Razlika između verzija stranice "Nizozemski jezik"

Nizozemski jezik
*Nederlandse taal*
Nizozemski jezik ; Nederlandse taal
Regije govorenja	Uglavnom Zapadna Evropa, Južna Amerika
Države govorenja	Holandija, Belgija (Flandrija), Surinam, Holandski Antili, Aruba, Francuska (Nord-Pas-de-Calais), Indonezija
Jezička porodica	Nizozemski jezik;
Broj govornika	maternji jezik: 24 miliona;
Službeni status
Služben u	Nizozemska, Belgija, Surinam, Nizozemski Antili, Aruba, Evropska unija
Regulator(i)	Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie)
Jezički kod
ISO 639-1	nl
ISO 639-2 / 5	dut (B)/ nld (T)
	Također pogledajte:; Jezik \| Jezičke porodice \| Spisak jezika

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 8 februar 2021 u 00:43

Nizozemski jezik (Nederlandse taal) (također: Nederduits/ donjonjemački jezik), poznat i kao holandski, ubraja se u germansku granu indoevropskih jezika. Većinom se koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim kolonijama. Varijanta koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.

Porijeklo i razvoj

Nizozemski je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od Benraterove linije. Nauka o indogermanskim jezicima / germanistika smješta nizozemski jezik na zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskom i istočnodonjonjemačkoj grani njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Ovaj jezik s pravom se može opisati kao strani jezik koji germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava ne vrijedi i za govornike nizozemskog koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, Briselu i pograničnim regijama Francuske i Njemačke. Na jezičkoj granici prema njemačkom narječja nizozemskog, odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su, također, franačkog porijekla.

Zasniva se na donjonjemačkom književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postepeno obogaćivan izrazima iz narječja u pokrajinama Brabantu i Holandiji. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u Antwerpenu, Bruggeu, a nedugo potom i u Nizozemskoj, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice potječu iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Kad je riječ o rječnicima, nizozemski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvoj i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspjeli ući u nizozemski, pa tako u (standardnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskom (npr. oorlog, lenen, kiezen, verbazen). Za razliku od standardnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene, odnosno platt ("ravne"), dakle, nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom standardnom jeziku.

Historijski pregled

Historija nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:

Staronizozemski (otprilike 800–1100) – ovim pojmom označavaju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti dijalekti tek su slabo utvrđeni jer su njihovi tragovi neznatni.
Pod srednjonizozemskim (otprilike 1100–1500) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovog razdoblja usmenom predajom sačuvana su važna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
Novonizozemski (od 16. stoljeća), naprotiv, zasniva se na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjemački"). Od 17. stoljeća te posebno sredinom 20. donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postepeno potiskivan od standardnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Nizozemskoj, međutim, donjonjemački se razvio u savremeni nizozemski standardni jezik.

Centralni događaj u historiji nizozemskog jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije Martina Luthera. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u Dordrechtu te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod Biblije bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja važna izdanja koja su utjecala na nastanak jedinstvenog jezika bila su prvi nizozemski gramatički priručnik Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, djelo nastalo radom Hendrika Laurenszona i drugih članova ugledne amsterdamskog "Rederijkerskamera" oko 1584, i temeljno djelo Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste, koje je 1650. napisao Just van den Vondel.

Rasprostranjenost

Osim u Kraljevini Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamijenio francuski jezik.

Na svijetu postoji približno 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, ne računajući govornike afrikansa.

Službeni status

Nizozemski je službeni jezik Kraljevine Nizozemske (koja obuhvata evropsku Nizozemsku, Arubu i nekadašnje Nizozemske Antile). Također je jedini službeni jezik Surinama, koji je do 1975. bio dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od tri službena jezika te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika Evropske unije.

Od 1980. tijelo koje regulira ovaj jezik jest Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie). Njen je zadatak usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Redovno izdaje "zelenu knjižicu" (groen boekje), spisak službenih riječi nizozemskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da su tu sada, uz belgijsko-nizozemske, i brojni surinamski izrazi.

Jezici proizašli iz nizozemskog

Bliski rođak nizozemskog jezika jest afrikans ili afrikanerski jezik, koji se govori u Južnoafričkoj Republici i Namibiji. Ovaj jezik nastao je većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog obično mogu razumjeti i čitati afrikans.

Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.

