Razlika između verzija stranice "Most šehida 15. jula"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.7
 
Red 26: Red 26:
'''Most šehida 15. jula''' ([[Turski jezik|turski]]: ''15 Temmuz šehitler Köprüsü'', ''1. Boğaziçi Köprüsü'' ili ''Birinci Köprü''), poznat i kao ''Prvi [[Bosfor|bosforski]] most'', je [[most]] u [[Turska|turskom]] gradu [[Istanbul]]u. Jedan je od dva mosta (drugi je [[Most sultana Mehmeda Osvajača|Most sultana Mehmeda Osvajača]] ili tzv. ''Drugi bosforski most'') koja premošćuju Bosfor i na taj način spajaju [[Evropa|evropski]] i [[Azija|azijski]] dio grada.
'''Most šehida 15. jula''' ([[Turski jezik|turski]]: ''15 Temmuz šehitler Köprüsü'', ''1. Boğaziçi Köprüsü'' ili ''Birinci Köprü''), poznat i kao ''Prvi [[Bosfor|bosforski]] most'', je [[most]] u [[Turska|turskom]] gradu [[Istanbul]]u. Jedan je od dva mosta (drugi je [[Most sultana Mehmeda Osvajača|Most sultana Mehmeda Osvajača]] ili tzv. ''Drugi bosforski most'') koja premošćuju Bosfor i na taj način spajaju [[Evropa|evropski]] i [[Azija|azijski]] dio grada.


To je gravitacijski usidren viseći most sa čeličnim pilonama.<ref>[http://www.kgm.gov.tr/SiteCollectionDocuments/KGMdocuments/Bolgeler/17Bolge/BogaziciKoprusuProjeBilgileri.pdf ''Generalni direktorat autocesta - Bosforski most''] Pristupljeno 12.4.2016.</ref> Noseći dio mosta, aerodinamičnog oblika, je obješen čeličnim sajlama, postavljenim u cik-cak položaju, za dvostruke čelične sajle zategnute između dva vertikalna čelična tornja (nosača) usidrena na obalama.
To je gravitacijski usidren viseći most sa čeličnim pilonama.<ref>[http://www.kgm.gov.tr/SiteCollectionDocuments/KGMdocuments/Bolgeler/17Bolge/BogaziciKoprusuProjeBilgileri.pdf ''Generalni direktorat autocesta - Bosforski most''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609163557/http://www.kgm.gov.tr/SiteCollectionDocuments/KGMdocuments/Bolgeler/17Bolge/BogaziciKoprusuProjeBilgileri.pdf |date=9. 6. 2012 }} Pristupljeno 12.4.2016.</ref> Noseći dio mosta, aerodinamičnog oblika, je obješen čeličnim sajlama, postavljenim u cik-cak položaju, za dvostruke čelične sajle zategnute između dva vertikalna čelična tornja (nosača) usidrena na obalama.
Most je ukupne dužine od 1.560 i širine 33,4 metara. Razmak između tornjeva, koji predstavlja glavni raspon mosta, je 1.074 a visina tornjeva je 165 metara. Visina mosta iznad nivoa mora je 64 metra.
Most je ukupne dužine od 1.560 i širine 33,4 metara. Razmak između tornjeva, koji predstavlja glavni raspon mosta, je 1.074 a visina tornjeva je 165 metara. Visina mosta iznad nivoa mora je 64 metra.

Trenutna verzija na dan 1 januar 2021 u 18:56

Most šehida 15. jula
Prvi bosforski most
Bosforski most u Istanbulu, jedan od dva mosta koji spaja Evropu i Aziju
PremošćujeBosforski moreuz
MjestoIstanbul
Vrijeme gradnje20. februar 1970. - 1. juni 1973.
Otvorenje30. oktobar 1973.
DizajnerSir Gilbert Roberts
William Brown
Ukupna dužina1.560 m
Visina mosta165
Širina mosta33,4
Najveći raspon1.074
Koordinate41°02′43″N 29°02′04″W / 41.04528°N 29.03444°W / 41.04528; -29.03444

Most šehida 15. jula (turski: 15 Temmuz šehitler Köprüsü, 1. Boğaziçi Köprüsü ili Birinci Köprü), poznat i kao Prvi bosforski most, je most u turskom gradu Istanbulu. Jedan je od dva mosta (drugi je Most sultana Mehmeda Osvajača ili tzv. Drugi bosforski most) koja premošćuju Bosfor i na taj način spajaju evropski i azijski dio grada.

To je gravitacijski usidren viseći most sa čeličnim pilonama.[1] Noseći dio mosta, aerodinamičnog oblika, je obješen čeličnim sajlama, postavljenim u cik-cak položaju, za dvostruke čelične sajle zategnute između dva vertikalna čelična tornja (nosača) usidrena na obalama.

Most je ukupne dužine od 1.560 i širine 33,4 metara. Razmak između tornjeva, koji predstavlja glavni raspon mosta, je 1.074 a visina tornjeva je 165 metara. Visina mosta iznad nivoa mora je 64 metra.

Po svome završetku, 1973. godine, Bosforski most je bio četvrti najduži viseći most na svijetu i ujedno najduži izvan Sjedinjenih Američkih Država. Trenutno je 22. najduži viseći most na svijetu.

Ideje za gradnju mosta[uredi | uredi izvor]

Od aprila 2007. godine, potpuno kompjuterizovan sistem rasvjete osvjetljava most noću

Ideja o izgradnji mosta na ovom mjestu datira još iz antičkog doba. Još u vrijeme vladavine perzijskog vladara Darija I (522. p.n.e - 485. p.n.e.), kako je zabilježeno od strane grčkog historičara Herodota u njegovoj Historiji, Mandrocles iz Samosa je jednom prilikom projektirao pontonski most preko Bosfora, povezujući Aziju sa Evropom, omogućavajući Dariju da nastavi bijeg od Skita kao i zauzimanju položaja kako bi sa svojom vojskom na Balkanu preplavio Makedonce. Prvi projekat za trajni mosta preko Bosfora predložen je za vrijeme osmanlijskog sultana Abdul Hamida II i to od strane Bosphorus Railroad Company 1900. godine, koja je uključivala i željezničku vezu preko mosta.[2]

Izgradnja[uredi | uredi izvor]

Odluku o izgradnji mosta preko Bosfora donio je turski premijer Adnan Menderes 1957. godine. U svrhu izgradnje mosta potpisan je ugovor s britanskom firmom Freeman Fox & Partners 1968. Most su dizajnirali poznati britanski građevinski inženjeri Sir Gilbert Roberts i William Brown, koji su također dizajnirali mostove Most Humber, Severn, Forth Road, Auckland Harbour i most na rijeci Volti. Izgradnja je započela februara 1970. godine a svečanosti početka gradnje prisustvovali su predsjednik Cevdet Sunay i premijer Süleyman Demirel. Most je gradila turska kompanija Enka Construction & Co. zajedno sa podizvođačima Cleveland Bridge & Engineering Company iz Engleske i Hochtief AG iz Njemačke. Trideset pet inženjera i 400 ljudi su radili na ovom projektu.

Radovi na mostu su završeni 30. oktobra 1973. godine, dan nakon 50. godišnjice osnivanja Republike Turske a most je svečano otvorio i pustio u promet predsjednik Fahri Korutürk i premijer Naim Talu. Ukupni troškovi izgradnje mosta su iznosili 200 miliona američkih dolara $ (današnjih oko 1,07 milijardu dolara).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]