Demokratija: razlika između verzija

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 2.106 bajtova ,  prije 1 godinu
Nadopuna
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
m (Vraćene izmjene korisnika 109.163.166.172 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 186.143.165.44)
oznaka: vraćanje
(Nadopuna)
{{Nedostaju izvori}}
{{Osnovni oblici vladavine}}'''Demokratija''' ([[Grčki jezik|grč.]] δημοϰρατία: vladavina naroda), '''1''') oblik '''upravljanja''' u kojem se političke i druge odluke donose odlukom većine, najčešće direktnm odlučivanjem ili referendumima, u kojima sudjeluju svi građani," a koji su zakonskim ograničenjima onemogućeni u većini država u svijetu '''2''') indirektna demokratija, oblik '''vladavine''': rani oblici državne vlasti kroz predstavničku demokratiju kao što su raznolike "narodne demokratije" (u socijalističkim državama), ranolike "liberalne demokratije" (u kapitalističkim državama) koja se najčešće odnosi na liberalnu apologetiku kapitalističkog poretka, na shvaćanje ustava i interpretaciju ljudskih, odnosno građanskih prava, ali se također koristi i za opisivanje nekih drugih aspekata društvenog života. Definicija demokracije se s vremenom proširila i na aspekte društva i političke kulture koji se direktno ne odnose na oblik vladavine. Većina narodnih i liberalnih 'demokratija' su parlamentarne, odnosno predstavničke demokratije. Izraz ''demokratski'', odnosno ''demokratija'' se u širem smislu koristi kako bi se opisao način odlučivanja u različitim društvenim organizacijama.
{{Osnovni oblici vladavine}}
 
[[Datoteka:Election MG 3455.JPG|mini|Žena na glasanju]]
Pojam 'demokratija' je postalo perje za kićenje, sredstvo političke, tj. ideoške manipulacije jer niti jedna država na svijetu, po svojoj prirodi, nije, niti može biti nešto što nam se nameće kao 'demokratija'. Obzirom da se pojam demokratija jedino može primijeniti na pojedine izolirane samoupravne ([[Anarhija|anarhističke]]) komune, možemo govoriti samo o '''demokratskijim i manje demokratskim društvima,''' a osnovno je mjerilo koliko podanici bilo kojeg poretka mogu utjecati na vlast, tj. u kojoj mjeri mogu sami upravljati bilo kojim društveno-političkim procesom.[[Datoteka:Election MG 3455.JPG|mini|Žena na glasanju]]
[[Datoteka:2019 Democracy index.svg|mini|400px|]]
PojamTako Enciklopedija Britanika pojam '''demokratija''' označavaformalistički definiše kao ''oblik [[Vlast|vlasti]] u kojem sve odluke neke države donosi direktno ili indirektno većina njenih građana<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/topic/democracy|title=democracy|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2017-02-27}}</ref> kroz poštene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.''
 
== Razvoj demokratije ==
== Socijalistička demokratija ==
 
Socijalistička demokratija je oblik postojanja socijalističke države, odnosnoparlamentarna demokratija koja se temeljila na "diktaturediktaturi proleterijata" nad kapitalističkom klasom kao suštine te države. Suština socijalističke demokratije je u prevladavanju čovjekove otuđenosti a to se postiže kada se privatna svojina koja stalno reproducira nejednakost u društvu zamjeni društevnom svojinom. Takav oblik vladavine je postojao u bivšoj SFRJ gdje su članovima 88. 89. i 133. ustava SFRJ bila regulirana "položaj radničke klase i svih radnih ljudi uopće". Anarhizam i komunizam (kao posljednji stepen društvenog razvitka prema teoriji marksizma) jesu politička učenja koja teoretski koriste jednu vrstu izravne demokratije, a država postoji samo kao narod. Međutim, sveSve države u kojima je vladala komunistička partija postalebile su diktatureviše iili ostalemanje takvedemokratske dokles godranim vidovima demokratičnosti kao što je partijato ostalabila "demokratija na vlastiradnom mjestu" ([[samoupravljanje]]) i direktna demokratija u mjesnim zajednicama u SFRJ pa sve do diktature (staljinizam). Neki socijalistički teoretičari, kao što je Tony Cliff, tvrde da se to dogodilo zato što zemlje u kojima je komunistička partija došla na vlast nisu imale dovoljno visok nivo proizvodnih snaga da izdrže socijalizam.
 
== Kultura demokratije ==
 
== Također pogledajte ==
* [[Upravni oblikSamoupravljanje]]
*[[Partitokratija]]
*[[Upravni oblik]]
* [[Paradoks demokratije]]
* [[Politički režim]]
Anonimni korisnik

Navigacija