Razlika između verzija stranice "Petar I, kralj Srbije"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
|||
Red 19: | Red 19: | ||
| Mjesto smrti =[[Beograd]] |
| Mjesto smrti =[[Beograd]] |
||
|}} |
|}} |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Mladost i obrazovanje == |
== Mladost i obrazovanje == |
||
Rođen je na [[Petrovdan]], [[11. juli|11. jula]] [[1844]]. godine. Bio je peto dijete [[Aleksandar Karađorđević (knez)|kneza Aleksandra Karađorđevića]] i [[Persida Nenadović|kneginje Perside]], koja je rodom bila iz čuvene porodice Nenadovića iz Brankovine. |
Rođen je na [[Petrovdan]], [[11. juli|11. jula]] [[1844]]. godine. Bio je peto dijete [[Aleksandar Karađorđević (knez)|kneza Aleksandra Karađorđevića]] i [[Persida Nenadović|kneginje Perside]], koja je rodom bila iz čuvene porodice Nenadovića iz Brankovine. |
||
Red 29: | Red 27: | ||
== Brak i odnosi sa Obrenovićima == |
== Brak i odnosi sa Obrenovićima == |
||
Nakon ubistva [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila Obrenovića]] u maju [[1868]]. godine, politički krugovi bliski [[dinastija Obrenović|dinastiji Obrenović]] priključili su novom srpskom Ustavu i odredbu kojom se porodici Karađorđević zabranjuje povratak u domovinu i oduzima sva imovina. |
Nakon ubistva [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila Obrenovića]] u maju [[1868]]. godine, politički krugovi bliski [[dinastija Obrenović|dinastiji Obrenović]] priključili su novom srpskom Ustavu i odredbu kojom se porodici Karađorđević zabranjuje povratak u domovinu i oduzima sva imovina. |
||
Knežević Petar pridružio se [[Legija stranaca|Legiji stranaca]] francuske vojske [[1870]]. godine i sa njom učestvovao u brojnim borbama. Odlikovan je ordenom Legije časti. Godine [[1875]]. radio je na organizovanju i aktivno učestvovao u |
Knežević Petar pridružio se [[Legija stranaca|Legiji stranaca]] francuske vojske [[1870]]. godine i sa njom učestvovao u brojnim borbama. Odlikovan je ordenom Legije časti. Godine [[1875]]. radio je na organizovanju i aktivno učestvovao u bosanskohercegovačkom ustanku. Nakon neuspjele Topolske bune [[1877]]. godine vodio je aktivnu politiku. |
||
[[Datoteka:Orléans - parc Pasteur (10).jpg|mini|desno|Spomenik kralju Petru u Orléanu, gdje se borio tokom francusko-pruskog rata 1870/71.]] |
[[Datoteka:Orléans - parc Pasteur (10).jpg|mini|desno|Spomenik kralju Petru u Orléanu, gdje se borio tokom francusko-pruskog rata 1870/71.]] |
||
U ljeto [[1883]]. godine na Cetinju se oženio crnogorskom kneginjom [[Ljubica Petrović-Njegoš|Ljubicom]], najstarijom kćerkom crnogorskog kneza [[Nikola I Petrović|Nikole I]]. U tom braku rođeno je petoro djece: kćerke [[Jelena Karađorđević|Jelena]] i Milena (umrla kao dijete), te sinovi [[Đorđe Karađorđević|Đorđe]] (odrekao se prava nasljedstva prijestolla [[1909]]. godine), [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]] i Andrija (umro kao dijete). Poslije kraćeg boravka u Parizu, porodica Karađorđević preselila se na [[Cetinje]], gdje je ostala sljedećih deset godina. Zbog lošeg materijalnog položaja, knežević Petar prodao je kuću u Parizu [[1894]]. godine, i nastanio se sa porodicom u Ženevi. Njegovi kontakti sa ljudima iz Srbije nikada nisu prestajali, prije svega sa [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], prvakom Radikalne stranke. |
U ljeto [[1883]]. godine na Cetinju se oženio crnogorskom kneginjom [[Ljubica Petrović-Njegoš|Ljubicom]], najstarijom kćerkom crnogorskog kneza [[Nikola I Petrović|Nikole I]]. U tom braku rođeno je petoro djece: kćerke [[Jelena Karađorđević|Jelena]] i Milena (umrla kao dijete), te sinovi [[Đorđe Karađorđević|Đorđe]] (odrekao se prava nasljedstva prijestolla [[1909]]. godine), [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar]] i Andrija (umro kao dijete). Poslije kraćeg boravka u Parizu, porodica Karađorđević preselila se na [[Cetinje]], gdje je ostala sljedećih deset godina. Zbog lošeg materijalnog položaja, knežević Petar prodao je kuću u Parizu [[1894]]. godine, i nastanio se sa porodicom u Ženevi. Njegovi kontakti sa ljudima iz Srbije nikada nisu prestajali, prije svega sa [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], prvakom Radikalne stranke. |
||
Red 39: | Red 36: | ||
== Vladavina == |
== Vladavina == |
||
