Razlika između verzija stranice "Asirija"

Asirija
2500. AD - 609. AD
	Položaj na karti Položaj na karti
Glavni grad	Aššur ; (2500.–1754. AD); Shubat-Enlil ; (1754.–1681. AD); Aššur ; (1681.–879. AD); Kalhu ; (879.–706. AD); Dur-Sharrukin ; (706.–705. AD); Nineveh ; (705.–612. AD); Harran ; (612.–609. AD);
Službeni jezik	Akadski; Sumerski; Aramejski
Državno uređenje	Monarhija
Kralj
• c. 2500. AD	Tudija (prvi)
• 612-609. AD	Ashur-uballit II (zadnji)
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno	194.249 km2
Valuta	Mina

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 4 oktobar 2020 u 18:38

Asirija je antičko područje sjeverne Mezopotamije koja je dobila ime po gradu Ašuru. Tu je stvoreno moćno Asirsko carstvo koje je postojalo kao država od 25. stoljeća p.n.e. (u obliku grada-države Ašur) do propasti 609. godine p.n.e. Ovo ogromno razdoblje dijeli se na Rani period Asirije (2600. p.n.e. - 2025. p.n.e.), Staroasirsko carstvo (2025. p.n.e. - 1378. p.n.e.), Srednjoasirsko carstvo (1392. p.n.e. - 934. p.n.e.) i Novoasirsko carstvo (911. p.n.e. - 609. p.n.e.).. Asirija je nastala na rijeci Tigris u Gornjoj Mezopotamiji u plodnom dijelu mezopotamske "kolijevke civilizacije" koja je uključivala Sumer, Akadsko carstvo i Babiloniju. Tokom svog vrhunca od 911. do 609. godine p.n.e., Novoasirsko carstvo se protezalo od istočne Libije i Kipra do Irana, te od Armenije i Azerbejdžana do Arapskog poluostrva. Od sedmog stoljeća p.n.e. (kada je palo Novoasirsko carstvo) do sedmog stoljeća, Asirija je bila geopolitičko područje kojim su vladale strane sile poput Rimskog i Sasanidskog carstva. Nakon dolaska hrišćanstva i stvaranja Istočne crkve, kontrolu nad Asirijom su preuzeli Grci, Rimljani, Arapi i Osmanlije

Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada Ašura, koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili pastoralne vođe. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni Sargonu Akadskom koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili akadski i sumerski jezik u Akadsko carstvo (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva Ašur, Adijabena, Osroena, Betnuhadra i Hatra. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom Medijskog carstva (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), Ahemenidskog carstva (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), Makedonskog carstva (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), Seleučkog carstva (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), Partskog carstva (247. p.n.e. - 224.), Rimskog carstva (63. p.n.e. - 118.) i Sasanidskog carstva (224. - 651.). Islamskim osvajanjem sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država Sirija u kojoj su ostaci asirskog naroda (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina.

Historija

Rani period (2600. - 2025. p.n.e.)

Smatra se da je grad Ašur, zajedno sa mnogim drugim asirskim gradovima, osnovan 2600. godine p.n.e. kao administrativni centar koji je dominirao Sumerom. Međutim, o ranoj historiji Asirije se vrlo malo zna. Prema listi asirskih kraljeva, najraniji poznati kralj je bio Tudija koji je živio sredinom 25. stoljeća p.n.e. Tokom arheoloških iskopavanja u Ebli pronađena je ploča na kojoj je Tudija zaključio sporazum o uspostavljanju karuma (trgovačke kolonije) sa eblanskim vezirom Ibrijem tokom vladavine eblanskog kralja Isar-Damua. Njega su naslijedili Adamu, Jangi, Suhlamu, Harharu, Mandaru, Imsu, Harsu, Didanu, Hanu, Zuabu, Nuabu, Abazu, Belus i Azarah o kojima ništa ne znamo osim da su živjeli u šatorima kao polunomadski pastoralni vladari. Ovi kraljevi su se u jednom trenutku potpuno urbanizirali i osnovali grad Ašur.

