Razlika između verzija stranice "COBOL"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.4
Red 13: Red 13:
'''COBOL''' jedan je od najstarijih [[programski jezik|programsih jezika]], čiji je glavni osnivač bio [[Grace Hopper]]. [[Akronim]] imena je '''CO'''mmon '''B'''usiness-'''O'''riented '''L'''anguage, što definiše njegovu primarnu upotrebu u [[biznis]], finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.<ref>{{cite book | last = Oliveira | first = Rui | title = The Power of Cobol | publisher = BookSurge Publishing | location = City | year = 2006 | isbn = 0-620-34652-3}}</ref>
'''COBOL''' jedan je od najstarijih [[programski jezik|programsih jezika]], čiji je glavni osnivač bio [[Grace Hopper]]. [[Akronim]] imena je '''CO'''mmon '''B'''usiness-'''O'''riented '''L'''anguage, što definiše njegovu primarnu upotrebu u [[biznis]], finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.<ref>{{cite book | last = Oliveira | first = Rui | title = The Power of Cobol | publisher = BookSurge Publishing | location = City | year = 2006 | isbn = 0-620-34652-3}}</ref>


Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i mnoge druge moderne mogućnosti.<ref name="komitet">[http://www.cobolstandards.com/ Komitet za standarde Kobol-a] {{Wayback|url=http://www.cobolstandards.com/|date=20040331054413}} {{en}}</ref> Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com/article/2502420/data-center/brain-drain-where-cobol-systems-go-from-here.html|title=Brain drain: Where Cobol systems go from here|last=Mitchell|first=Robert L.|date=14. 3. 2012|work=Computerworld|accessdate=9. 2. 2015}}</ref> Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.
Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i mnoge druge moderne mogućnosti.<ref name="komitet">[http://www.cobolstandards.com/ Komitet za standarde Kobol-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040331054413/http://www.cobolstandards.com/ |date=31. 3. 2004 }} {{en}}</ref> Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com/article/2502420/data-center/brain-drain-where-cobol-systems-go-from-here.html|title=Brain drain: Where Cobol systems go from here|last=Mitchell|first=Robert L.|date=14. 3. 2012|work=Computerworld|accessdate=9. 2. 2015}}</ref> Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.


COBOL je dizajniran 1959. godine od strane [[CODASYL]] i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala [[Grace Hoper]].<ref>{{cite journal|last=Porter Adams|first=Vicki|date=5. 10. 1981|title=Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL|url=https://books.google.com/books?id=JT0EAAAAMBAJ&pg=RA1-PA33|journal=InfoWorld|volume=3|issue=20|pages=33|issn=0199-6649}}</ref><ref>{{cite journal|last=Betts|first=Mitch|date=6. 1. 1992|title=Grace Hopper, mother of Cobol, dies|url=https://books.google.com/books?id=J-_T3bxgvMwC&pg=PA14|journal=Computerworld|volume=26|issue=1|pages=14|issn=0010-4841}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=XfPLVx6qS_cC&pg=PA52&lpg=PA52|title=Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution|publisher=[[Basic Books]]|year=2008|isbn=978-0786730766|last=Lohr|first=Steve|pages=52}}</ref> Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VCcsTPQ738oC&pg=PA100|title=The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise|publisher=[[MIT Press]]|year=2009|isbn=978-0262050937|first=Nathan L.|last=Ensmenger|lccn=2009052638|pages=100}}</ref> Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je [[ISO/IEC 1989:2014]].<ref>{{cite web|url=http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=51416|title=ISO/IEC 1989:2014|year=2014|publisher=ISO|accessdate=7. 6. 2014}}</ref>
COBOL je dizajniran 1959. godine od strane [[CODASYL]] i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala [[Grace Hoper]].<ref>{{cite journal|last=Porter Adams|first=Vicki|date=5. 10. 1981|title=Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL|url=https://books.google.com/books?id=JT0EAAAAMBAJ&pg=RA1-PA33|journal=InfoWorld|volume=3|issue=20|pages=33|issn=0199-6649}}</ref><ref>{{cite journal|last=Betts|first=Mitch|date=6. 1. 1992|title=Grace Hopper, mother of Cobol, dies|url=https://books.google.com/books?id=J-_T3bxgvMwC&pg=PA14|journal=Computerworld|volume=26|issue=1|pages=14|issn=0010-4841}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=XfPLVx6qS_cC&pg=PA52&lpg=PA52|title=Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution|publisher=[[Basic Books]]|year=2008|isbn=978-0786730766|last=Lohr|first=Steve|pages=52}}</ref> Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=VCcsTPQ738oC&pg=PA100|title=The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise|publisher=[[MIT Press]]|year=2009|isbn=978-0262050937|first=Nathan L.|last=Ensmenger|lccn=2009052638|pages=100}}</ref> Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je [[ISO/IEC 1989:2014]].<ref>{{cite web|url=http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_tc/catalogue_detail.htm?csnumber=51416|title=ISO/IEC 1989:2014|year=2014|publisher=ISO|accessdate=7. 6. 2014}}</ref>

Verzija na dan 22 august 2020 u 19:27

COBOL
Programska Paradigmaproceduralna, imperativna, objektno orijentirana
Pojavio se1959.
TvoracGrace Hopper, William Selden, Gertrude Tierney, Howard Bromberg, Howard Discount, Vernon Reeves, Jean E. Sammet
Sistem tipovanjastatični, jaki
Glavne implementacijeGNU Cobol, Micro Focus International (e.g. the Eclipse-plug-in Micro Focus Net Express)
DijalektiHP3000 COBOL/II, COBOL/2, IBM OS/VS COBOL, IBM COBOL/II, IBM COBOL SAA, IBM Enterprise COBOL, IBM COBOL/400, IBM ILE COBOL, Unix COBOL X/Open, Micro Focus COBOL, Microsoft COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL, Ryan McFarland RM/COBOL-85, DOSVS COBOL, UNIVAC COBOL, Realia COBOL, Fujitsu COBOL, ICL COBOL, ACUCOBOL-GT, isCOBOL, COBOL-IT, DEC COBOL-10, DEC VAX COBOL, Wang VS COBOL, Visual COBOL, Tandem (NonStop) COBOL85, Tandem (NonStop) SCOBOL (a COBOL74 variant for creating screens on text-based terminals)
UtjecaliFLOW-MATIC, COMTRAN, FACT
Utjecao naPL/I, CobolScript, ABAP

COBOL jedan je od najstarijih programsih jezika, čiji je glavni osnivač bio Grace Hopper. Akronim imena je COmmon Business-Oriented Language, što definiše njegovu primarnu upotrebu u biznis, finacijskim i administrativnim sistemima za firme i vlade. COBOL 2002 standard uključuje podršku za objektno orijentirano programiranje i za ostale moderne dodatke kod modernih jezika.[1]

Najnovija specifikacija, COBOL 2002, sadrži mehanizme objektno-orijentiranog programiranja i mnoge druge moderne mogućnosti.[2] Prvobitno se koristio u poslovnim, finansijskim i administrativnim sistemima za kompanije i vlade. Još uvijek ima široku upotrebu u naslijeđenim aplikacijama razvijenim na velikim glavnim računarima kao što su, aplikacije za obradu velikih razmjera i transakcija. Zbog smanjene popularnosti i penzionisanja iskusnih COBOL programera, programi migriraju na nove platforme, prepisani su na savremene jezike, ili se mijenjaju za nove softverske pakete.[3] Većina programa u COBOL-u sada postoji samo radi održavanja postojećih aplikacija.

COBOL je dizajniran 1959. godine od strane CODASYL i djelimično se bazirao na prethodnom programskom jeziku koji je dizajnirala Grace Hoper.[4][5][6] Napravljen je kao rezultat rada Ministarstva odbrane na stvaranju prenosivog programskog jezika za obradu podataka.[7] Standardizovan je 1968. godine i od tada je prerađivan četiri puta. Proširenja uključuju podršku za strukturalno i objektno-orijentirano programiranje. Trenutni standard je ISO/IEC 1989:2014.[8]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Oliveira, Rui (2006). The Power of Cobol. City: BookSurge Publishing. ISBN 0-620-34652-3.
  2. ^ Komitet za standarde Kobol-a Arhivirano 31. 3. 2004. na Wayback Machine engleski: '
  3. ^ Mitchell, Robert L. (14. 3. 2012). "Brain drain: Where Cobol systems go from here". Computerworld. Pristupljeno 9. 2. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Porter Adams, Vicki (5. 10. 1981). "Captain Grace M. Hopper: the Mother of COBOL". InfoWorld. 3 (20): 33. ISSN 0199-6649.
  5. ^ Betts, Mitch (6. 1. 1992). "Grace Hopper, mother of Cobol, dies". Computerworld. 26 (1): 14. ISSN 0010-4841.
  6. ^ Lohr, Steve (2008). Go To: The Story of the Math Majors, Bridge Players, Engineers, Chess Wizards, Maverick Scientists, and Iconoclasts--The Programmers Who Created the Software Revolution. Basic Books. str. 52. ISBN 978-0786730766.
  7. ^ Ensmenger, Nathan L. (2009). The Computer Boys Take Over: Computers, Programmers, and the Politics of Technical Expertise. MIT Press. str. 100. ISBN 978-0262050937. LCCN 2009052638.
  8. ^ "ISO/IEC 1989:2014". ISO. 2014. Pristupljeno 7. 6. 2014. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)


Nedovršeni članak COBOL koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.