Razlika između verzija stranice "Establišment"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Srđan premjestio je stranicu Uspostavljanje na Establishment preko preusmjerenja: Ovo bi trebalo biti u originalu jer, koliko znam, nema adekvatne domaće zamjene.
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
'''Uspostavljanje''', '''osnivanje''' je termin koji se koristi za opisivanje dominantne grupe ili elite koja kontrolira [[Država|državu]] ili [[Organizacija|organizaciju]]. Može se sastojati od zatvorene društvene grupe koja bira vlastite članove ili uvriježenih elitnih struktura u određenim institucijama. Bilo koja relativno mala klasa ili grupa ljudi koja može vršiti kontrolu može se nazvati '''osnivanjem''' ili '''uspostavljanjem'''. Suprotno tome, u žargonu [[Sociologija|sociologije]], svako ko ne pripada osnivanju može biti označen kao „[[autsajder]]“<ref>{{cite book|last1=Elias|first1=Norbert|url=https://books.google.com/books?id=LhEZAAAAIAAJ|title=The Established and the Outsiders|last2=Scotson|first2=John L|year=1965|pages=1|oclc=655412048|author-link1=Norbert Elias}}{{Page needed|date=May 2012}}</ref><ref>{{cite book|last1=Elias|first1=Norbert|url=https://books.google.com/books?id=AKu1BwAAQBAJ|title=Scientific Establishments and Hierarchies|last2=Martins|first2=Herminio|last3=Whitley|first3=Richard|publisher=Reidel|year=1982|isbn=978-90-277-1322-3|location=Dordrecht|page=40|pages=|quote=Oni koji su autsajderi, u odnosu na datu ustanovu, po pravilu imaju sa svoje strane resurse potrebne članovima ustanova [...]. Drugim riječima, etablirani i autsajderi imaju specifične funkcije jedni za druge. Nijedan uspostavljeni autsajderski odnos vjerovatno se neće održati dugo bez neke uzajamnosti zavisnosti. [...] Članovi ustanove obično su vrlo pažljivi da održe i, ako je moguće, povećaju visok omjer zavisnosti svojih autsajderskih grupa, a time i razlike u moći između njih i njih samih.|author-link1=Norbert Elias}}</ref> (za razliku od „[[Insajderi|insajdera]]“). Antiautoritarne ideologije i ideologije protiv osnivanja dovode u pitanje legitimitet ustanova, čak i gledajući na njihov uticaj na društvo kao [[Antidemokratija|antidemokratski]].
'''Establishment''' (doslovno "ustanova") jest termin koji se koristi za opisivanje dominantne grupe ili elite koja kontrolira [[Država|državu]] ili [[Organizacija|organizaciju]]. Može se sastojati od zatvorene društvene grupe koja bira vlastite članove ili uvriježenih elitnih struktura u određenim institucijama. Bilo koja relativno mala klasa ili grupa ljudi koja može vršiti kontrolu može se nazvati establishmentom. Suprotno tome, u žargonu [[Sociologija|sociologije]], svako ko ne pripada osnivanju može biti označen kao "[[autsajder]]"<ref>{{cite book|last1=Elias|first1=Norbert|url=https://books.google.com/books?id=LhEZAAAAIAAJ|title=The Established and the Outsiders|last2=Scotson|first2=John L|year=1965|pages=1|oclc=655412048|author-link1=Norbert Elias}}{{Page needed|date=May 2012}}</ref><ref>{{cite book|last1=Elias|first1=Norbert|url=https://books.google.com/books?id=AKu1BwAAQBAJ|title=Scientific Establishments and Hierarchies|last2=Martins|first2=Herminio|last3=Whitley|first3=Richard|publisher=Reidel|year=1982|isbn=978-90-277-1322-3|location=Dordrecht|page=40|pages=|quote=Oni koji su autsajderi, u odnosu na datu ustanovu, po pravilu imaju sa svoje strane resurse potrebne članovima ustanova [...]. Drugim riječima, etablirani i autsajderi imaju specifične funkcije jedni za druge. Nijedan uspostavljeni autsajderski odnos vjerovatno se neće održati dugo bez neke uzajamnosti zavisnosti. [...] Članovi ustanove obično su vrlo pažljivi da održe i, ako je moguće, povećaju visok omjer zavisnosti svojih autsajderskih grupa, a time i razlike u moći između njih i njih samih.|author-link1=Norbert Elias}}</ref> (za razliku od "[[Insajderi|insajdera]]"). Antiautoritarne ideologije i ideologije protiv osnivanja dovode u pitanje legitimitet ustanova, čak i gledajući na njihov uticaj na društvo kao [[Antidemokratija|antidemokratski]].


