Razlika između verzija stranice "Sava"

Koordinate: 40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°E / 40.82417; 20.44389
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 78: Red 78:
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Rijeke u Srbiji]]
[[Kategorija:Sava| ]]
[[Kategorija:Sava| ]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke]]
[[Kategorija:Pogranične rijeke Bosne i Hercegovine]]

Verzija na dan 15 juni 2020 u 11:59

Sava
Rijeka Sava u Beogradu, Srbija
Karta rijeke Save
Države Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija
Dužina947[1] km
Izvorkod Lancova (Slovenija)
46°29′31″N 13°44′16″E / 46.49194°N 13.73778°E / 46.49194; 13.73778
NV izvora833 m
Ušćekod Beograda
40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°E / 40.82417; 20.44389
NV ušća68 m
Ulijeva se uDunav
SlivCrnomorski sliv
Prosječni protok1.564
Površina sliva97.713,2 km2
Lijeve pritokeSavinja, Sutla, Krapina, Lonja, Ilova-Trebež, Orljava, Bosut
Desne pritokeLjubljanica, Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara
Sava u Zagrebu, Hrvatska

Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.

Zajedno sa Savom Dolinkom dužine je oko 990 km. Po zapremini vode najveća je pritoka Dunava i druga do površini sliva (97.713 km2) i dužini, nakon Tise. Njen sliv obuhvata u velikoj mjeri područje Dinarida odakle skupljaju vodu njene veće pritoke: Drina, Bosna, Kupa, Una, Vrbas, Lonja, Kolubara, Bosut i Krka. Sava je jedna od najdužih rijeka Evrope i jedna od rijetkih te dužine koja se direktno ne ulijeva u more.

Tok rijeke

Sa hidrološkog aspekta, prostor BiH se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je još uvijek nedovoljno valorizovan. I ostali riječni tokovi imaju veliki privredni značaj, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju BiH.

Luke

U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim dijelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni i Hercegovini, na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom.

Sava u bosanskoj i stranoj literaturi

U stara vremena rijeka Sava zvala se Savus, prema grčkom nazivu Saovios, a danas se jednostavno zove Sava. Nakon što je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina presušilo začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Poslije toga ona je postala granica između dva svijeta (Habsburško i Osmanlijsko carstvo).

Također pogledajte

Reference