Razlika između verzija stranice "Python (programski jezik)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dodao primjere
mNo edit summary
Red 15: Red 15:
|accessdate= 15. 5. 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}}
|accessdate= 15. 5. 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}}


''Python'' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.
'''Python''' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.


Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>
Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>

Verzija na dan 2 oktobar 2020 u 17:20

Python
Programska ParadigmaVišestruka: funkcionalno, imperativno, objektno orijentisano, refleksivno
Pojavio se1990; prije 34 godina (1990)
TvoracGuido van Rossum
RazvijačPython Software Foundation
Sistem tipovanjaDuck, dinamičko
DijalektiCython, RPython, Starlark[1]
UtjecaliABC, ALGOL 68,APL, C,C++, CLU, Dylan, Haskell,Icon,Java, Lisp, Modula-3,Perl, Standard ML
Utjecao naApache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,[2] D, F#, Genie,[3] Go, JavaScript,[4][5] Julia,Nim, Ring, Ruby,Swift

Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava imperativni, objektno-orijentisani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.

Python je krajem 1980-ih[6] osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp; Informatica (CWI) u Nizozemskoj kao nasljednika jezika ABC.[7]

Primjeri programiranja u Pythonu

Hello World program:

print("Hello, world!")

Program za parne i neparne brojeve:

broj = int(input("Unesite neki broj: "))
if broj % 2 == 0:
    print("Uneseni broj je paran!")
else:
    print("Uneseni broj je neparan!")

Program da se uneseni brojevi spoje u jednu listu (array):

lista = []
broj = int(input())
for i in range(0, broj):
    element = int(input())
    lista.append(element)
print(lista)

Program da se izračuna površina kruga:

import math

poluprecnik = float(input("Unesite dužinu poluprečnika: "))

#Napomena: poluprečnik na kvadrat se može napisati i kao pow(poluprecnik, 2), ali radi efikasnosti, predlaže se ova opcija => (poluprecnik**2)

povrsinaKruga = poluprecnik**2 * math.pi

print("Površina kruga iznosi: ", povrsinaKruga, "metara na kvadrat")

Reference

  1. ^ "Starlark Language". Pristupljeno 25. 5. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "CoffeeScript borrows chained comparisons from Python".
  3. ^ "Genie Language - A brief guide". Pristupljeno 28. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Perl and Python influences in JavaScript". www.2ality.com. 24. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Rauschmayer, Axel. "Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences". O'Reilly, Speaking JavaScript. Pristupljeno 15. 5. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Venners, Bill (13 January 2003). "The Making of Python". Artima Developer. Artima. Retrieved 22 March 2007.
  7. ^ van Rossum, Guido (29 August 2000). "SETL (was: Lukewarm about range literals)". Python-Dev (Mailing list). Retrieved 13 March 2011.

Izvori

Dalje čitanje

Vanjski linkovi