Dijalekti

Postoje razni dijalekti nizozemskog, i u Nizozemskoj i u Belgiji. Obično se dijele u sljedeće grupe:

A. Jugozapadna grupa (Zeeuws / West-Vlaams)

A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams i Ceuvs-Vlams

B. Sjeverozapadna grupa

C. Sjeveroistočna grupa

D. Centralnosjeverna grupa

E. Centralnojužna grupa

F. Jugoistočna grupa

G. Surinam

Primjeri

Bosanski	Holandski
zemlja	aarde
nebo	hemel
voda	water
vatra	vuur
muškarac	man
žena	vrouw
jesti	eten
piti	drinken
veliki	groot
mali	klein
noć	nacht
dan	dag
igrati (se)	spelen
riječ	woord

Također pogledajte

Indoevropski jezici

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Nizozemski jezik

Učenje nizozemskog posredstvom interneta
Naučite nizozemski
Nederlandse Taalunie & Taalunieversum (Nizozemska jezička unija)

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Nedostaju izvori}}
-{{Infokutija jezik|ime=Holandski jezik
+{{Infokutija jezik|ime=Nizozemski jezik
 |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=''Nederlandse taal''
 |familycolor=lawngreen
@@ Red 6: / Red 6: @@
 |regije=Uglavnom [[Zapadna Evropa]], [[Južna Amerika]]
 |govornici=maternji jezik: 24 miliona<br />
-|rang=37.-48. (zavisno od izvora)
+|rang=37–48. (zavisno od izvora)
 |jezička porodica=[[Indoevropski jezici|indoevropski]]<br />
 &nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]<br />
@@ Red 12: / Red 12: @@
 &nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Donjonjemački jezik|donjonjemački]]<br />
 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Donjofranački jezik|donjofranački]]<br />
-&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''holandski'''
+&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''nizozemski'''
-|država=[[Holandija]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Holandski Antili]], [[Aruba]], [[EU]]
+|država=[[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]], [[Aruba]], [[Evropska unija]]
-|ustanova= Holandska jezička unija (''Nederlandse Taalunie'')
+|ustanova= Nizozemska jezička unija (''Nederlandse Taalunie'')
 |iso1=nl|iso2=dut (B)/ nld (T)|sil=DUT
 }}
-'''Holandski jezik''' (''Nederlandse taal'') (također: ''Nederduits''/ donjonjemački jezik), prema holandskoj regiji [[Holandija|Holandiji]], iz čijih se narječja holandski književni [[jezik]] (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i [[njemački jezik]] u germansku granu [[indoevropski jezik|indoevropskih jezika]]. Holandski jezik se većinom koristi u [[Holandija|Holandiji]], [[Belgija|Belgiji]], te nekim bivšim i sadašnjim holandskim [[kolonija]]ma. Varijanta holandskog koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.
+'''Nizozemski jezik''' (''Nederlandse taal'') (također: ''Nederduits''/ donjonjemački jezik), poznat i kao '''holandski''', ubraja se u germansku granu [[indoevropski jezik|indoevropskih jezika]]. Većinom se koristi u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Belgija|Belgiji]] te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim [[kolonija]]ma. Varijanta koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.
-== Porijeklo i razvitak ==
+== Porijeklo i razvoj ==
-Holandski jezik je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika, te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od Benrater linije. Nauka o indogermanskim jezicima/[[Germanistika]] smješta holandski jezik kao zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskog jezika i istočnodonjonjemačke grane njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju, u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i holandski. Holandski jezik se s pravom može opisati kao strani jezik kojeg germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s holandskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava doduše ne vrijedi i za govornike holandskog jezika koji nauče njemački.
+Nizozemski je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od Benraterove linije. Nauka o indogermanskim jezicima / [[germanistika]] smješta nizozemski jezik na zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskom i istočnodonjonjemačkoj grani njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Ovaj jezik s pravom se može opisati kao strani jezik koji germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava ne vrijedi i za govornike nizozemskog koji nauče njemački.
-Prvobitno se, a i danas pretežno, holandski govori u Holandiji, flamanskom dijelu Belgije, u [[Brisel]]u, kao i u pograničnim regijama [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Na jezičnoj granici prema njemačkom narječja holandskog odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su također franačkog porijekla.
+Prvobitno se, a i danas pretežno, govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, [[Brisel]]u i pograničnim regijama [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Na jezičkoj granici prema njemačkom narječja nizozemskog, odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su, također, franačkog porijekla.
-Holandski se zasniva na donjonjemačkom književnom jeziku 17. vijeka, koji je postupno bio obogaćivan izrazima iz narječja pokrajinā Brabant i Holandije. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u [[Antverpen]]u, [[Briž]]u, a nedugo potom i u Holandiji, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice dolaze iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Što se rječnika tiče, holandski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Dalji jezični razvitak i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspijeli ući u holandski jezik, pa tako u (književnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u holandskom (npr. Oorlog, lenen, kiezen, verbazen). Za razliku od književnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene = "platt" (= ravne), dakle nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom književnom jeziku.
+Zasniva se na donjonjemačkom književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postepeno obogaćivan izrazima iz narječja u pokrajinama Brabantu i Holandiji. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u [[Antwerpen]]u, [[Brugge]]u, a nedugo potom i u Nizozemskoj, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice potječu iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Kad je riječ o rječnicima, nizozemski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvoj i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspjeli ući u nizozemski, pa tako u (standardnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskom (npr. ''oorlog'', ''lenen'', ''kiezen'', ''verbazen''). Za razliku od standardnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene, odnosno ''platt'' ("ravne"), dakle, nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom standardnom jeziku.
 == Historijski pregled ==
-Historija holandskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:
+Historija nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:
+* '''Staronizozemski''' (otprilike 800–1100) – ovim pojmom označavaju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti dijalekti tek su slabo utvrđeni jer su njihovi tragovi neznatni.
+* '''Pod srednjonizozemskim''' (otprilike 1100–1500) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovog razdoblja usmenom predajom sačuvana su važna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
+* '''Novonizozemski''' (od 16. stoljeća), naprotiv, zasniva se na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (''nederdytsch''; ''nederduitsch''; "srednjodonjonjemački"). Od 17. stoljeća te posebno sredinom 20. donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postepeno potiskivan od standardnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Nizozemskoj, međutim, donjonjemački se razvio u savremeni nizozemski standardni jezik.
+Centralni događaj u historiji nizozemskog jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[Dordrecht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod [[Biblija|Biblije]] bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.
-* '''Staroholandski''' (otprilike 800-1100.) – ovim pojmom označuju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem holandskom govornom području. Ti su dijalekti tek slabo utvrđeni, budući da su njihovi tragovi neznatni.
-* '''Pod srednjoholandskim''' (otprilike 1100-1500.) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelimično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovoga razdoblja usmenom predajom su sačuvana značajna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjoholandski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
-* '''Novoholandski''' (od 16. vijeka) se naprotiv zasniva na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjemački"). Od 17. vijeka te posebno sredinom 20. vijeka donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postupno potiskivan od književnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Holandiji se, međutim, donjonjemački razvio u savremeni holandski književni jezik.
+Daljnja važna izdanja koja su utjecala na nastanak jedinstvenog jezika bila su prvi nizozemski gramatički priručnik ''Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst'', djelo nastalo radom Hendrika Laurenszona i drugih članova ugledne amsterdamskog "Rederijkerskamera" oko 1584, i temeljno djelo ''Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste'', koje je 1650. napisao [[Just van den Vondel]].
-Središnji događaj u historiji holandskog jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u [[Dordreht]]u te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod [[Biblija|Biblije]] bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.
+== Rasprostranjenost ==
-Dalja značajna izdanja, koja su uticala na nastanak jedinstvenog jezika, bila su prvi holandski gramatički priručnik Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, Špigel, djelo nastalo radom Hendrika Laurenscona i drugih članova ugledne amsterdamske "Rederijkerskamer" oko 1584., i temeljno djelo Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste, koje je 1650. napisao Just van den Vondel.