Izraz u njegovom modernom smislu popularizirao je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] novinar [[Henry Fairlie]], koji je u septembru 1955. u [[London|londonskom]] časopisu ''The Spectator,'' mrežu istaknutih, dobro povezanih ljudi definirao "Uspostavljanje". Napisao je:
Izraz u njegovom modernom smislu popularizirao je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] novinar [[Henry Fairlie]], koji je u septembru 1955. u [[London|londonskom]] časopisu ''The Spectator,'' mrežu istaknutih, dobro povezanih ljudi definirao "establishment". Napisao je:


{{Citat|Pod osnivanjem, ne mislim samo na centre službene moći - iako su oni sigurno njen dio - već na čitavu matricu službenih i društvenih odnosa unutar kojih se vlast vrši. Vršenje vlasti u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (tačnije, u [[Engleska|Engleskoj]]) ne može se razumjeti ukoliko se ne prizna da se vrši društveno.<ref>{{cite news |author=Henry Fairlie |title=Political Commentary |work=The Spectator |date=23. 9. 1955 }}</ref>}}
{{Citat|Pod establishmentom, ne mislim samo na centre službene moći – iako su oni sigurno njen dio – već na čitavu matricu službenih i društvenih odnosa unutar kojih se vlast vrši. Vršenje vlasti u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] (tačnije, u [[Engleska|Engleskoj]]) ne može se razumjeti ukoliko se ne prizna da se vrši društveno.<ref>{{cite news |author=Henry Fairlie |title=Political Commentary |work=The Spectator |date=23. 9. 1955 }}</ref>}}


Nakon toga, pojam '''Osnivanje''' brzo je prihvaćen u novinama i časopisima širom [[London|Londona]], čineći Fairlie-a poznatim.<ref>Kažući, "Uvijek postoje dvije stranke, stranka Prošlosti i stranka Budućnosti: Osnivanje i Pokret." [[Ralph Waldo Emerson]] 1882. koristio je taj izraz u nešto sličnom smislu, ali njegovu upotrebu, ali ga pisci nisu pokupili. {{cite news|author-link=Henry Fairlie|last1=Fairlie|first1=Henry|title=Evolution of a Term|url=http://www.newyorker.com/archive/1968/10/19/1968_10_19_173_TNY_CARDS_000293928|work=The New Yorker|date=19 October 1968}} i Darrel Abel, ''Demokratski glasovi i izgledi'' (2002) str. 2</ref> [[Oksfordski rječnik engleskog jezika]] navodi Fairlieovu kolumnu kao svoje porijeklo. Upotreba izraza '''Osnivanje''' takođe odražava britanski izraz, osnovana [[crkva]], za službenu [[Crkva Engleske|englesku crkvu]]. Izraz je brzo postao koristan u raspravi o moćnim elitama u mnogim drugim zemljama. Koristi se kao posuđenica na mnogim drugim jezicima.<ref>Ruth Wodak, "The “Establishment”, the “Élites”, and the “People”." ''Journal of Language and Politics'' 16.4 (2017): 551-565.</ref>
Nakon toga, pojam "establishment" brzo je prihvaćen u novinama i časopisima širom [[London|Londona]], čineći Fairlieja poznatim.<ref>Kažući, "Uvijek postoje dvije stranke, stranka Prošlosti i stranka Budućnosti: Osnivanje i Pokret." [[Ralph Waldo Emerson]] 1882. koristio je taj izraz u nešto sličnom smislu, ali njegovu upotrebu, ali ga pisci nisu pokupili. {{cite news|author-link=Henry Fairlie|last1=Fairlie|first1=Henry|title=Evolution of a Term|url=http://www.newyorker.com/archive/1968/10/19/1968_10_19_173_TNY_CARDS_000293928|work=The New Yorker|date=19 October 1968}} i Darrel Abel, ''Demokratski glasovi i izgledi'' (2002) str. 2</ref> [[Oksfordski rječnik engleskog jezika]] navodi Fairlieovu kolumnu kao svoje porijeklo. Upotreba izraza "establishment" također odražava britanski izraz "established church" (uspostavljena [[crkva]]) za službenu [[Crkva Engleske|englesku crkvu]]. Izraz je brzo postao koristan u raspravi o moćnim elitama u mnogim drugim zemljama. Koristi se kao posuđenica na mnogim drugim jezicima.<ref>Ruth Wodak, "The "Establishment”, the "Élites”, and the "People”." ''Journal of Language and Politics'' 16.4 (2017): 551-565.</ref>


Unutar [[Američko sociološko udruženje|Američkog sociološkog udruženja]] izraz često koriste oni koji prosvjeduju protiv male klike koja kontrolira organizaciju. Godine 1968. grupa akademika osnovala je "Liberalni pokret sociologije" (SLM) kako bi odbacila vođstvo samog Američkog sociološkog udruženja, koje je SLM nazvao "Osnivanjem u američkoj sociologiji".<ref>{{cite book|last1=Barcan|first1=Alan|title=Sociological theory and educational reality|date=1993|page=150}}</ref>
Unutar [[Američko sociološko udruženje|Američkog sociološkog udruženja]] izraz često koriste oni koji prosvjeduju protiv male klike koja kontrolira organizaciju. Godine 1968. grupa akademika osnovala je "Liberalni pokret sociologije" (SLM) kako bi odbacila vođstvo samog Američkog sociološkog udruženja, koje je SLM nazvao "Establishmentom u američkoj sociologiji".<ref>{{cite book|last1=Barcan|first1=Alan|title=Sociological theory and educational reality|date=1993|page=150}}</ref>


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
⚫
* [[Anti-establishment]]

⚫
* [[Anti-uspostavljanje]]

*


== Reference ==
== Reference ==
Red 19: Red 16:


== Literatura ==
== Literatura ==

* {{cite journal|last1=Burch Jr|first1=Philip H.|date=1983|title=The American establishment: Its historical development and major economic components.|journal=Research in Political Economy|volume=6|pages=83–156}}
* {{cite journal|last1=Burch Jr|first1=Philip H.|date=1983|title=The American establishment: Its historical development and major economic components.|journal=Research in Political Economy|volume=6|pages=83–156}}
* Campbell, Fergus. ''The Irish Establishment 1879–1914 (2009)''
* Campbell, Fergus. ''The Irish Establishment 1879–1914 (2009)''
Red 30: Red 26:
* Silk, Leonard Solomon and Mark Silk. ''American Establishment'' (1980)
* Silk, Leonard Solomon and Mark Silk. ''American Establishment'' (1980)
* Valentine, C. ''The British Establishment, 1760-1784: An Eighteenth-Century Biographical Dictionary'' (University of Oklahoma Press, 1970)
* Valentine, C. ''The British Establishment, 1760-1784: An Eighteenth-Century Biographical Dictionary'' (University of Oklahoma Press, 1970)
* Wodak, Ruth. "The “Establishment”, the “Élites”, and the “People”." ''Journal of Language and Politics'' 16.4 (2017): 551-565. [https://eprints.lancs.ac.uk/86929/1/Who_is_who2017revised.pdf online]
* Wodak, Ruth. "The "Establishment”, the "Élites”, and the "People”." ''Journal of Language and Politics'' 16.4 (2017): 551-565. [https://eprints.lancs.ac.uk/86929/1/Who_is_who2017revised.pdf online]

{{Političke ideologije}}
{{Političke ideologije}}

[[Kategorija:Sociolingvistika]]
[[Kategorija:Sociolingvistika]]
[[Kategorija:Društvene grupe]]
[[Kategorija:Društvene grupe]]

Verzija na dan 25 april 2021 u 20:36

Establishment (doslovno "ustanova") jest termin koji se koristi za opisivanje dominantne grupe ili elite koja kontrolira državu ili organizaciju. Može se sastojati od zatvorene društvene grupe koja bira vlastite članove ili uvriježenih elitnih struktura u određenim institucijama. Bilo koja relativno mala klasa ili grupa ljudi koja može vršiti kontrolu može se nazvati establishmentom. Suprotno tome, u žargonu sociologije, svako ko ne pripada osnivanju može biti označen kao "autsajder"[1][2] (za razliku od "insajdera"). Antiautoritarne ideologije i ideologije protiv osnivanja dovode u pitanje legitimitet ustanova, čak i gledajući na njihov uticaj na društvo kao antidemokratski.

Izraz u njegovom modernom smislu popularizirao je britanski novinar Henry Fairlie, koji je u septembru 1955. u londonskom časopisu The Spectator, mrežu istaknutih, dobro povezanih ljudi definirao "establishment". Napisao je:

Pod establishmentom, ne mislim samo na centre službene moći – iako su oni sigurno njen dio – već na čitavu matricu službenih i društvenih odnosa unutar kojih se vlast vrši. Vršenje vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu (tačnije, u Engleskoj) ne može se razumjeti ukoliko se ne prizna da se vrši društveno.[3]

Nakon toga, pojam "establishment" brzo je prihvaćen u novinama i časopisima širom Londona, čineći Fairlieja poznatim.[4] Oksfordski rječnik engleskog jezika navodi Fairlieovu kolumnu kao svoje porijeklo. Upotreba izraza "establishment" također odražava britanski izraz "established church" (uspostavljena crkva) za službenu englesku crkvu. Izraz je brzo postao koristan u raspravi o moćnim elitama u mnogim drugim zemljama. Koristi se kao posuđenica na mnogim drugim jezicima.[5]

Unutar Američkog sociološkog udruženja izraz često koriste oni koji prosvjeduju protiv male klike koja kontrolira organizaciju. Godine 1968. grupa akademika osnovala je "Liberalni pokret sociologije" (SLM) kako bi odbacila vođstvo samog Američkog sociološkog udruženja, koje je SLM nazvao "Establishmentom u američkoj sociologiji".[6]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Elias, Norbert; Scotson, John L (1965). The Established and the Outsiders. str. 1. OCLC 655412048.[potrebna stranica]
  2. ^ Elias, Norbert; Martins, Herminio; Whitley, Richard (1982). Scientific Establishments and Hierarchies. Dordrecht: Reidel. str. 40. ISBN 978-90-277-1322-3. Oni koji su autsajderi, u odnosu na datu ustanovu, po pravilu imaju sa svoje strane resurse potrebne članovima ustanova [...]. Drugim riječima, etablirani i autsajderi imaju specifične funkcije jedni za druge. Nijedan uspostavljeni autsajderski odnos vjerovatno se neće održati dugo bez neke uzajamnosti zavisnosti. [...] Članovi ustanove obično su vrlo pažljivi da održe i, ako je moguće, povećaju visok omjer zavisnosti svojih autsajderskih grupa, a time i razlike u moći između njih i njih samih.
  3. ^ Henry Fairlie (23. 9. 1955). "Political Commentary". The Spectator.
  4. ^ Kažući, "Uvijek postoje dvije stranke, stranka Prošlosti i stranka Budućnosti: Osnivanje i Pokret." Ralph Waldo Emerson 1882. koristio je taj izraz u nešto sličnom smislu, ali njegovu upotrebu, ali ga pisci nisu pokupili. Fairlie, Henry (19 October 1968). "Evolution of a Term". The New Yorker. i Darrel Abel, Demokratski glasovi i izgledi (2002) str. 2
  5. ^ Ruth Wodak, "The "Establishment”, the "Élites”, and the "People”." Journal of Language and Politics 16.4 (2017): 551-565.
  6. ^ Barcan, Alan (1993). Sociological theory and educational reality. str. 150.

Literatura

  • Burch Jr, Philip H. (1983). "The American establishment: Its historical development and major economic components". Research in Political Economy. 6: 83–156.
  • Campbell, Fergus. The Irish Establishment 1879–1914 (2009)
  • Dogan, Mattéi, Elite configurations at the apex of power (2003)
  • Hennessy, Peter. The great and the good: an inquiry into the British establishment (Policy Studies Institute, 1986)
  • Jones, Owen. The Establishment – and how they get away with it (Penguin, 2015)
  • Kauppi, N. and Madsen, M.R., eds. Transnational Power Elites: The New Professionals of Governance, Law and Security (Routledge, 2013). online
  • Page, E.C. People Who Run Europe (1997).
  • Rovere, Richard. The American establishment and other reports, opinions, and speculations (1962), a famous spoof; online
  • Silk, Leonard Solomon and Mark Silk. American Establishment (1980)
  • Valentine, C. The British Establishment, 1760-1784: An Eighteenth-Century Biographical Dictionary (University of Oklahoma Press, 1970)
  • Wodak, Ruth. "The "Establishment”, the "Élites”, and the "People”." Journal of Language and Politics 16.4 (2017): 551-565. online
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Establišment&oldid=3305240"