Razlika između verzija stranice "Austrijski šiling"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklanjam datoteku 1000_Schilling_Anton_Bruckner_reverse.jpg; na Commonsu ju je izbrisao/-la Explicit; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Banknotes of Aust |
Uklanjam datoteku 1000_Schilling_Anton_Bruckner_obverse.jpg; na Commonsu ju je izbrisao/-la Explicit; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Banknotes of Aust |
||
Red 441: | Red 441: | ||
|- |
|- |
||
| '''1000 šilinga |
| '''1000 šilinga |
||
| |
|||
| [[Datoteka:1000 Schilling Anton Bruckner obverse.jpg|frameless|upright=0.8|1000 Schilling Anton Bruckner Vorderseite]] |
|||
| |
| |
||
| [[Anton Bruckner]] |
| [[Anton Bruckner]] |
Verzija na dan 10 april 2021 u 14:02
Austrijski šiling Österreichischer Schilling | |
---|---|
Datoteka:1000 Schilling Erwin Schrödinger obverse.jpg Novčanica od 1000 šilinga Datoteka:Austria-coin-1980-10S-RS.jpg Novčić od 10 šilinga | |
ISO 4217 Kod | ATS |
Korisnik | Austrija |
Najmanja jedinica | groš Grosch |
Kovanice | 1, 2, 5, 10, 50 groša, 1, 5, 10, 20 i 50 šilinga |
Novčanice | 20, 50, 100, 500, 1000 i 5000 šilinga |
Nacionalna banka | Narodna banka Austrije |
Austrijski šiling (njemački: Österreichischer Schilling) je bio novčana jedinica u Austriji od 1925-1938 i od 1945 do 1. januara 1999. dana uvođenja eura u Evropskoj Uniji. Jedna od stabilnijih valuta u Evropi, direktno (od 1976-te) vezana za njemačku marku (DEM), nazvana alpskim dolarom.[1]
Postojalo je nekoliko serija, a poslijednja serija se sastojala od novčića: 2, 5, 10, i 50 groša, 1, 5, 10, 20 i 50 šilinga. Banknote su bile u apoenima od 20, 50, 100, 500, 1000 i 5000 šilinga. Novčići od 2 i 5 groša nisu bili u upotrebi u nekoliko zadnjih godina postojanja šilinga zbog neznatne vrijednosti i izdavali su se u ograničenim količinama najčešće u godišnjem kompletu samo za numizmatičke serije, kao i posebna izdanja od 20 i 50 šilinga, koja su vrlo rijetko bili u opticaju, ali vrlo omiljena u numizmatičkim krugovima. Svake se godine pojavljivala kovanica od 20 šilinga sa drugačijom pozadinom povodom neke obljetnice. Kovanica od 50 šilinga je bila bimetalna i također se nije dugo zadržavala u opticaju. Zadnja se serija šilinga još uvijek može zamijeniti za euro u Centralnoj banci Austrije.[2]
Novčanica od 5000 šilinga sa likom Mozarta vrijedila je za jednu od najsigurnijih novčanica na svijetu.[nedostaje referenca]
Postojali su također srebrnjaci sa nominalnom vrijednošću od 25, 50, 100 i 500 šilinga, koji se također mogu zamijeniti za euro, ali zbog vrijednosti u srebru, ostali su u mnogim kolekcijama sačuvani.
1 Šiling sastojao se od 100 groša (Groschen)
Šiling je zamjenjen eurom po tečaju 1€ = 13,7603 ATS
Historija
Prvi kovani novac pojavljuje se oko 1000. u Salzburgu. Za vrijeme vladavine Leopolda III (1095-1136) nastaju babengergski pfeninzi (njem.: "Pfennige der Babenberger") u Kremu, tadašnjem glavnom trgovačkom području. Kasnije se oko 1200-te pojavljuje bečki pfening (njem.: "Wiener Pfenning") potiskuje babengergski. Bečki pfening je doživio svoj vrhunac 1350. kada je bio u upotrebi cijelom području Podunavlja.[3]
Srednji vijek
U srednjem vijeku su bile u upoterbi srebrene kovanice raznih težina i čistoće. Čistoća srebra određivana je vaganjem tokom trgovine. Kao veća novčana jedinica se koristila funta (240 pfeninga) i šiling (30 pfeninga), koje kao kovanice nisu postojale. U Tirolu se koristio bernski pfening (njem.: "Berner Pfennning") koji, mada je predstaljao izuzetak, se pod nazivom kreuzer kasnije proširio na cijelu Austriju. Kreuzer je bio kovan od srebra do 1760. a od 1892. koristi se bakar. 3 kreuzera su vrijedili jedan groš, a 20 srebrenih groša su vrijedili 1 gulden (60 kreuzera) koji se koristio do 1857. Srebreni gulden je kasnije preračunat, tokom prelaska na decimalni sistem, u 100 kreuzera. Iz Joachimssthala (Böhmen) pojavljuje se taler (odakle potječe i naziv za dolar) koji postaje svjetska kovanica. Pored toga pod vladavinom Marije Theresie izdavan je konvencijski taler (njem.: "Marie-Theresien Taler", "Konventionstaler"). 1 taler se dijelio na 2 guldena, 1/3 guldena je bila važna jedinica u trgovini. Zlatne kovanice, po uzoru na Veneciju, pod nazivom dukat (ita. "Ducatus", bs. "hercegovina") bile su u upotrebi do 1892. kada se uvodi zlatna kruna (njem.: "Goldkrone").[3]
Napoleonski ratovi
Sedmogodišnji rat, koji je trajao od 1756-1763., je već ranije ubrzao proces prelaska na novčanice. Prve novčanice je izdavala banka Stadtbanco u Beču . Radilo se u stvari o ceduljama koje su bile izložene visokoj inflaciji da je, zbog ratova s Francuskom (Napoleonski ratovi), 1811. došlo do državnog bankrota. Gubitak od 90% vrijednosti novca je za stanovništvo značio rub siromaštva. Nakon okončanja Napoleonskih ratova osniva se 1816. Nacionalna banka (Nationalbank). Nacionalna banka oživljava konvencijsku valutu (gulden) koja je s novom bečkom valutom (također gulden) imala odnos 1:2,5. [3]
Drugi svjetski rat
Gulde se ukida 1892, kojeg zamjenjuje kruna po tečaju 1:2. Kruna se dijelila na manju jedinicu heller. Velika inflacija dovodi 1922. do konačnog ukidanja krune kao papirnog novca. Nakon stabilizacije tzv. zlatne krune (kovanice), uvodi se srebreni šiling. Marka njemačkog rajha zamjenuje 1938. šiling koji se ponovo uvodi nakon kraja Drugog svjetskog rata. Prve novčanice šilinga su uvedene 13. decembra 1945. Šiling je ostao do uvođenja eura, 1. januara 1999 samo u obračunu a 1. januara 2002 i u praksi, stabilna i jaka valuta. [3]
Kovanice
Revers | Avers | Vrijednost | Prečnik | Masa | Sastav | Prvo izdanje | Nevažeće | Motiv |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 groš | 17 mm | 1,8 g | Zn | 5. april 1948 | ||||
Datoteka:Austria-Coin-1972-2g-RS.jpg | Datoteka:Austria-Coin-1972-2g-VS.jpg | 2 groša | 18 mm | 0,9 g | 98,5 % Al, 1,5 % Mg | 15. juli 1950 | ||
5 groša | 19 mm | 2,5 g | Zn | 17. juni 1948 | ||||
10 groša | 21 mm | 3,5 g | Zn | 1. juli 1947 | 31. maj 1959 | |||
Datoteka:10 Groschen 1984 (Wertseite).jpg | Datoteka:10 Groschen 1984 (Bildseite).jpg | 20 mm | 1,1 g | 98,5 % Al, 1,5 % Mg | 27. novembar 1951 | |||
20 groša | 22 mm | 4,5 g | 91,5 % Cu, 8,5 % Al | 23. decembar 1950 | 30. april 1959 | |||
50 groša | 22 mm | 1,4 g | 98,5 % Al, 1,5 % Mg | 11. decembar 1947 | 2. juni 1961 | |||
Datoteka:AUT-50g.jpg | 19,5 mm | 3,0 g | 91,5 % Cu, 8,5 % Al | 1. oktobar 1959 | ||||
Datoteka:Austria-coin-1957-1S-RS.jpg | Datoteka:Austria-coin-1957-1S-VS.jpg | 1 šiling | 25 mm | 2,0 g | 98,5 % Al, 1,5 % Mg | 11. decembar 1947 | 2. maj 1961 | |
Datoteka:1 Schilling - 1982 03.png | Datoteka:1 Schilling - 1982 02.png | 22,5 mm | 4,2 g | 91,5 % Cu, 8,5 % Al | 1. septembar 1959 | Crtež runolista (lat. "Leontopodium nivale") koji je uradio Ferdinand Welz | ||
2 šilinga | 28 mm | 2,8 g | 98,5 % Al, 1,5 % Mg | 11. decembar 1947 | 29. juni 1957 | |||
5 šilinga | 31 mm | 4,0 g | 98,5 % Al, 1,5 % Mg | 25. oktobar 1952 | 15. februar 1961 | |||
Datoteka:Austria-coin-1991-5S-VS.jpg | 23,5 mm | 5,2 g | 64 % Ag, 36 % Cu | 2. januar 1961 | 30. septembar 1969 | Izrezbaren | ||
23,5 mm | 4,8 g | 75 % Cu, 25 % Ni | 15. januar 1969 | Gladak | ||||
Datoteka:Austria-coin-1980-10S-RS.jpg | Datoteka:Austria-coin-1973-10S-VS.jpg | 10 šilinga | 27 mm | 7,5 g | 64 % Ag, 36 % Cu | 1. juli 1957 | 31. mart 1975 | Lice: ženska odjeća koju je dizajnirao Ferdinand Welz - Naličje: Grb |
Datoteka:Austria-coin-1980-10S-VS.jpg | 26 mm | 6,2 g | 75 % Cu, 25 % Ni | 17. april 1974 | Lice isto, na naličju Savezni orao (Bundesadler) | |||
Datoteka:Austria-coin-1992-20S-Kärnten-RS.jpg | 20 šilinga | 27,7 mm | 8,0 g | 92 % Cu, 6 % Al, 2 % Ni | 10. decembar 1980 | Kovanice od 20 šilinga koje su trebale zamijeniti novčanice iste vrijednosti 18 raznih motiva | ||
Datoteka:25 Schilling 1964.jpg | Datoteka:25 Schilling 1955 Bundestheater.jpg | 25 šilinga (srebrene kovanice) | 30 mm | 13 g | 80 % Ag, 20 % Cu | 1. Oktober 1955 | 3 verzije vrijednosne strane; 19 izdanja raznih motiva na licu | |
Datoteka:50 Schilling 1965.jpg | Datoteka:50 Schilling 1968 50 Jahre Republik.jpg | 50 šilinga (srebrene kovanice) | 34 mm | 20 g | 1959–1973: 90 % Ag, 10 % Cu 1974–1978: 64 % Ag, 36 % Cu |
20. februar 1959 | 3 verzije vrijednosne strane; 24 izdanja raznih motiva na licu | |
Datoteka:Austria S050 1997.jpg | 50 šilinga (bimetalne kovanice) | 26,5 mm | 8,15 g | Bimetal: Prsten: 92 % Cu, 6 % Al, 2 % Ni; Unutrašnj dio: Magnimat 7 |
1996 | Jedinstvena vrijednosna strana, 9 raznih motiva na licu | ||
Datoteka:100 Schilling 1995.jpg | Datoteka:100 Schilling 1974 I Olympia 1976 A.jpg Datoteka:100 Schilling 1995 Erste Republik.jpg | 100 šilinga (srebrene kovanice) | 1974-79: 36 mm ab 1991: 34 mm |
1974-79: 24 g ab 1991: 20 g |
1974–1979: 64 % Ag, 36 % Cu ab 1991: 90 % Ag, 10 % Cu |
23. decembar 1974 | Razne verzije vrijednosne strane; 24 izdanja u periodu 1974-1979; 18 izdanja u sklopu raznih serija od 1991-te | |
200 šilinga (srebrene kovanice) | 40 mm | 33,63 g | 92,5 % Ag, 7,5 % Cu | 12. januar 1995 | jedinstvena vrijednosna strana, 2 različita motiva na licu | |||
Datoteka:Austria 500 Schilling 1980 Maria Theresa Silver Coin.jpg | 500 šilinga (srebrene kovanice) | 38 mm | 24 g | 1980–1982: 64 % Ag, 36 % Cu ab 1983: 92,5 % Ag, 7,5 % Cu |
10. april 1980 | 34 izdanja (s jedinstvenom vrijednosnom stranom) u periodu 1980-1988; od 1989. 26 dodatnih izdanja s tim da je kupac mogao odrediti motiv. |
Novčanice
Da je šiling ostao u opticaju. novčanice apoena 20, 50, 100 i 5000 šilinga bi odgovarale dizajnu apoena od 500 i 1000 šilinga iz 1997. Motivi bi bili Gustav Klimt, Ida Pfeiffer, Franz Schubert i Marie von Ebner-Eschenbach.[7]
Reference
- ^ Neumüller, Hermann (27. 12. 2011). "Erfolgsgeschichte Schilling: Vom Notnagel zum Alpendollar" (jezik: njemački). Nachichten.at. Pristupljeno 27. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Schilling, Währung" (jezik: njemački). AEIOU, Österreich Lexikon. Pristupljeno 27. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b c d "Geldwesen" (jezik: njemački). AEIOU Österreich Lexikon. Pristupljeno 27. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 2. 2011. Pristupljeno 1. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Katalog der österreichischen Banknoten ab 1759 (jezik: njemački) (2 izd.). Eigenverlag. 2010. str. 239-280. ISBN 978-3-200-01957-7.
- ^ "Chronologische Auflistung aller Banknoten" (jezik: njemački). Centralna banka Austrije. Arhivirano s originala, 26. 2. 2013. Pristupljeno 18. 7. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Ron Wise,s Banknoteworld: Austria 1995" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 6. 8. 2013. Pristupljeno 1. 6. 2013. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Austrijski šiling |