Razlika između verzija stranice "Sulejman Šarac"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 21: | Red 21: | ||
}} |
}} |
||
'''[[Hafiz|Hfz.]] Sulejman ef. Šarac''' ([[Stolac]] [[1850]] |
'''[[Hafiz|Hfz.]] Sulejman ef. Šarac''' ([[Stolac]] [[1850]] – [[Sarajevo]] [[27. decembar|27. decembra]] [[1927]]), treći po redu [[reis-ul-ulema|reisul-ulema]] u periodu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|uprave nad Bosnom i Hercegovinom]]. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
Verzija na dan 10 juli 2020 u 09:53
hfz. Sulejman Šarac | |
---|---|
3. reis-ul-ulema | |
Vrijeme na vlasti 1910 – 1912. | |
Prethodnik | Ahmed Munib ef. Korkut (vršilac dužnosti) |
Nasljednik | hfz. Mehmed Teufik ef. Okić (vršilac dužnosti) |
Rođenje | 1850. Stolac, Osmansko carstvo |
Smrt | 27. decembar 1927. Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija |
Nacionalnost | Bošnjak |
Hfz. Sulejman ef. Šarac (Stolac 1850 – Sarajevo 27. decembra 1927), treći po redu reisul-ulema u periodu Austro-Ugarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom.
Životopis
Hfz. Sulejman ef. Šarac je osnovno obrazovanje i hifz Kur'ana stekao je u rodnom mjestu, a dalje školovanje u Istanbulu je završio 1878. godine. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu 1879. godine biva imenovan za bihaćkog muftiju, na kojoj dužnosti ostaje do 1887. godine, nakon čega biva postavljen za profesora a kasnije i za direktora Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.
U pokretu za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini aktivno je učestvovao, zbog čega mu je Austro-Ugarska teško zamjerila i tadašnja Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini ga premjestila u Vrhovni šerijatski sud. Međutim, njegov ugled i popularnost brzo su porasli, pa je nakon dobijene pobjede za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju jednoglasno izabran za reisu-l-ulemu. Tako je hfz. Sulejman ef. Šarac bio prvi bosanskohercegovački reis-ul-ulema izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji Austro-Ugarskoj, koja će ga, nakon dvogodišnjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodžinske kurije koja ga je prije dvije godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini da u roku od osam dana podnese ostavku, reis-ul-ulema hfz. Sulejman ef. Šarac podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme u avgustu 1912. godine. Nakon toga se posvetio porodici i nauci.
Umro je 27. decembra 1927. godine u Sarajevu.[1]
Povezani članci
- Reis-ul-ulema
- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
- Reis-ul-ulema mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević
Reference
- ^ "Sulejman Šarac – reisu-l-ulema koji nije bio po volji austrougarskog režima". akos.ba. Pristupljeno 24. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)