Razlika između verzija stranice "Fosili"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 95.168.122.241 i vraćeno na izmjenu 2804131 korisnika KWiki |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
'''Fosili''' (na [[latinski jezik|latinskom]], ''fossus'', što znači "iskopan") jesu [[mineral]]izirani ili drukčije sačuvani ostaci |
'''Fosili''' (na [[latinski jezik|latinskom]], ''fossus'', što znači "iskopan") jesu [[mineral]]izirani ili drukčije sačuvani ostaci ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) životinja, biljaka i drugih [[Organizam (biologija)|organizama]]. Budući da se fosili nalaze u [[stijena (geologija)|stijenama]] i sedimentnim [[strata (geologija)|stratama]], također su poznati i pod nazivom '''fosilni zapisi'''. Proučavanjem fosila bavi se [[paleontologija]]. |
||
[[Datoteka:Isocrinus nicoleti Encrinite Mt Carmel.jpg|lijevo|mini|250p|Fosil ''Isocrinus nicoleti'']] |
[[Datoteka:Isocrinus nicoleti Encrinite Mt Carmel.jpg|lijevo|mini|250p|Fosil ''Isocrinus nicoleti'']] |
Verzija na dan 4 juni 2020 u 09:53
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Fosili (na latinskom, fossus, što znači "iskopan") jesu mineralizirani ili drukčije sačuvani ostaci ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) životinja, biljaka i drugih organizama. Budući da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama, također su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. Proučavanjem fosila bavi se paleontologija.
Fosilizacija je ustvari veoma rijetka pojava zato što prirodni materijali téžē raspadanju. Da bi organizam postao fosiliziran, njegovi ostaci trebaju biti što prije pokriveni sedimentom. Ipak, postoje izuzeci, kao u slučaju kad se organizam okameni, tj. petrificira, ili čak ostane u sredini bez kisika, poput dna jezera. Postoji nekoliko različitih tipova fosila i procesa fosilizacije.
Fosili su uglavnom tragovi ostataka samog organizma. Međutim, oni također mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je još uvijek bio živ, kao ostaci stopala ili izlučevine dinosaura ili reptila. Ovi tipovi fosila zovu se fosilni tragovi, za razliku od fosila tijela. Konačno, život iz prošlosti može za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti, ali se, pak, mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova.
Najstariji poznati strukturirani fosili najvjerovatnije su stromatoliti.
Vrste fosila
Provodni fosili
To su fosili životinja koje su kratko živjele u tačno određenom periodu, ali na širokom području. Ovakvi fosili koriste se za određivanje starosti stijena. Dobar primjer jest rod Paradoxides, koji je živio u vrijeme kambrija na velikom prostoru.[1]
Facijesni fosili
Ovo su fosili koji služe za određivanje uvjeta koji su vladali u datom području, kao što su slanost, temperatura, pritisak, količina svjetlosti itd.
Živi fosili
"Živi fosili" jest izraz koji se koristi za žive vrste koje blisko podsjećaju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka, pa, prema tome, izgledaju kao fosil koji je "oživio".
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Fosili |
- ^ Herak, Opća geologija.