Razlika između verzija stranice "Stari grad Ostrovica"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 26: Red 26:
'''Stari grad Ostrovica''' je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke [[Una|Une]] kod naselja [[Ostrovica (Bihać)|Ostrovica]], nedaleko [[Kulen Vakuf]]a, u općini [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 |title= Ostrovica |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref>
'''Stari grad Ostrovica''' je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke [[Una|Une]] kod naselja [[Ostrovica (Bihać)|Ostrovica]], nedaleko [[Kulen Vakuf]]a, u općini [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3387 |title= Ostrovica |work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 7. 2016}}</ref>


Pominje se u 15. vijeku kao posjed [[Hrvatska|hrvatske]] vlasteoske familije [[Kurjaković]]. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] se nalazila u [[Hrvatska|hrvatskoj]] župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme [[Frankopan]]ima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] i [[Kulenovići]]ma.
Pominje se u 15. vijeku kao posjed [[Hrvatska|hrvatske]] vlasteoske familije [[Kurjaković]]. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] se nalazila u [[Hrvatska|hrvatskoj]] župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme [[Frankopan]]ima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Kulenovići]]ma.


Osvajanjem srednjevjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevstva]] 1463. godine, [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili [[Bosanski pašaluk|bosanskom pašaluku]]. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]].
Osvajanjem srednjevjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|bosanskog kraljevstva]] 1463. godine, [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili [[Bosanski pašaluk|bosanskom pašaluku]]. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Habsburške monarhije]].


Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao [[dizdar]] (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište [[Ostrovačka kapetanija|Kapetanije Stara Ostrovica]]. U sastavu te [[Kapetanija|kapetanije]] bila su još manja utvrđenja [[Orašac (Bihać)|Orašac]], Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i [[Donji Lapac]]. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice [[Mehmed-beg Kulenović|Kulenović]]. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire [[Hrvatska|Hrvatske]], sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje [[Prkosi|Prkose]], kako se ne bi nalazilo preblizu granice. <ref name="Kapetanije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao [[dizdar]] (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište [[Ostrovačka kapetanija|Kapetanije Stara Ostrovica]]. U sastavu te [[Kapetanija|kapetanije]] bila su još manja utvrđenja [[Orašac (Bihać)|Orašac]], Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i [[Donji Lapac]]. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice [[Mehmed-beg Kulenović|Kulenović]]. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire [[Hrvatska|Hrvatske]], sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje [[Prkosi|Prkose]], kako se ne bi nalazilo preblizu granice. <ref name="Kapetanije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Red 34: Red 34:
Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]], te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]], te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>


Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav [[Država SHS|Države Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije [[Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[SFRJ]]. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za [[Nacionalni park Una]]. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila [[Turizam|turistički]] atraktivnija.
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Države Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije [[Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za [[Nacionalni park Una]]. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila [[Turizam|turistički]] atraktivnija.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==


* [[Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]]
* [[Unsko-sanski kanton]]
* [[Unsko-sanski kanton]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]
* [[Historija Bosne i Hercegovine]]

Verzija na dan 5 maj 2021 u 15:01

Stari grad Ostrovica
Ostrovica (Bihać), Bosna i Hercegovina
Stari grad Ostrovica
Vrsta građevine utvrda
Tip brdska tvrđava (burg)
Građevni materijal tesani kamen
Položaj Ostrovica,
Unsko-sanski kanton
Osnivanje 15. vijek
Vlasnici Knezovi Kurjakovići,
knezovi Frankopani,
Juraj Mikulčić,
Ivan Keglević,
begovi Kulenovići
Stanje sačuvanosti ruševina

Stari grad Ostrovica je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke Une kod naselja Ostrovica, nedaleko Kulen Vakufa, u općini Bihać, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [1]

Pominje se u 15. vijeku kao posjed hrvatske vlasteoske familije Kurjaković. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U srednjem vijeku se nalazila u hrvatskoj župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme Frankopanima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane Osmanlija i Kulenovićima.

Osvajanjem srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, Osmanlije su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili bosanskom pašaluku. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu Habsburške monarhije.

Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao dizdar (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište Kapetanije Stara Ostrovica. U sastavu te kapetanije bila su još manja utvrđenja Orašac, Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i Donji Lapac. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice Kulenović. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire Hrvatske, sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje Prkose, kako se ne bi nalazilo preblizu granice. [2]

Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana Ahmeda I., te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu.[3]

Nakon Prvog svjetskog rata Ostrovica je ostala u bosanskohercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za Nacionalni park Una. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila turistički atraktivnija.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Ostrovica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI" (PDF). Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi