Razlika između verzija stranice "Ostrovica (Bihać)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke
No edit summary
 
Red 52: Red 52:


== Historija ==
== Historija ==
U mjestu se nalazi Nacionalni spomenik Ostrovac - Ostrovački grad, koji čine prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanlijski grad.
U mjestu se nalazi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenik]] [[Stari grad Ostrovica|Ostrovac - Ostrovački grad]], koji čine [[Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira|prahistorijska gradina]], [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovni]] i [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijski]] grad.<ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 Stari grad Ostrovica - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]</ref>


Od prahistorijske gradine na prostoru grada Ostrovica sačuvani su jednim dijelom ostaci zaštitnog bedema. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjeveroistočne strane.
Od prahistorijske gradine na prostoru grada Ostrovica sačuvani su jednim dijelom ostaci zaštitnog bedema. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjeveroistočne strane.


Srednjovjekovna utvrda Ostrovica izgrađena je u 15. vijeku. Nalazila se u hrvatskoj župi Lapac, a pripadala je Karlovićima.
Srednjovjekovna tvrđava Ostrovica izgrađena je u 15. vijeku. Nalazila se u [[Hrvatska|hrvatskoj]] župi Lapac, a pripadala je Karlovićima.


U decembru 1523. godine grad je potpao pod osmanlijsku upravu i sve do 1878. godine osmanlijska vlast je u njemu držala posadu.
U decembru 1523. godine grad je potpao pod osmanlijsku upravu i sve do 1878. godine osmanlijska vlast je u njemu držala posadu.
Poslije [[Karlovački mir|mira u Sremskim Karlovcima]] 1699. na ovim prostorima formirana je Kapetanija Stara Ostrovica <ref>Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika -Historijsko područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine</ref>
Poslije [[Karlovački mir|mira u Sremskim Karlovcima]] 1699. na ovim prostorima formirana je [[Kapetanija Stara Ostrovica]].


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==

Trenutna verzija na dan 5 maj 2021 u 14:54

Ostrovica
Naseljeno mjesto
Ostrovica, tvrđava
Ostrovica, tvrđava
Ostrovica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ostrovica
Ostrovica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°34′00″N 16°04′00″E / 44.566667°N 16.066667°E / 44.566667; 16.066667Koordinate: 44°34′00″N 16°04′00″E / 44.566667°N 16.066667°E / 44.566667; 16.066667
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
GradBihać
Površina
 • Naseljeno mjesto5,15 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto11
 • Naseljeno mjesto (gustoća)2,14 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj101133[1]
Matični broj grada10049

Ostrovica je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mjesto je smješteno na lijevoj obali Une, zapadno od Kulen Vakufa.

Historija[uredi | uredi izvor]

U mjestu se nalazi Nacionalni spomenik Ostrovac - Ostrovački grad, koji čine prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanlijski grad.[2]

Od prahistorijske gradine na prostoru grada Ostrovica sačuvani su jednim dijelom ostaci zaštitnog bedema. Gradina je bila branjena kombinacijom zaštitnog bedema i strme stijene, s najnepristupačnije sjeveroistočne strane.

Srednjovjekovna tvrđava Ostrovica izgrađena je u 15. vijeku. Nalazila se u hrvatskoj župi Lapac, a pripadala je Karlovićima.

U decembru 1523. godine grad je potpao pod osmanlijsku upravu i sve do 1878. godine osmanlijska vlast je u njemu držala posadu. Poslije mira u Sremskim Karlovcima 1699. na ovim prostorima formirana je Kapetanija Stara Ostrovica.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Ostrovica
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba11 (100,0%)162 (100,0%)182 (100,0%)233 (100,0%)
Bošnjaci11 (100,0%)140 (86,42%)1155 (85,16%)1184 (78,97%)1
Srbi22 (13,58%)26 (14,29%)48 (20,60%)
Jugoslaveni1 (0,549%)
Ostali1 (0,429%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 29. 8. 2015.
  2. ^ Stari grad Ostrovica - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
  3. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 8. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]