Razlika između verzija stranice "Emina Zečaj"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
m razne ispravke
Red 16: Red 16:
| značajna_djela =
| značajna_djela =
}}
}}
'''Emina Zečaj''' (djevojačko: Ahmedhodžić; 17. mart 1931 – 19. april 2020)<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminula-emina-zecaj-jedna-od-najvecih-interpretatorki-sevdalinke/374450|title=Preminula Emina Zečaj, jedna od najvećih interpretatorki sevdalinke|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|accessdate=2020-04-20}}</ref> bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica tradicionalne narodne muzike, [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Prema pisanju [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] muzičkog časopisa ''[[Billboard]]'' iz 2004. godine Emina Zečaj je "ikona tradicionalne bosanske muzike".<ref name="Billboard2004">{{cite book|title=Billboard|url=https://books.google.com/books?id=uw8EAAAAMBAJ&pg=PA53|date=14. 2. 2004|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|pages=53–|id={{ISSN|00062510}}}}</ref> Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini [[20. vijek]]a.
'''Emina Zečaj''' (djevojačko: Ahmedhodžić; 17. mart 1931 – 19. april 2020)<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminula-emina-zecaj-jedna-od-najvecih-interpretatorki-sevdalinke/374450|title=Preminula Emina Zečaj, jedna od najvećih interpretatorki sevdalinke|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|accessdate=20. 4. 2020}}</ref> bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica tradicionalne narodne muzike, [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Prema pisanju [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] muzičkog časopisa ''[[Billboard]]'' iz 2004. godine Emina Zečaj je "ikona tradicionalne bosanske muzike".<ref name="Billboard2004">{{cite book|title=Billboard|url=https://books.google.com/books?id=uw8EAAAAMBAJ&pg=PA53|date=14. 2. 2004|publisher=Nielsen Business Media, Inc.|pages=53–|id={{ISSN|00062510}}}}</ref> Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini [[20. vijek]]a.


== Biografija i muzičko stvaralaštvo ==
== Biografija i muzičko stvaralaštvo ==
Rođena je u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] porodici Avdije i Melče Ahmedhodžić u sarajevskom [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]]<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20160418182135/http://www.radiosarajevo.ba/novost/218956/emina-zecaj-prica-i-pjeva-u-emisiji-cetvrtkom-o-kulturi|title=Emina Zečaj: Priča i pjeva u emisiji Četvrtkom o kulturi {{!}} Radio Sarajevo|date=2016-04-18|website=web.archive.org|accessdate=2020-04-20}}</ref>. Završila je srednju tekstilnu školu i [[Medresa|medresu]]. Na nagovor pjevačice [[Slavka Petrovska|Slavke Petrovske]] izlazi i polaže audiciju na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Audiciju su predvodili profesori muzike Beluš Jungić i Zvonimir Nevžela, a jedan od onih koji su također zaslužni za njen izlazak iz anonimnosti je poznati [[Etnomuzikologija|etnomuzikolog]] [[Cvjetko Rihtman]]. Na početku karijere 1960-ih godina, Emina Zečaj je pjevala uz narodni orkestar, odnosno uz pratnju [[Harmonika|harmonike]] [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismeta Alajbegovića Šerbe]]. Kasnije je dobila ponudu da pjeva uz [[saz]], te je tako ona postala jedina pjevačica koja je pjevala izvornu sevdalinku na ovaj način. Pjevala je uz pratnju sazlija [[Selim Salihović|Selima Salihoviċa]], [[Hašim Muharemović|Hašima Muharemoviċa]], a nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] sa [[Mehmed Gribajčević|Mehmedom Gribajčeviċem]]. Tokom svoje dugotrajne i bogate muzičke karijere, Emina Zečaj je održala mnogobrojne koncertne nastupe u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] i inostranstvu. Samo nakon rata, uz sazliju Mehmeda Gribajčevića nastupala je na festivalima etno muzike u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Innsbruck]]u, [[Beč]]u, [[Oslo|Oslu]] i drugim gradovima.
Rođena je u [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] porodici Avdije i Melče Ahmedhodžić u sarajevskom [[Stari Grad (Sarajevo)|Starom Gradu]]<ref>{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20160418182135/http://www.radiosarajevo.ba/novost/218956/emina-zecaj-prica-i-pjeva-u-emisiji-cetvrtkom-o-kulturi|title=Emina Zečaj: Priča i pjeva u emisiji Četvrtkom o kulturi {{!}} Radio Sarajevo|date=18. 4. 2016|website=web.archive.org|accessdate=20. 4. 2020}}</ref>. Završila je srednju tekstilnu školu i [[Medresa|medresu]]. Na nagovor pjevačice [[Slavka Petrovska|Slavke Petrovske]] izlazi i polaže audiciju na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Audiciju su predvodili profesori muzike Beluš Jungić i Zvonimir Nevžela, a jedan od onih koji su također zaslužni za njen izlazak iz anonimnosti je poznati [[Etnomuzikologija|etnomuzikolog]] [[Cvjetko Rihtman]]. Na početku karijere 1960-ih godina, Emina Zečaj je pjevala uz narodni orkestar, odnosno uz pratnju [[Harmonika|harmonike]] [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismeta Alajbegovića Šerbe]]. Kasnije je dobila ponudu da pjeva uz [[saz]], te je tako ona postala jedina pjevačica koja je pjevala izvornu sevdalinku na ovaj način. Pjevala je uz pratnju sazlija [[Selim Salihović|Selima Salihoviċa]], [[Hašim Muharemović|Hašima Muharemoviċa]], a nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] sa [[Mehmed Gribajčević|Mehmedom Gribajčeviċem]]. Tokom svoje dugotrajne i bogate muzičke karijere, Emina Zečaj je održala mnogobrojne koncertne nastupe u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] i inostranstvu. Samo nakon rata, uz sazliju Mehmeda Gribajčevića nastupala je na festivalima etno muzike u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Innsbruck]]u, [[Beč]]u, [[Oslo|Oslu]] i drugim gradovima.


