Razlika između verzija stranice "Pulsar"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m Vraćene izmjene korisnika Aleksa Obradović (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika InternetArchiveBot
oznaka: vraćanje
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Pulsar schematic.svg|mini|250px|Šematski prikaz pulsara]]
[[Datoteka:Pulsar schematic.svg|mini|250px|Šematski prikaz pulsara]]
'''Pulsari''' su vrsta neutronskih [[zvijezda]], promjera oko 10 km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jednu je rotaciju potrebno tek oko 3 [[milisekunda|ms]], a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. ПулсариA u smjeru osi [[rotacija|rotacije]] ispuštaju jako [[elektromagnetsko zračenje]], uglavnom u obliku radio-valova. Pulsar, gledano sa Zemlje, usljed rotacije i uskog snopa radio-valova izgleda kao objekat koji pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektovali prvi signal vanzemaljske civilizacije, s obzirom na izuzetno pravilnu rotaciju.
'''Pulsari''' su vrsta neutronskih [[zvijezda]], promjera oko 10 km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jednu je rotaciju potrebno tek oko 3 [[milisekunda|ms]], a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. Pulsari u smjeru osi [[rotacija|rotacije]] ispuštaju jako [[elektromagnetsko zračenje]], uglavnom u obliku radio-valova. Pulsar, gledano sa Zemlje, usljed rotacije i uskog snopa radio-valova izgleda kao objekat koji pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektovali prvi signal vanzemaljske civilizacije, s obzirom na izuzetno pravilnu rotaciju.


== Kako nastaju pulsari ==
== Kako nastaju pulsari ==

Verzija na dan 23 maj 2020 u 23:13

Šematski prikaz pulsara

Pulsari su vrsta neutronskih zvijezda, promjera oko 10 km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jednu je rotaciju potrebno tek oko 3 ms, a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. Pulsari u smjeru osi rotacije ispuštaju jako elektromagnetsko zračenje, uglavnom u obliku radio-valova. Pulsar, gledano sa Zemlje, usljed rotacije i uskog snopa radio-valova izgleda kao objekat koji pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektovali prvi signal vanzemaljske civilizacije, s obzirom na izuzetno pravilnu rotaciju.

Kako nastaju pulsari

Prema današnjim teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sistema neutronske zvijezde i crvenog diva.

Zvijezde ulaze u fazu crvenog diva pri kraju svog života (Sunce za 5 milijardi godina), kada potroše zalihe vodika i pređu na sagorijevanje helijuma. Posljedica toga je širenje zvijezde na mnogostruko veći raspon (Sunce ce se tada raširiti sve do Zemljine putanje). Kada se crveni div dovoljno raširi, neutronska zvijezda počne "krasti" njegovu atmosferu, a gas koji pada na budući pulsar ubrzava njegovu rotaciju. Nakon što crveni div izgubi svoje vanjske slojeve, preostali dijelovi zvijezde postaju bijeli patuljak, faza u evoluciji zvijezde koja i inače slijedi, no nešto sporije bez pulsara u blizini.

Također pogledajte

Vanjski linkovi