Razlika između verzija stranice "Sunitski islam"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
No edit summary |
||
| Red 29: | Red 29: | ||
[[Kategorija:Islamske doktrine]] |
[[Kategorija:Islamske doktrine]] |
||
[[Kategorija:Sunitski islam]] |
|||
Verzija na dan 21 juli 2020 u 18:19
| Dio serije članaka o |
| islamu |
|---|
 |
Sunitski islam je najveći ogranak islama kojeg slijedi između 85% i 90% muslimana.[1] [2] Sunitski muslimani (arapski: أهل السنة والجماعة, fonetski: ʾAhlu-s-Sunnati wa-l-Jamāʿah), su "vjernici koji slijede sunnet poslanika Muhammeda i čine većinu ummeta." Kraće, najčešće se zovu sunitskim muslimanima, sunitima ili sunijama.
Sunitski islam se najčešće navodi kao ortodoksni oblik islama.[3] Riječ sunit vodi porijeklo od riječi sunnet (arapski: سنة) koje označava sve ono što je govorio i radio poslanik Muhammed, a što je potvrđeno u hadisima.
Suniti metodologiju crpe iz Svete Knjige Kur'ana i hadisa sadržanih u Al-Kutub al-Sittahu. Zakoni se također donose prema ova dva osnovna izvora s dodatkom metoda pravnog obrazloženja (kijasa) i koncenzusa učenjaka (idžma). Postoji više mišljenja učenjaka po pitanju svih segmenata izučavanja vjere te su ona vremenom svrstana u jedan od četiri glavna mezheba ili se odgovori na pitanja traže u Islamskom Zakonu (idžtihad). Suniti vjeruju da su učenja sve četiri škole ispravna i da se ne razlikuju u temeljnim uvjerenjima i praktikovanju islama, već u različitim shvatanjima fikha od strane imama, osnivača mezheba, te njihovih učenika.
Historija
Nakon smrti poslanika Muhammeda, muslimani prihvataju Ebu-Bekra za svog prvog halifu (vođu). Tek kasnije pojavom šiizma oni muslimani koji su smatrali Ebu-Bekra svojim prvim vođom postaju suniti.
Suniti vrijeme vladavine prve četvorice halifa zovu vladavinom pravednih halifa. Prvi je bio Ebu-Bekr Siddik, poslije kojeg su vladali Omer ibn el-Hattab, Osman ibn Affan i Alija ibn Ebu-Talib, svi sa titulom pravedni.[4]
Kasnije islamskim hilafetom su vladale dinastije Emevija, Abasida i Osmanlija ali su i u kratkim razdobljima prava na halifat polagale i rivalske dinastije iz Španije, Sjeverne Afrike i Egipta. Mustafa Kemal Ataturk je 1924. godine službeno ukinuo islamski halifat i osnovao Republiku Tursku, sa sekularnim unutarnjim uređenjem. Osmansko carstvo se smatra posljednim velikim islamskim halifatom.
Ashabi
Suniti vjeruju da su ashabi bili najbolja generacija muslimana. Svoje tvrdnje temelje na osnovu hadisa poslanika Muhammeda poput onoga kojeg prenosi Abdullah ibn Mas’ud: "Najbolji od mog ummeta su ashabi, zatim generacije poslije njih pa onda generacije poslije ovih". Potvrda ovoga stoji u Kur'anu u suri At-Tawbah, 100. ajet: "Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, i oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh."
Iz redova ashaba su bili i četvorica pravednih halifa. Poslanik Muhammed je zadatak sastavljanja objave u Kur'an dodjelio ashabima koji su s koljena na koljeno prenijeli veliki broj hadisa koji su kasnije zapisani u velike zbirke.
Reference
- ^ Brzi vodič: Suniti i Šiiti (eng) BBC News. 6. decembar 2011. "Velika većina muslimana, procjenjuje se na između 85% i 90%, pripadaju sunitima."
- ^ Sunitski islam: Oxford Bibliographies Online Research Guide (eng) "Sunitski islam je najveći ogranak u islamskom društvu bio i tokom cijele historije (85-90% od ukupnog broja muslimana)."
- ^ Galeova enciklopedija Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (eng) "Najveći ogranak islama, nekada označen kao 'ortodoksni islam'..."
- ^ Tore Kjeilen. Lexic Orient.com[mrtav link] Lexic Orient.com. 6. maj 2011.
Nedovršeni članak Sunitski islam koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Sunitski islam |