Geografija

Asirija u užem smislu riječi zauzimala je malu teritoriju duž donjeg toka rijeke Tigris, teritoriju koja se protezala od donjeg toka Zaba na jugu do planine Zagra na istoku do planine Masios na sjeverozapadu. Zapadno od Asirije se širila prostrana sirijsko-mezopotamska stepa, ispresjecana u svome sjevernom dijelu brdima Singara. Na sjeveru teritorija Asirije je prelazila u jermensku visiju. Stepe i planine koje okružuju Asiriju bile su pokrivene oskudnom vegetacijom. Stanovništvo se ovdje uglavnom bavilo stočarstvom. Dolina Gornjeg Zaba pogodna je za zemljoradnju, jer ta rijeka nosi s proljeća mnogo vode, zbog topljenja planinskih snjegova.

Stanovništvo

Od vrlo dalekih vremena, na teritoriji Asirije živjela su subarejska plemena, koja su od nastanjivala sjeverni dio Prednje Azije. Ta su plemena po svom jeziku, spoljašnjem izgledu, kulturnom nivou i historijskoj sudbini bila veoma bliska Hurutima, koji su naseljavali sjeverozapadni dio Mezopotamije i sjevernu Siriju. Ali su se ova subarejska plemena početkom II milenija p.n.e. djelimočno stopila sa semitskim plemenima koja si bila bliska Semitima Akada i Amoritima, koji su nastanjivali sirijsko-mesopotamsku stepu i Siriju. Kasnije, u doba obrazovanja Asirske države, subarejska plemena su se pretopila u Semite. Službeni jezik u Asiriji je bio asirski, koji je pripadao grupi semitskih jezika.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Asirija

@@ Red 24: / Red 24: @@
 | vrsta_vlasti                   = [[Spisak kraljeva Asirije|Kralj]]
 | godina_prve_vlasti             = c. 2500. AD
-| vladar_prva_vlast              = [[Tudiya]] (prvi)
+| vladar_prva_vlast              = [[Tudija]] (prvi)
 | godina_druge_vlasti            = 612-609. AD
 | vladar_druga_vlast             = [[Ashur-uballit II]] (zadnji)
@@ Red 47: / Red 47: @@
 == Historija ==
-Antički pisci sačuvali su u svojim djelima niz razbacanih, često nevjerodostojnih, ali ponekad ipak bitnih podataka iz historije Asirije. Još u 9. i 8. vijeku p.n.e. pojavljuju se u grčkoj književnosti ne samo pomeni o Asiriji nego i opisi dalekih događaja iz asirske historije. Tako [[Aristotel]] saopštava da je postojao poseban ep, u kome se pričalo o razrušenju asirske prijestolnice Ninive.
+=== Rani period (2600. - 2025. p.n.e.) ===
-Obilat materijal za proučavanje asirske historije dala su iskopavanja najvećih gradova Asirije - Ašura, Kalaha, Ninive i Dur-Šurukina, gdje su otkrivene brojne ruševine dvoraca i hramova, razni spomenici, arhitekture, predmeti svakodnevnog života, religijski spoemnici i ogroman broj natpisa.
+{{Glavni|Rani period Asirije}}Smatra se da je grad [[Ašur]], zajedno sa mnogim drugim asirskim gradovima, osnovan 2600. godine p.n.e. kao administrativni centar koji je dominirao [[Sumer|Sumerom]]. Međutim, o ranoj historiji Asirije se vrlo malo zna. Prema [[Lista asirskih kraljeva|listi asirskih kraljeva]], najraniji poznati kralj je bio [[Tudija]] koji je živio sredinom 25. stoljeća p.n.e. Tokom arheoloških iskopavanja u [[Ebla|Ebli]] pronađena je ploča na kojoj je Tudija zaključio sporazum o uspostavljanju [[Karum|karuma]] (trgovačke kolonije) sa eblanskim vezirom Ibrijem tokom vladavine eblanskog kralja [[Isar-Damu|Isar-Damua]]. Njega su naslijedili [[Adamu]], [[Jangi]], [[Suhlamu]], [[Harharu]], [[Mandaru]], [[Imsu]], [[Harsu]], [[Didanu]], [[Hanu]], [[Zuabu]], [[Nuabu]], [[Abazu]], [[Belus]] i [[Azarah]] o kojima ništa ne znamo osim da su živjeli u šatorima kao polunomadski pastoralni vladari. Ovi kraljevi su se u jednom trenutku potpuno urbanizirali i osnovali grad Ašur.
 == Geografija ==