Razlika između verzija stranice "Wikipedia:Pouzdani izvori"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: vraćeno mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
oznake: vraćeno mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 1: Red 1:
Passport
Passport


== Pregled ==
Pregled
Članci bi trebali da se zasnivaju na pouzdanim, objavljenim nezavisnim izvorima. To znači da objavljujemo mišljenja samo pouzdanih autora, a ne mišljenja Wikipedia urednika koji su sami čitali i tumačili primarne izvorne materijale. Sljedeći primjeri pokrivaju samo neke od mogućih tipova pouzdanih izvora.
Članci bi trebali da se zasnivaju na pouzdanim, objavljenim nezavisnim izvorima. To znači da objavljujemo mišljenja samo pouzdanih autora, a ne mišljenja Wikipedia urednika koji su sami čitali i tumačili primarne izvorne materijale. Sljedeći primjeri pokrivaju samo neke od mogućih tipova pouzdanih izvora.


== Neke vrste pouzdanih izvora ==
== Neke vrste pouzdanih izvora ==

Verzija na dan 8 oktobar 2020 u 06:40

Passport

Pregled Članci bi trebali da se zasnivaju na pouzdanim, objavljenim nezavisnim izvorima. To znači da objavljujemo mišljenja samo pouzdanih autora, a ne mišljenja Wikipedia urednika koji su sami čitali i tumačili primarne izvorne materijale. Sljedeći primjeri pokrivaju samo neke od mogućih tipova pouzdanih izvora.

Neke vrste pouzdanih izvora

Mnogi članci na Wikipediji oslanjaju se na naučni materijal. Kada su dostupne, akademske i recenzirane publikacije, naučne monografije i udžbenici su obično najpouzdaniji izvori. Međutim, neki naučni materijali mogu biti zastarjeli, pa i kontradiktorni alternativnim teorijama ili kontraverzni. Pokušajte navesti trenutni naučni konsenzus kada je to moguće, a kada ne postoji, navedite i to. Pouzdani neakademski izvori mogu se koristiti u člancima o naučnim pitanjima, posebno ako se radi o materijalima iz visokokvalitetnih publikacija. Kontekst je bitan kada biramo koji je izvor odgovarajući.

Nauka

  • Članci se trebaju oslanjati na sekundarne izvore kad god je to moguće. Wikipedia urednici nikada ne bi trebali sami interpretirati sadržaj primarnih izvora (vidi Wikipedija: Bez originalnog istraživanja i Wikipedia:Neutralno gledište).
  • Materijali kao što su članci, knjige, monografije ili istraživački radovi, a koji su provjereni od strane akademske zajednice smatraju se pouzdanim, posebno ako je objavljen u uglednim izvorima i recenziran od strane drugih kolega iz naučne zajednice.
  • Završene disertacije ili teze napisane kao dio pripreme za doktorat, koje su javno dostupne mogu se koristiti, ali treba paziti, jer su često i sami oni primarni izvori. Neki od njih će proći kroz proces akademskog recenziranja, ali neki neće. Koristite teze koje su citirane u literaturi; pod nadzorom priznatih stručnjaka u ovoj oblasti; ili pregledane od strane trećih lica. Disertacije koje su u toku i nisu provjerene i ne smatraju se objavljenim i kao takve nisu pouzdani izvori. Neke teze kasnije se objavljuju u obliku naučnih monografija ili recenziranih članaka, a ako su dostupne, obično su bolje nego izvorne teze kao izvori. Magistarske disertacije i teze smatraju se pouzdanim samo ako se pokaže da su imale značajan naučni uticaj.
  • Studije koje se bave komplikovanim i teško razumljivim naučnim polja, kao što je medicina, bi trebale biti izbjegavane. Sekundarni izvori, kao što su metaanalize, udžbenici i naučne recenzije, su poželjni kao izvori u tim slučajevima
  • Treba paziti na časopise koji uglavnom postoje da bi se promovisala određena tačka gledišta u što spadaju časopisi koji nisu recenzirani od strane šire akademske zajednice.
  • U posljednjih nekoliko godina došlo je do eksplozije novih časopisa vrlo niskog kvaliteta koji imaju samo usputne i površne recenzije, a nekada ni to. Oni jednostavno objavljuju sve što se podnosi ako je autor spreman platiti proviziju. Neki idu tako daleko da imitiraju imena poznatih časopisa (tzv. oteti časopisi).[1][2][3][4] Ako niste sigurni u kvalitet časopisa, provjerite da li je redakcija bazirana na cijenjenom i priznatom univerzitetu.

Novinske organizacije

Novinski izvori često sadrže i činjenični sadržaj i mišljenja. Vijesti koje izvještavaju iz dobro utvrđenih novinskih medija općenito se smatraju pouzdanim za izjave o činjenicama. Vijesti koje izvještavaju iz manje uspostavljenih medija uglavnom se smatraju manje pouzdanim. Dosta novina prenosi vijesti iz novinskih agencija kao što su BBC News, Reuters, Interfax, Agence France-Presse, United Press International ili Associated Press. U BiH to su FENA, ONASA, SRNA i druge. Agenciju treba citirati pored novina koje su to preštampale.