U noći između [[28. maj|28.]] i [[29. maj]]a [[1903]]. godine oficiri zavjerenici ubili su kralja Aleksandra i [[Draga Lunjevica|kraljicu Dragu]]. Vojska je izvela [[državni udar]] i proglasila kneževića Petra Karađorđevića kraljem Srbije, što je svojim izborom potvrdila Narodna Skupština [[2. juni|2. juna]]. Nakon 45 godina Karađorđevo potomstvo ponovo dolazi na čelo Srbije, čime počinje novi period u njenom razvoju. |
U noći između [[28. maj|28.]] i [[29. maj]]a [[1903]]. godine oficiri zavjerenici ubili su kralja Aleksandra i [[Draga Lunjevica|kraljicu Dragu]]. Vojska je izvela [[državni udar]] i proglasila kneževića Petra Karađorđevića kraljem Srbije, što je svojim izborom potvrdila Narodna Skupština [[2. juni|2. juna]]. Nakon 45 godina Karađorđevo potomstvo ponovo dolazi na čelo Srbije, čime počinje novi period u njenom razvoju. |
||
Red 49: | Red 45: | ||
== Smrt == |
== Smrt == |
||
Umro je [[16. august]]a [[1921]]. godine u Beogradu, a sahranjen je na Oplencu. Zbog svojih zasluga u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, među Srbima je ostao zapamćen kao '''Petar I Oslobodilac'''. |
Umro je [[16. august]]a [[1921]]. godine u Beogradu, a sahranjen je na Oplencu. Zbog svojih zasluga u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, među Srbima je ostao zapamćen kao '''Petar I Oslobodilac'''. |
||
==U popularnoj kulturi== |
==U popularnoj kulturi== |
||
Red 56: | Red 51: | ||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Karađorđevići]] |
* [[Karađorđevići]] |
||
==Literatura== |
==Literatura== |
||
* {{Cite book |ref= harv|last=Živojinović|first=Dragoljub R.|title=Kralj Petar I Karađorđević (1-3)|url=https://www.kucazasunce.com/detalji.php?p=12010|year=1990|publisher=BIGZ|isbn=|pages=1266}} |
* {{Cite book |ref= harv|last=Živojinović|first=Dragoljub R.|title=Kralj Petar I Karađorđević (1-3)|url=https://www.kucazasunce.com/detalji.php?p=12010|year=1990|publisher=BIGZ|isbn=|pages=1266}} |
||
==Reference== |
==Reference== |
||
{{ |
{{Refspisak}} |
||
==Vanjski linkovi== |
==Vanjski linkovi== |
||
⚫ | |||
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/424942/Kako-je-Karadordev-unuk-branio-Francusku Kako je Karađorđev unuk branio Francusku (Politika, Branko Bogdanović, 14.03.2019.)] |
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/424942/Kako-je-Karadordev-unuk-branio-Francusku Kako je Karađorđev unuk branio Francusku (Politika, Branko Bogdanović, 14.03.2019.)] |
||
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/425825/Sport/Sportske-price/Kralj-Petar-Prvi-je-voleo-sah Kralj Petar je voleo šah (Politika, Dobroslav D. Ružić, 25.03.2019.)] |
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/425825/Sport/Sportske-price/Kralj-Petar-Prvi-je-voleo-sah Kralj Petar je voleo šah (Politika, Dobroslav D. Ružić, 25.03.2019.)] |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Historija Srbije]] |
[[Kategorija:Historija Srbije]] |
Verzija na dan 15 juni 2020 u 21:07
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Petar I | |
---|---|
Vladavina | 11. juni 1903 - 16. august 1921 |
Prethodnik | Aleksandar Obrenović |
Nasljednik | Aleksandar I |
Krunidba | 15. juli 1903 |
Supružnik | Ljubica Petrović-Njegoš |
Djeca | Jelena Karađorđević Đorđe Karađorđević Aleksandar I |
Dinastija | Karađorđević |
Otac | Aleksandar Karađorđević |
Majka | Persida Nenadović |
Rođenje | 29. juni 1844 Beograd |
Smrt | 16. august 1921 Beograd |
Petar I Karađorđević (29. juni 1844 – 16. august 1921) bio je kralj Srbije i prvi kralj države Srba, Hrvata i Slovenaca.
Mladost i obrazovanje
Rođen je na Petrovdan, 11. jula 1844. godine. Bio je peto dijete kneza Aleksandra Karađorđevića i kneginje Perside, koja je rodom bila iz čuvene porodice Nenadovića iz Brankovine.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu, a dalje školovanje je nastavio u Švicarskoj u zavodu Venel-Olivije u Ženevi. Po završenom školovanju u septembra 1861. godine, knežević Petar se upisuje u pariski univerzitet Sainte-Barbe, a 1862. godine u čuvenu vojnu akademiju Saint-Cyr koju završava 1864. godine. U Parizu se bavio fotografijom i slikarstvom, te usavršavao svoje vojničko i političko obrazovanje. Ono mu je otvorilo vidike ideja političkog liberalizma, parlamentarizma, demokratije i njenih institucija. Početkom 1868. godine, knežević Petar je u Beču štampao svoj prijevod knjige engleskog političara i filozofa Johna Stuarta Milla.
