Razlika između verzija stranice "Sulejman Šarac"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 7: Red 7:
|nasljednik = [[Hafiz|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br>(vršilac dužnosti)
|nasljednik = [[Hafiz|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br>(vršilac dužnosti)
|datum_rođenja = 1850.
|datum_rođenja = 1850.
|mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Austro-Ugarska]]
|mjesto_rođenja = [[Stolac]], [[Osmansko carstvo]]
|datum_smrti = [[27. decembar]] [[1927.]]
|datum_smrti = [[27. decembar]] [[1927.]]
|mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
|mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]

Verzija na dan 9 juli 2020 u 17:50

hfz. Sulejman Šarac
Datoteka:Sulejman Šarac.jpg
3. reis-ul-ulema
Vrijeme na vlasti
19101912.
PrethodnikAhmed Munib ef. Korkut
(vršilac dužnosti)
Nasljednikhfz. Mehmed Teufik ef. Okić
(vršilac dužnosti)
Rođenje1850.
Stolac, Osmansko carstvo
Smrt27. decembar 1927.
Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija
NacionalnostBošnjak

Hfz. Sulejman ef. Šarac (Stolac 1850. - Sarajevo 27. decembra 1927.), treći po redu reis-ul-ulema u periodu Austro-Ugarske.

Životopis

Hfz. Sulejman ef. Šarac je osnovno obrazovanje i hifz Kur'ana stekao je u rodnom mjestu, a dalje školovanje u Istanbulu je završio 1878. godine. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu 1879. godine biva imenovan za bihaćkog muftiju, na kojoj dužnosti ostaje do 1887. godine, nakon čega biva postavljen za profesora a kasnije i za direktora Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.

U pokretu za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini aktivno je učestvovao, zbog čega mu je Austro-Ugarska teško zamjerila i tadašnja Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini ga premjestila u Vrhovni šerijatski sud. Međutim, njegov ugled i popularnost brzo su porasli, pa je nakon dobijene pobjede za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju jednoglasno izabran za reisu-l-ulemu. Tako je hfz. Sulejman ef. Šarac bio prvi bosanskohercegovački reis-ul-ulema izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji Austro-Ugarskoj, koja će ga, nakon dvogodišnjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodžinske kurije koja ga je prije dvije godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini da u roku od osam dana podnese ostavku, reis-ul-ulema hfz. Sulejman ef. Šarac podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme u avgustu 1912. godine. Nakon toga se posvetio porodici i nauci.

Umro je 27. decembra 1927. godine u Sarajevu.[1]

Povezani članci

Reference

  1. ^ "Sulejman Šarac – reisu-l-ulema koji nije bio po volji austrougarskog režima". akos.ba. Pristupljeno 24. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi