Razlika između verzija stranice "Python (programski jezik)"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dodao primjere |
mNo edit summary |
||
Red 15: | Red 15: | ||
|accessdate= 15. 5. 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}} |
|accessdate= 15. 5. 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}} |
||
''Python'' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula. |
'''Python''' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula. |
||
Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> |
Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> |
Verzija na dan 2 oktobar 2020 u 17:20
Python | |
---|---|
Programska Paradigma | Višestruka: funkcionalno, imperativno, objektno orijentisano, refleksivno |
Pojavio se | 1990 |
Tvorac | Guido van Rossum |
Razvijač | Python Software Foundation |
Sistem tipovanja | Duck, dinamičko |
Dijalekti | Cython, RPython, Starlark[1] |
Utjecali | ABC, ALGOL 68,APL, C,C++, CLU, Dylan, Haskell,Icon,Java, Lisp, Modula-3,Perl, Standard ML |
Utjecao na | Apache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,[2] D, F#, Genie,[3] Go, JavaScript,[4][5] Julia,Nim, Ring, Ruby,Swift |
Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava imperativni, objektno-orijentisani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.
Python je krajem 1980-ih[6] osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde & Informatica (CWI) u Nizozemskoj kao nasljednika jezika ABC.[7]
Primjeri programiranja u Pythonu
Hello World program:
print("Hello, world!")
Program za parne i neparne brojeve:
broj = int(input("Unesite neki broj: "))
if broj % 2 == 0:
print("Uneseni broj je paran!")
else:
print("Uneseni broj je neparan!")
Program da se uneseni brojevi spoje u jednu listu (array):
lista = []
broj = int(input())
for i in range(0, broj):
element = int(input())
lista.append(element)
print(lista)
Program da se izračuna površina kruga:
import math
poluprecnik = float(input("Unesite dužinu poluprečnika: "))
#Napomena: poluprečnik na kvadrat se može napisati i kao pow(poluprecnik, 2), ali radi efikasnosti, predlaže se ova opcija => (poluprecnik**2)
povrsinaKruga = poluprecnik**2 * math.pi
print("Površina kruga iznosi: ", povrsinaKruga, "metara na kvadrat")
Reference
- ^ "Starlark Language". Pristupljeno 25. 5. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "CoffeeScript borrows chained comparisons from Python".
- ^ "Genie Language - A brief guide". Pristupljeno 28. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Perl and Python influences in JavaScript". www.2ality.com. 24. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Rauschmayer, Axel. "Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences". O'Reilly, Speaking JavaScript. Pristupljeno 15. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Venners, Bill (13 January 2003). "The Making of Python". Artima Developer. Artima. Retrieved 22 March 2007.
- ^ van Rossum, Guido (29 August 2000). "SETL (was: Lukewarm about range literals)". Python-Dev (Mailing list). Retrieved 13 March 2011.
Izvori
- "Python for Artificial Intelligence". Wiki.python.org. 19. 7. 2012. Arhivirano s originala, 1. 11. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- Paine, Jocelyn, ured. (august 2005). "AI in Python". AI Expert Newsletter. Amzi!. Arhivirano s originala, 26. 3. 2012. Pristupljeno 11. 2. 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- "PyAIML 0.8.5 : Python Package Index". Pypi.python.org. Pristupljeno 17. 7. 2013. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- Russell, Stuart J.; Norvig, Peter (2009). Artificial Intelligence: A Modern Approach (3rd izd.). Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall. ISBN 978-0-13-604259-4. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Dalje čitanje
- Downey, Allen B. (maj 2012). Think Python: How to Think Like a Computer Scientist (Version 1.6.6 ed.). ISBN 978-0-521-72596-5.
- Wesley, J. Chun (2014). "Python: programiranje aplikacija prevod 3. izdanja". Mikro knjiga.
Vanjski linkovi
- Službeni sajt
- Python (programski jezik) na Curlie
- Uvod u Python
- Python na Wikibooks — engleski jezik