Razlika između verzija stranice "Biljana Plavšić"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
→Vanjski linkovi: clean up, removed: Kategorija:Biografije, Bosna i Hercegovina using AWB |
Uklonjene netačne, ideološki obojene informacije. oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
| Red 30: | Red 30: | ||
| web_stranica = |
| web_stranica = |
||
}} |
}} |
||
'''Biljana Plavšić''' (* Tuzla, [[7. juli]] [[1930]] –), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je [[1930]]. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja [[1990.]] godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. [[7. april]]a [[1992.]] godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu |
'''Biljana Plavšić''' (* Tuzla, [[7. juli]] [[1930]] –), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je [[1930]]. u [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja [[1990.]] godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. [[7. april]]a [[1992.]] godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. |
||
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od [[1992.]] do [[1996.]] bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku |
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od [[1992.]] do [[1996.]] bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku civilnog rata u BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu na odbrani grada od naoružanih paravojnih formacija [[Bošnjaka]]. Nakon što je Karadžić početkom [[1996]]. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine [[1997]]. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima. |
||
Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine [[2005]]. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i [[Hrvati]]ma. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima. |
Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine [[2005]]. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i [[Hrvati]]ma. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima. |
||
Verzija na dan 13 juni 2020 u 00:45
| Biljana Plavšić | |
|---|---|
 | |
| 2. predsjednik Republike Srpske | |
| Vrijeme na vlasti 19. juli 1996 – 4. novembar 1998. | |
| Prethodnik | Radovan Karadžić |
| Nasljednik | Nikola Poplašen |
| Srpski član Predsjedništva SR BiH | |
| Vrijeme na vlasti 1990–1992. | |
| Prethodnik | niko - novoosnovana pozicija |
| Nasljednik | Nenad Kecmanović |
| Rođenje | 7. juli 1930 Tuzla, Drinska banovina, Kraljevina Jugoslavija |
| Nacionalnost | Srpkinja |
| Politička stranka | Srpski narodni savez Republike Srpske (1997–2006) Srpska demokratska stranka (1990–1997) |
| Vjera | pravoslavlje |
| Potpis |  |
Biljana Plavšić (* Tuzla, 7. juli 1930 –), bosanskohercegovačka biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je 1930. u Tuzli. U Sarajevu je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu Republike Srpske.
Biljana Plavšić je zajedno s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Ratkom Mladićem bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom rata u BiH. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u Bijeljinu na samom početku civilnog rata u BiH, kada je izljubila Željka Ražnatovića Arkana čestitajući mu na odbrani grada od naoružanih paravojnih formacija Bošnjaka. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.
Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.
U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.[1]
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Biljana Plavšić |