Razlika između izmjena na stranici "Neoklasicizam"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 3.136 bajtova ,  prije 10 mjeseci
nema sažetka izmjene
m (→‎top: pravopis, replaced: parišk → parisk using AWB)
 
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Psyche revived Louvre MR1777.jpg|mini|desno|200px|[[Antonio Canova]] ''[[Amor]] i [[Psiha (mitologija)|Psiha]]'', [[mramor]], 1793., [[Louvre]]]]
[[Datoteka:Pantheon wider centered.jpg|mini|desno|200px|Panoramski pogled unutrašnjosti [[Panteon (Pariz)|pariskog Panthéona]]]]
'''Neoklasicizam''' (od grčkog νέος nèos, "novo" i grčko κλασικός klasikόs, "najvišeg ranga"<ref>{{Cite web | url=http://www.etymonline.com/index.php?term=neo-classical| title=Etymology of the English word "neo-classical"| accessdate=2016-05-09| publisher=myetymology.com}}</ref>) je naziv za umjetnički pravac iz [[19. vijek]]a koji se ispoljavao u [[Likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]], [[Književnost|književnosti]], [[Muzika|muzici]], [[Pozorište|pozorištu]] i [[Arhitektura|arhitekturi]], a inspiracija su mu bila djela klasične umjetnosti [[Umjetnost stare Grčke|stare Grčke]] i [[Umjetnost starog Rima|Rima]]. Neoklasicizam se nadovezuje na [[klasicizam]] u upotrebi stroge forme.
 
Neoklasicizam je rođen u [[Rim]]u uglavnom zahvaljujući spisima njemačkog historičara umjetnosti [[Johann Joachim Winckelmann|Johanna Joachima Winckelmanna]], u vrijeme ponovnog otkrića [[Pompeji|Pompeja]] i [[Herkulaneum]]a, ali njegova popularnost proširila se cijelom [[Evropa|Evropom]] kad je generacija evropskih studenata [[umjetnost]]i završila [[Grand Tour]] i vratila se iz [[Italija|Italije]] u matične zemlje s novootkrivenim grčko-rimskim idealima.<ref>{{Cite book | url=https://books.google.com/books?id=anecAQAAQBAJ&q=neoclassicism+originated+in.Rome&pg=PA1189 | title=Oxford Dictionary of English| isbn=9780199571123| last1=Stevenson| first1=Angus| date=2010-08-19}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://archiv.ub.uni-heidelberg.de/artdok/978/|title=The road from Rome to Paris. The birth of a modern Neoclassicism|first=Hubertus|last=Kohle|date=August 7, 2006|website=Jacques Louis David. New perspectives}}</ref> Glavni neoklasični pokret podudarao se s [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskim]] 18. vijekom i nastavio se u početak 19. vijeka, natječući se s [[Romantizam|romantizmom]].
U arhitekturi se taj stil nastavio tokom 19., 20. i do 21. vijeka.
 
Evropski neoklasicizam u [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] započeo je približno 1760. godine u suprotnosti s tada preovladavajuċim stilom [[rokoko]]a. Rokoko arhitektura naglašava gracioznost, ornamentiku i [[Asimetrija|asimetriju]]. Neoklasična arhitektura temelji se na principima jednostavnosti i [[Simetrija|simetrije]], koji su viđeni kao vrline umjetnosti [[Stari Rim|starog Rima]] i [[Stara Grčka|Grčke]], a neposrednije su izvučeni iz [[Renesansa|renesansnog klasicizma]] 16. vijeka. Svaki "neo" -klasicizam odabire neke modele iz niza mogućih klasika koji su mu dostupni, a druge zanemaruje. Neoklasični pisci i govornici, pokrovitelji i kolekcionari, umjetnici i vajari u periodu između 1765–1830 odali su počast ideji o generaciji [[Fidija|Fidije]]. Međutim, primjeri skulptura koje su zapravo prihvatili vjerovatnije su bile rimske kopije [[Helenizam|helenističkih]] skulptura. Ignorisali su i arhaičnu grčku umjetnost i djela [[Kasna antika|kasne antike]]. Rokoko umjetnost drevne [[Palmira|Palmire]] došla je kao otkriće kroz gravure u Woodovom romanu The Ruins of Palmyra. Čak je i Grčka bila sve posjećenija, iako je u to vrijeme bila gruba zabačena provincija [[Osmansko carstvo|Osmanskog Carstva]], te opasna za istraživanje. Zbog toga je neoklasicistička procjena grčke arhitekture bila procjenjivana posredstvom crteža i gravura, koje su suptilno izglađivali i uređivali, čime su ne uvijek svjesno "ispravljali" i "obnavljali" spomenike Grčke.
 
[[Ampir]] (Carski stil), druga faza neoklasicizma u arhitekturi i dekorativnoj umjetnosti, imao je svoje kulturno središte u [[Pariz]]u u [[Napoleonovo doba]].
 
== Arhitektura ==
== Slikarstvo ==
Karakteristike neoklasicizma u slikarstvu očituju se u strogim i jasnim formama.
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
== Vanjski linkovi ==
6.946

izmjena

Navigacija