== Muzička baština ==
== Muzička baština ==
Emina Zečaj je odigrala veoma važnu ulogu u očuvanju izvorne tradicionalne pjesme. Njena interpretacija i način izvođenja su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. Snimljene su mnoge TV i radio emisije i reportaže o njoj. Bugarska RTV snimila je dokumentarni film pod nazivom ''Bosanska sevdalinka s Eminom Zečaj''. Brojni naučni radovi etnomuzikologa od kojih je i naučni rad prof. dr. Ankice Petrović učinili su tradicionalnu sevdalinku još poznatijom i predmetom poštovanja u svijetu. Osim stotina snimaka za arhiv nekadašnjeg [[Radio Sarajevo|Radija Sarajevo]], objavila je pet singl ploča, 4 LP albuma, te četiri CD-a. Snimila je pjesme za film [[Gori vatra|''Gori vatra'']] [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]],<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/fr/Sa%C5%A1a-Lo%C5%A1i%C4%87-Gori-Vatra/release/6863419|title=Saša Lošić - Gori Vatra|website=Discogs|language=fr|accessdate=2020-04-20}}</ref> te za film [[Remake (film)|''Remake'']]<ref>{{Citation|title=Remake (2003) - IMDb|url=http://www.imdb.com/title/tt0334226/soundtrack|accessdate=2020-04-20}}</ref> [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]] u saradnji s [[Adi Lukovac|Adijem Lukovcem]] u kojoj su pjesme Emine Zečaj muzička kulisa samog filma. Za dugogodišnji rad dobila je veliki broj priznanja i pohvala, kako iz inostranstva tako i iz zemlje. Emina Zečaj je zaslužna za pronalazak starih sevdalinki i njihovo dokumentiranje, što je čini značajnom sakupljačicom narodnog blaga u Bosni i Hercegovini.
Emina Zečaj je odigrala veoma važnu ulogu u očuvanju izvorne tradicionalne pjesme. Njena interpretacija i način izvođenja su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. Snimljene su mnoge TV i radio emisije i reportaže o njoj. Bugarska RTV snimila je dokumentarni film pod nazivom ''Bosanska sevdalinka s Eminom Zečaj''. Brojni naučni radovi etnomuzikologa od kojih je i naučni rad prof. dr. Ankice Petrović učinili su tradicionalnu sevdalinku još poznatijom i predmetom poštovanja u svijetu. Osim stotina snimaka za arhiv nekadašnjeg [[Radio Sarajevo|Radija Sarajevo]], objavila je pet singl ploča, 4 LP albuma, te četiri CD-a. Snimila je pjesme za film ''[[Gori vatra]]'' [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]],<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/fr/Sa%C5%A1a-Lo%C5%A1i%C4%87-Gori-Vatra/release/6863419|title=Saša Lošić - Gori Vatra|website=Discogs|language=fr|accessdate=20. 4. 2020}}</ref> te za film [[Remake (film)|''Remake'']]<ref>{{Citation|title=Remake (2003) - IMDb|url=http://www.imdb.com/title/tt0334226/soundtrack|accessdate=20. 4. 2020}}</ref> [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]] u saradnji s [[Adi Lukovac|Adijem Lukovcem]] u kojoj su pjesme Emine Zečaj muzička kulisa samog filma. Za dugogodišnji rad dobila je veliki broj priznanja i pohvala, kako iz inostranstva tako i iz zemlje. Emina Zečaj je zaslužna za pronalazak starih sevdalinki i njihovo dokumentiranje, što je čini značajnom sakupljačicom narodnog blaga u Bosni i Hercegovini.


== Diskografija ==
== Diskografija ==

Verzija na dan 6 mart 2021 u 10:56

Emina Zečaj
Rođenje
Emina Ahmedhodžić

(1931-03-17) 17. mart 1931.
Sarajevo, Drinska banovina, Kraljevina Jugoslavija
Smrt19. april 2020(2020-04-19) (89 godina)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
NacionalnostBošnjakinja
ZanimanjePjevačica
Godine aktivnosti1962–2020.
Poznat(a) poPjevanju starih sevdalinki i njihovom dokumentiranju

Emina Zečaj (djevojačko: Ahmedhodžić; 17. mart 1931 – 19. april 2020)[1] bila je bosanskohercegovačka pjevačica tradicionalne narodne muzike, sevdalinke. Prema pisanju američkog muzičkog časopisa Billboard iz 2004. godine Emina Zečaj je "ikona tradicionalne bosanske muzike".[2] Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka.

Biografija i muzičko stvaralaštvo

Rođena je u bošnjačkoj porodici Avdije i Melče Ahmedhodžić u sarajevskom Starom Gradu[3]. Završila je srednju tekstilnu školu i medresu. Na nagovor pjevačice Slavke Petrovske izlazi i polaže audiciju na Radio Sarajevu. Audiciju su predvodili profesori muzike Beluš Jungić i Zvonimir Nevžela, a jedan od onih koji su također zaslužni za njen izlazak iz anonimnosti je poznati etnomuzikolog Cvjetko Rihtman. Na početku karijere 1960-ih godina, Emina Zečaj je pjevala uz narodni orkestar, odnosno uz pratnju harmonike Ismeta Alajbegovića Šerbe. Kasnije je dobila ponudu da pjeva uz saz, te je tako ona postala jedina pjevačica koja je pjevala izvornu sevdalinku na ovaj način. Pjevala je uz pratnju sazlija Selima Salihoviċa, Hašima Muharemoviċa, a nakon rata u Bosni i Hercegovini sa Mehmedom Gribajčeviċem. Tokom svoje dugotrajne i bogate muzičke karijere, Emina Zečaj je održala mnogobrojne koncertne nastupe u bivšoj Jugoslaviji i inostranstvu. Samo nakon rata, uz sazliju Mehmeda Gribajčevića nastupala je na festivalima etno muzike u Ljubljani, Innsbrucku, Beču, Oslu i drugim gradovima.

Muzička baština

Emina Zečaj je odigrala veoma važnu ulogu u očuvanju izvorne tradicionalne pjesme. Njena interpretacija i način izvođenja su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. Snimljene su mnoge TV i radio emisije i reportaže o njoj. Bugarska RTV snimila je dokumentarni film pod nazivom Bosanska sevdalinka s Eminom Zečaj. Brojni naučni radovi etnomuzikologa od kojih je i naučni rad prof. dr. Ankice Petrović učinili su tradicionalnu sevdalinku još poznatijom i predmetom poštovanja u svijetu. Osim stotina snimaka za arhiv nekadašnjeg Radija Sarajevo, objavila je pet singl ploča, 4 LP albuma, te četiri CD-a. Snimila je pjesme za film Gori vatra Pjera Žalice,[4] te za film Remake[5] Dine Mustafića u saradnji s Adijem Lukovcem u kojoj su pjesme Emine Zečaj muzička kulisa samog filma. Za dugogodišnji rad dobila je veliki broj priznanja i pohvala, kako iz inostranstva tako i iz zemlje. Emina Zečaj je zaslužna za pronalazak starih sevdalinki i njihovo dokumentiranje, što je čini značajnom sakupljačicom narodnog blaga u Bosni i Hercegovini.

Diskografija

  • Pijana sam i bez pića (1974)
  • Narodne pjesme iz Bosne (1975)
  • Traditional Bosnian Songs (2003)
  • Zečaj Emina (2005)
  • Emina Zečaj (2008)

Reference

  1. ^ Radiosarajevo.ba. "Preminula Emina Zečaj, jedna od najvećih interpretatorki sevdalinke". Radio Sarajevo. Pristupljeno 20. 4. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Billboard. Nielsen Business Media, Inc. 14. 2. 2004. str. 53–. ISSN 00062510.
  3. ^ "Emina Zečaj: Priča i pjeva u emisiji Četvrtkom o kulturi | Radio Sarajevo". web.archive.org. 18. 4. 2016. Pristupljeno 20. 4. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Saša Lošić - Gori Vatra". Discogs (jezik: francuski). Pristupljeno 20. 4. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Remake (2003) - IMDb, pristupljeno 20. 4. 2020 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Emina_Zečaj&oldid=3261768"