Razlika između verzija stranice "Stari grad Ostrovica"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 26: | Red 26: | ||
'''Stari grad Ostrovica''' je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke [[Una|Une]] kod naselja [[Ostrovica (Bihać)|Ostrovica]], nedaleko [[Kulen Vakuf]]a, u općini [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 |title= Ostrovica |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref> |
'''Stari grad Ostrovica''' je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke [[Una|Une]] kod naselja [[Ostrovica (Bihać)|Ostrovica]], nedaleko [[Kulen Vakuf]]a, u općini [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 |title= Ostrovica |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref> |
||
Pominje se u 15. vijeku kao posjed [[Hrvatska|hrvatske]] vlasteoske familije [[Kurjaković]]. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] se nalazila u [[Hrvatska|hrvatskoj]] župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme [[Frankopan]]ima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane [[Osmansko |
Pominje se u 15. vijeku kao posjed [[Hrvatska|hrvatske]] vlasteoske familije [[Kurjaković]]. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] se nalazila u [[Hrvatska|hrvatskoj]] župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme [[Frankopan]]ima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Kulenovići]]ma. |
||
Osvajanjem srednjevjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevstva]] 1463. godine, [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili [[Bosanski pašaluk|bosanskom pašaluku]]. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu [[ |
Osvajanjem srednjevjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevstva]] 1463. godine, [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili [[Bosanski pašaluk|bosanskom pašaluku]]. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Habsburške monarhije]]. |
||
Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao [[dizdar]] (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište [[Ostrovačka kapetanija|Kapetanije Stara Ostrovica]]. U sastavu te [[Kapetanija|kapetanije]] bila su još manja utvrđenja [[Orašac (Bihać)|Orašac]], Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i [[Donji Lapac]]. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice [[Mehmed-beg Kulenović|Kulenović]]. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire [[Hrvatska|Hrvatske]], sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje [[Prkosi|Prkose]], kako se ne bi nalazilo preblizu granice. <ref name="Kapetanije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> |
Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao [[dizdar]] (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište [[Ostrovačka kapetanija|Kapetanije Stara Ostrovica]]. U sastavu te [[Kapetanija|kapetanije]] bila su još manja utvrđenja [[Orašac (Bihać)|Orašac]], Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i [[Donji Lapac]]. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice [[Mehmed-beg Kulenović|Kulenović]]. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire [[Hrvatska|Hrvatske]], sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje [[Prkosi|Prkose]], kako se ne bi nalazilo preblizu granice. <ref name="Kapetanije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> |
||
Red 34: | Red 34: | ||
Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]], te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> |
Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]], te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> |
||
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav [[ |
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Države Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije [[Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za [[Nacionalni park Una]]. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila [[Turizam|turistički]] atraktivnija. |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini]] |
* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] |
||
* [[Unsko-sanski kanton]] |
* [[Unsko-sanski kanton]] |
||
* [[Historija Bosne i Hercegovine]] |
* [[Historija Bosne i Hercegovine]] |
Verzija na dan 5 maj 2021 u 15:01
Stari grad Ostrovica | |
---|---|
Ostrovica (Bihać), Bosna i Hercegovina | |
Stari grad Ostrovica | |
Vrsta građevine | utvrda |
Tip | brdska tvrđava (burg) |
Građevni materijal | tesani kamen |
Položaj | Ostrovica, Unsko-sanski kanton |
Osnivanje | 15. vijek |
Vlasnici | Knezovi Kurjakovići, knezovi Frankopani, Juraj Mikulčić, Ivan Keglević, begovi Kulenovići |
Stanje sačuvanosti | ruševina |
Stari grad Ostrovica je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke Une kod naselja Ostrovica, nedaleko Kulen Vakufa, u općini Bihać, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]
Pominje se u 15. vijeku kao posjed hrvatske vlasteoske familije Kurjaković. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U srednjem vijeku se nalazila u hrvatskoj župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme Frankopanima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane Osmanlija i Kulenovićima.
Osvajanjem srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, Osmanlije su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili bosanskom pašaluku. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu Habsburške monarhije.
Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao dizdar (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište Kapetanije Stara Ostrovica. U sastavu te kapetanije bila su još manja utvrđenja Orašac, Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i Donji Lapac. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice Kulenović. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire Hrvatske, sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje Prkose, kako se ne bi nalazilo preblizu granice. [2]
Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana Ahmeda I., te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.[3]
Nakon Prvog svjetskog rata Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za Nacionalni park Una. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila turistički atraktivnija.
Također pogledajte
- Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini
- Unsko-sanski kanton
- Historija Bosne i Hercegovine
- Historija Hrvatske
Reference
- ^ "Ostrovica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI" (PDF). Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
- Stari grad Ostrovica izgrađen na brdu iznad rijeke Une kod Kulen Vakufa
- Ostrovica – srednjevjekovni i osmanlijski grad
- Mjesto Ostrovice u historiji starih bosanskih gradova
Commons ima datoteke na temu: Stari grad Ostrovica |