Brak i odnosi sa Obrenovićima
Nakon ubistva kneza Mihaila Obrenovića u maju 1868. godine, politički krugovi bliski dinastiji Obrenović priključili su novom srpskom Ustavu i odredbu kojom se porodici Karađorđević zabranjuje povratak u domovinu i oduzima sva imovina.
Knežević Petar pridružio se Legiji stranaca francuske vojske 1870. godine i sa njom učestvovao u brojnim borbama. Odlikovan je ordenom Legije časti. Godine 1875. radio je na organizovanju i aktivno učestvovao u bosanskohercegovačkom ustanku. Nakon neuspjele Topolske bune 1877. godine vodio je aktivnu politiku.
U ljeto 1883. godine na Cetinju se oženio crnogorskom kneginjom Ljubicom, najstarijom kćerkom crnogorskog kneza Nikole I. U tom braku rođeno je petoro djece: kćerke Jelena i Milena (umrla kao dijete), te sinovi Đorđe (odrekao se prava nasljedstva prijestolla 1909. godine), Aleksandar i Andrija (umro kao dijete). Poslije kraćeg boravka u Parizu, porodica Karađorđević preselila se na Cetinje, gdje je ostala sljedećih deset godina. Zbog lošeg materijalnog položaja, knežević Petar prodao je kuću u Parizu 1894. godine, i nastanio se sa porodicom u Ženevi. Njegovi kontakti sa ljudima iz Srbije nikada nisu prestajali, prije svega sa Nikolom Pašićem, prvakom Radikalne stranke.
Tokom 1897. godine, knežević Petar odlazi u Rusiju, i biva primljen kod cara Nikolaja II. Tri godine kasnije pokušao je sporazumjeti sa kraljem Aleksandrom Obrenovićem o priznavanju kneževske titule i povratu oduzete imovine, ali bez uspjeha. Knežević Petar je još više pojačao svoju političku aktivnost za povratak u Srbiju. Godine 1901. nastojao je da stupi u bliže odnose sa Austro-Ugarskom, nudeći joj svoj politički program.
Vladavina
U noći između 28. i 29. maja 1903. godine oficiri zavjerenici ubili su kralja Aleksandra i kraljicu Dragu. Vojska je izvela državni udar i proglasila kneževića Petra Karađorđevića kraljem Srbije, što je svojim izborom potvrdila Narodna Skupština 2. juna. Nakon 45 godina Karađorđevo potomstvo ponovo dolazi na čelo Srbije, čime počinje novi period u njenom razvoju.
Od samog početka svoje vladavine, kralj Petar I suočio se sa ozbiljnim preprekama. Zemlja je bila rastrgana unutašnjom političkom borbom, a Austro-Ugarska, isprva naklonjena novom srpskom kralju, postala je ubrzo otvoreni neprijatelj Srbije, naročito nakon krize izazvane aneksijom Bosne i Hercegovine 1908. godine.
Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. godine, i Drugi balkanski rat protiv Bugarske 1913. godine, okončani su trijumfom srpske vojske pod vrhovnom komandom kralja Petra I, i oslobađanjem Raške oblasti, Kosova, Metohije i Makedonije, te njihovim pripajanjem Srbiji.
Usljed stalnih i teških napora u Balkanskim ratovima, zdravstveno stanje kralja Petra I se pogoršalo, i on je 24. juna 1914. godine preneo kraljevske ovlasti na prijestolonasljednika Aleksandra. Mjesec dana kasnije, Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, čime je započeo Prvi svjetski rat. Nakon pobjeda na Ceru i Kolubari 1914. godine, nakon ulaska Njemačke i Bugarske u rat 1915. godine, srpska vojska bila je prinuđena na povlačenje i napuštanje zemlje. Albanska golgota ostavila je veliki traga na zdravlju ostarjelog kralja. On je ipak doživio da dočeka konačnu pobjedu i oslobođenje Srbije, te stvaranje nove države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Smrt
Umro je 16. augusta 1921. godine u Beogradu, a sahranjen je na Oplencu. Zbog svojih zasluga u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, među Srbima je ostao zapamćen kao Petar I Oslobodilac.
U popularnoj kulturi
Kralj Petar Prvi, film, kao istoimena televizijska serija prema romanu Milovana Vitezovića, a po scenariju Mihajla Vitezovića, Vladimira Simića i Vladimira Ćosića snimljeni su u režiji Petra Ristovskog 2018. godine u produkciji RTS-a i Zilion filma. Lik kralja Petra I glumi Lazar Ristovski.[1]
Također pogledajte
Literatura
- Živojinović, Dragoljub R. (1990). Kralj Petar I Karađorđević (1-3). BIGZ. str. 1266.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Reference
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Petar I, kralj Srbije |