Proizvođači i internet prodaja

Iako smjernice o sadržaju za vanjske linkove zabranjuju povezivanje na pojedinačne web stranice koje prvenstveno postoje za prodaju proizvoda ili usluga, mogu se dopustiti umetnuti citati na stranice kako bi se provjerile stvari kao što su naslovi ili vremena trajanja filmova i muzike. Novinarski i akademski izvori su poželjniji, a veze e-trgovine treba zamijeniti nekomercijalnim pouzdanim izvorima ako su dostupni.

Pristrani ili tvrdoglavi izvori

Članci na Wikipediji moraju odražvati neutralno gledište. Pouzdani izvori ne moraju biti neutralni, nepristrasni ili objektivni.

Upitan i samo objavljeni materijal

Upitni izvori

Upitni izvori su oni sa slabom reputacijom za provjeru činjenica ili bez uredničkog nadzora. Takvi izvori uključuju web stranice i publikacije koje izražavaju stavove koji poznati kao ekstremni, koji su promotivne prirode, ili koji se u velikoj mjeri oslanjaju na glasine i lična mišljenja.[5]

Sponzorisani sadržaj

Sponzorisani sadržaj je uglavnom neprihvatljiv kao izvor, jer ga plaćaju oglašivač. Pouzdane publikacije jasno ukazuju na sponzorisane članke u podnaslovu ili sa napomenom o odricanju od odgovornosti na vrhu članka.

Samoobjavljeni izvori (online i papirni)

Svako može napraviti ličnu web stranicu ili objaviti svoju knjigu i tvrditi da je stručnjak u određenoj oblasti. Iz tog razloga, takvi izvori uglavnom nisu prihvatljivi. Neki primjeri takvih izvora su:

  1. Knjige koje je objavio sam autor
  2. Bilteni koje je objavio sam autor
  3. Lične web stranice
  4. Lični blogovi
  5. Lične stranice na društvenim mrežama
  6. Tvitovi.

Sadržaj koji stvara korisnik

Sadržaj sa web stranica čiji je sadržaj uglavnom stvoren od strane korisnika je također uglavnom neprihvatljiv. Lokacije sa sadržajem koje stvaraju korisnici uključuju:

  1. Ancestry.com
  2. Find a Grave
  3. IMDb
  4. ODMP
  5. Tumblr
  6. Zajednički kreirane web stranice
  7. Sadržajne farme
  8. Grupni blogovi
  9. Internet forumi
  10. Većina wikija uključujući Wikipediju.

Pouzdanost u specifičnim kontekstima

Biografije živih osoba

Urednici moraju posebno paziti prilikom pisanja biografskog materijala o živim osobama. Sporne materijale o živoj osobi koja je neobrađena ili loše citirana treba odmah ukloniti. Ovo se odnosi na bilo koji materijal na bilo kojoj stranici u bilo kojem imenskom prostoru, a ne samo na glavnom članku.

Primarni, sekundarni i tercijarni izvori

Članci na Wikipediji treba da se zasnivaju uglavnom na pouzdanim sekundarnim izvorima.

Mogu se navesti ugledni tercijarni izvori, kao što su univerzitetski udžbenici, almanahi i enciklopedije.

Primarni izvori se često ne koriste na odgovarajući način. Iako mogu biti pouzdani i korisni u određenim situacijama, moraju se koristiti s oprezom kako bi se izbjeglo originalno istraživanje.

Medicinske tvrdnje

Idealni izvori za biomedicinske tvrdnje uključuju opšte ili sistematske preglede u pouzdanim, objavljenim izvorima treće strane, kao što su ugledni medicinski časopisi, široko priznati standardni udžbenici koje su napisali stručnjaci u nekoj oblasti, ili medicinske preporuke i izjave iz nacionalnih ili međunarodno priznatih stručnih tijela.

Akademski konsenzus

Izjava da svi ili većina naučnika imaju određen pogled zahtjeva pouzdano citiranje koje direktno kaže da svi ili većina naučnika drže to gledište.

Također pogledajte

Šabloni

Pravila i smjernice

Reference

  1. ^ Beall, Jeffrey (1 January 2015). "Criteria for Determining Predatory Open-Access Publishers" (PDF) (3rd izd.). Scholarly Open Access. Arhivirano s originala, 5 January 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Kolata, Gina (April 7, 2013). "Scientific Articles Accepted (Personal Checks, Too)". The New York Times. Arhivirano s originala, April 11, 2013. Pristupljeno April 11, 2013.
  3. ^ Butler, Declan (March 28, 2013). "Sham journals scam authors: Con artists are stealing the identities of real journals to cheat scientists out of publishing fees". Nature. 495. str. 421–422. Arhivirano s originala, April 13, 2013. Pristupljeno April 11, 2013.
  4. ^ Kolata, Gina (30 October 2017). "Many Academics Are Eager to Publish in Worthless Journals". The New York Times. Arhivirano s originala, 8 November 2017. Pristupljeno 2 November 2017.
  5. ^ Malone Kircher, Madison (November 15, 2016). "Fake Facebook news sites to avoid". New York Magazine. Arhivirano s originala, November 16, 2016. Pristupljeno November 15, 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)