+Osim u Kraljevini Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamijenio [[francuski jezik]].
+Na svijetu postoji približno 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, ne računajući govornike afrikansa.
-== Geografska rasprostranjenost ==
-Osim u Kraljevini Holandiji i Belgiji, holandski jezik se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Holandija. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamjenio francuski jezik.
-Ukupno na svijetu postoji oko 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, bez brojanja govornika afrikansa, jezika proizašlog iz holandskog koji se govori u Južnoafričkoj Republici.
 == Službeni status ==
+Nizozemski je službeni jezik [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]] (koja obuhvata evropsku Nizozemsku, [[Aruba|Arubu]] i nekadašnje [[Nizozemski Antili|Nizozemske Antile]]). Također je jedini službeni jezik [[Surinam]]a, koji je do 1975. bio dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od tri službena jezika te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika Evropske unije.
+Od 1980. tijelo koje regulira ovaj jezik jest Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie). Njen je zadatak usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Redovno izdaje "zelenu knjižicu" (''groen boekje''), spisak službenih riječi nizozemskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da su tu sada, uz belgijsko-nizozemske, i brojni surinamski izrazi.
-Holandski je službeni jezik [[Kraljevina Holandija|Kraljevine Holandije]] (koja obuhvata evropsku Holandiju, [[Aruba|Arubu]] i [[Holandski Antili|Holandske Antile]]). Također je jedini službeni jezik nezavisne države [[Surinam]], koja je do [[1975]]. bila dio Kraljevine Holandije. U Belgiji ima status jednog od triju službenih jezika države, te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika EU.
-Od [[1980]]. tijelo koje reguliše ovaj jezik je Nederlandse Taalunie. Zadatak ove organizacije je usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je također zadužena i za promociju holandskog jezika. Organizacija redovno izdaje "zelenu knjižicu" (groen boekje), spisak službenih riječi holandskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da se sada uz belgijsko-holandske, tu nalaze i brojni surinamski izrazi.
-== Jezici proizašli iz holandskog ==
+== Jezici proizašli iz nizozemskog ==
-Bliski rođak holandskog jezika je [[afrikans]] ili afrikanerski jezik koji se govori u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik je nastao većinom od raznih dijalekata holandskog iz 17. vijeka. Govornici holandskog jezika obično [[Međusobna razumljivost jezika|mogu razumjeti]] i čitati afrikanerski jezik.
+Bliski rođak nizozemskog jezika jest [[afrikans]] ili afrikanerski jezik, koji se govori u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ovaj jezik nastao je većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog obično [[Međusobna razumljivost jezika|mogu razumjeti]] i čitati afrikans.
-Također postoji određeni broj kreolskih jezika holandskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.
+Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.
 == Dijalekti ==
-[[Datoteka:Dutch-dialects.svg|300px|mini|desno|Dijalekti holandskog jezika]]
+[[Datoteka:Dutch-dialects.svg|300px|mini|desno|Dijalekti nizozemskog jezika]]
-Postoje razni dijalekti holandskog, kako u Holandiji, tako i u Belgiji. Obično se dijele u slijedeće dijalektne grupe:
+Postoje razni dijalekti nizozemskog, i u Nizozemskoj i u Belgiji. Obično se dijele u sljedeće grupe:
-A. Jugozapadna grupa (Zeeuws/West-Vlaams)
+A. Jugozapadna grupa (Zeeuws / West-Vlaams)
-# A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams u Ceuvs-Vlams
+# A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams i Ceuvs-Vlams
 B. Sjeverozapadna grupa
@@ Red 67: / Red 63: @@
 C. Sjeveroistočna grupa
-D. Središnjosjeverna grupa
+D. Centralnosjeverna grupa
-E. Središnjojužna grupa
+E. Centralnojužna grupa
 F. Jugoistočna grupa
@@ Red 129: / Red 125: @@
 == Vanjski linkovi ==
 {{Commonscat|Dutch pronunciation}}
-* [http://www.learnonline.nl Učenje holandskog preko Interneta]
+* [http://www.learnonline.nl Učenje nizozemskog posredstvom interneta]
-* [https://web.archive.org/web/20070927223723/http://www.leren.nl/rubriek/talen/nederlands/learn_dutch/ Naučite holandski jezik]
+* [https://web.archive.org/web/20070927223723/http://www.leren.nl/rubriek/talen/nederlands/learn_dutch/ Naučite nizozemski]
-* [http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie & Taalunieversum] (Holandska jezička unija)
+* [http://www.taalunieversum.org/ Nederlandse Taalunie & Taalunieversum] (Nizozemska jezička unija)
 {{Službeni jezici EU}}
+[[Kategorija:Nizozemski jezik]]
 [[Kategorija:Germanski jezici]]
 [[Kategorija:Nizozemska]]