Razlika između verzija stranice "Gabela"

Koordinate: 43°03′49″N 17°41′33″E / 43.0636°N 17.6925°E / 43.0636; 17.6925
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m razne ispravke
Red 38: Red 38:


== Geografija ==
== Geografija ==
Gabela je područje na desnom plovnom dijelu [[Neretva|Neretve]], 5 km južno od Čapljine.
Gabela je područje na desnom plovnom dijelu [[Neretva|Neretve]], 5 km južno od Čapljine.


== Historija ==
== Historija ==
Gabela je imala veliki ekonomski i odbrambeni značaj u srednjem vijeku i kasnije u doba Osmanlija kada se odomaćio današnji naziv. U području oko Gabele, smješta se poznati trgovački centar, trg Drijeva, i ovaj kraj postaje poprište sukoba različitih političkih interesa. U osmanskom periodu, zahvaljujući prirodnom i strateškom položaju, riječnoj komunikaciji i blizini mora Gabela je bila najznačajniji odbrambeni centar donje Neretve, mjesto čestih sukoba između [[Osmanlije|Osmanlija]] i [[Mletačka republika|Mlečana]], koji su vođeni između 16. i 18. stoljeća.
Gabela je imala veliki ekonomski i odbrambeni značaj u srednjem vijeku i kasnije u doba Osmanlija kada se odomaćio današnji naziv. U području oko Gabele, smješta se poznati trgovački centar, trg Drijeva, i ovaj kraj postaje poprište sukoba različitih političkih interesa. U osmanskom periodu, zahvaljujući prirodnom i strateškom položaju, riječnoj komunikaciji i blizini mora Gabela je bila najznačajniji odbrambeni centar donje Neretve, mjesto čestih sukoba između [[Osmanlije|Osmanlija]] i [[Mletačka republika|Mlečana]], koji su vođeni između 16. i 18. stoljeća.


Smješten je na manjem uzvišenju, na 68 m n/v, koje svojim strateškim položajem dominira okolinomom. Prostor grada unutar bedema i tornjeva zauzima površinu od 28.042 m<sup>2</sup>. U osnovi, grad je višeugaonik nepravilnog oblika, prilagođen konfiguraciji terena na kome se nalazi. Sastoji se od dva grada. Stari grad u Gabeli podigli su [[Mletačka republika|Mlečani]] 1452. godine što se zaključuje po obliku i prema obliku tornjeva. Sigurni podaci postoje tek od polovine 16. stoljeća (1559. godine). Novi grad je sagrađen između 1660. i 1665, kada je Ali-paša Čengić prvi puta postao hercegovački sandžak-beg.
Smješten je na manjem uzvišenju, na 68 m n/v, koje svojim strateškim položajem dominira okolinomom. Prostor grada unutar bedema i tornjeva zauzima površinu od 28.042 m<sup>2</sup>. U osnovi, grad je višeugaonik nepravilnog oblika, prilagođen konfiguraciji terena na kome se nalazi. Sastoji se od dva grada. Stari grad u Gabeli podigli su [[Mletačka republika|Mlečani]] 1452. godine što se zaključuje po obliku i prema obliku tornjeva. Sigurni podaci postoje tek od polovine 16. stoljeća (1559. godine). Novi grad je sagrađen između 1660. i 1665, kada je Ali-paša Čengić prvi puta postao hercegovački sandžak-beg.
Red 47: Red 47:
Područje Grada nije oštećeno, i nije izloženo nikakvim specifičnim rizicima. Objekat se ne održava. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3817 |title=Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=12. 9. 2017}}</ref>
Područje Grada nije oštećeno, i nije izloženo nikakvim specifičnim rizicima. Objekat se ne održava. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3817 |title=Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=12. 9. 2017}}</ref>


Za nacionalni spomenik proglašena je i graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice. Nacionalni spomenik čine Hram [[Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Gabeli|Uspenja Presvete Bogorodice]] i pravoslavno groblje sa 155 krstača i porodičnih grobnica, te ikonostas sa dvanaest ikona.<ref name="Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli"></ref>
Za nacionalni spomenik proglašena je i graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice. Nacionalni spomenik čine Hram [[Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Gabeli|Uspenja Presvete Bogorodice]] i pravoslavno groblje sa 155 krstača i porodičnih grobnica, te ikonostas sa dvanaest ikona.<ref name="Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli" />


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==

Verzija na dan 8 juni 2020 u 17:25

Gabela
naselje
Gabela nalazi se u Bosna i Hercegovina
Gabela
Gabela
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°03′49″N 17°41′33″E / 43.0636°N 17.6925°E / 43.0636; 17.6925
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Hercegovačko-neretvanski
OpćinaČapljina
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto2.315
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj110523[1]
Matični broj općine10243

Gabela je naseljeno mjesto u općini Čapljina, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija

Gabela je područje na desnom plovnom dijelu Neretve, 5 km južno od Čapljine.

Historija

Gabela je imala veliki ekonomski i odbrambeni značaj u srednjem vijeku i kasnije u doba Osmanlija kada se odomaćio današnji naziv. U području oko Gabele, smješta se poznati trgovački centar, trg Drijeva, i ovaj kraj postaje poprište sukoba različitih političkih interesa. U osmanskom periodu, zahvaljujući prirodnom i strateškom položaju, riječnoj komunikaciji i blizini mora Gabela je bila najznačajniji odbrambeni centar donje Neretve, mjesto čestih sukoba između Osmanlija i Mlečana, koji su vođeni između 16. i 18. stoljeća.

Smješten je na manjem uzvišenju, na 68 m n/v, koje svojim strateškim položajem dominira okolinomom. Prostor grada unutar bedema i tornjeva zauzima površinu od 28.042 m2. U osnovi, grad je višeugaonik nepravilnog oblika, prilagođen konfiguraciji terena na kome se nalazi. Sastoji se od dva grada. Stari grad u Gabeli podigli su Mlečani 1452. godine što se zaključuje po obliku i prema obliku tornjeva. Sigurni podaci postoje tek od polovine 16. stoljeća (1559. godine). Novi grad je sagrađen između 1660. i 1665, kada je Ali-paša Čengić prvi puta postao hercegovački sandžak-beg.

Područje Grada nije oštećeno, i nije izloženo nikakvim specifičnim rizicima. Objekat se ne održava. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]

Za nacionalni spomenik proglašena je i graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice. Nacionalni spomenik čine Hram Uspenja Presvete Bogorodice i pravoslavno groblje sa 155 krstača i porodičnih grobnica, te ikonostas sa dvanaest ikona.[3]

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Gabela
2013.[4]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba2 315 (100,0%)2 440 (100,0%)2 518 (100,0%)2 070 (100,0%)
Hrvati2 234 (96,50%)2 046 (83,85%)2 007 (79,71%)1 615 (78,02%)
Srbi68 (2,937%)324 (13,28%)377 (14,97%)435 (21,01%)
Bošnjaci5 (0,216%)32 (1,311%)138 (1,509%)19 (0,435%)1
Ostali3 (0,130%)14 (0,574%)5 (0,199%)
Jugoslaveni2 (0,086%)24 (0,984%)90 (3,574%)11 (0,531%)
Nisu se izjasnili2 (0,086%)
Nepoznato1 (0,043%)
Makedonci1 (0,040%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 22. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Općina Čapljina". nasbih.com. Pristupljeno 22. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b "Graditeljska cjelina crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Gabeli". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 9. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b "Naselje Gabela". nasbih.com. Pristupljeno 22. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi