Razlika između verzija stranice "Hrvoje Ištuk"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 2: Red 2:
| ime = Hrvoje Ištuk
| ime = Hrvoje Ištuk
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1935|11|08}}
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1935|11|08}}
| mjesto_rođenja = [[Bugojno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2002|2|22|1935|11|08}}
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]
| obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]
| zanimanje = Političar
| zanimanje = Političar

Verzija na dan 29 april 2021 u 16:07

Hrvoje Ištuk
Rođenje (1935-11-08) 8. novembar 1935.
Smrt22. februar 2002(2002-02-22) (66 godina)
ObrazovanjeUniverzitet u Sarajevu
ZanimanjePolitičar
TitulaSekretar Predsjedništva CK SR BiH
NagradeNagrada ZAVNOBIH - 1982. godina

Hrvoje Ištuk (Bugojno, 8. novembar 1935 – Sarajevo, 22. februar 2002) bio je jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.[1]

Biografija

Studirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu na odsjeku za jezik i književnost. Obnašao je visoke političke dužnosti. Bio je glavni direktor Radiotelevizije Sarajevo. Suosnivač Instituta za nacionalne odnose u Sarajevu. Predsjedavao je Savjetom Enciklopedije Jugoslavije za  SR Bosnu i Hercegovinu.[2] Krajem 60-tih godina bio je direktor gimnazije u Bugojnu.[3] Dobitnik je nagrade ZAVNOBIH-a 1982. godine.[4] Priznanje se dodjeljivalo za "izuzetan stvaralački doprinos razvitku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine". Obnašao je dužnost sekretara Predsjedništva Centralnog komiteta SR Bosne i Hercegovine u dva mandata. Bio je jedan od najbližih saradnika Branka Mikulića[5] i član je Olimpijskog komiteta za organizaciju Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.[6][7] Član CK SKJ na 13. kongresu održanom od 25. do 28. juna 1986. godine u Beogradu. Zalagao se za jačanje političke pozicije SR Bosne i Hercegovine u SFRJ.[8] Početkom 90-tih godina istakao je potrebu ubrzanja transformacije triju vladajućih nacionalnih stranaka "sve dotle dok se njihovi programi i praktični čini ne nađu u tački ne samo lojalnosti prema suverenitetu Bosne i Hercegovine, već i prema zaštiti i obrani tog suvereniteta. U njihovoj okrenutosti građanima Bosne i Hercegovine, interesima tih građana - ne amnestirajući, naravno i opozicione stranke - leži njihova i konkretna i historijska odgovornost za sudbinu države Bosne i Hercegovine." Dalje u slučaju da se političkim razgovorom ne može postići dogovor o poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti istovjetna drugim republikama, Ištuk predlaže referendum, te smatra kako bi u svakom slučaju trebalo započeti stvaranje bosanskohercegovačke oružane sile, jer kako tad navodi "bez nje, objektivno, nema suverenosti ni poštivanja elementarnih normi pravne države".[9] Povremeno je pisao članke početkom 90-tih za časopis "Bosanski pogledi" koji je pokrenuo bošnjački političar Adil Zulfikarpašić.[10] U aprilu 1993. godine u Sarajevu je osnovana Hrvatska seljačka stranka BiH. Statut HSS-a BiH napisali su Hrvoje Ištuk, zatim visoki dužnosnik SDB-a BiH Jozo Jozić i pripadnik vojne sigurnosti Armije RBiH Stanko Slišković. 1995. godine bio je član Suda časti Bosanskohercegovačke paneuropske unije osnovane 27.11.1995. u Sarajevu.[11] Bio je dugogodišnji član HKD "Napredak".[12]

Djela

Napisao mnogo rasprava i članaka koje je objavljivao u časopisima i novinama Oslobođenje i BH Dani[13]. Pisao je o jezičnoj politici, obrazovanju i izdavaštvu.[14]

Reference