Razlika između verzija stranice "Vojvodstvo Svetog Save"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Dodatan sadrzaj
oznake: vraćeno mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
oznaka: poništenje
 
Red 55: Red 55:
| komentar =
| komentar =
}}
}}
'''Vojvodstvo Svetog Save'''{{sfn|Vogel|2018|p=336}} ili '''Hercegovina Svetog Save''' ({{Jez-la|Ducatus Sancti Sabae}}), jest kasna srednjovjekovna srpska država koja je postojala dok je trajalo [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijsko]] osvajanje Balkana. Vladari su bili [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]] i njegov sin [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav]], iz plemićke porodice [[Kosače|Kosača]], i obuhvatali su značajan dio moderne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a proširili su se i na primorske dijelove [[Hrvatska|Hrvatske]] između današnje [[Dubrovnik]]a{{sfn|Hösch|2018|p=75}} i [[Omiš]]a, istočne [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelove današnjeg [[Srbija|Srbije]].{{sfn|Hösch|2018|p=75}}
'''Vojvodstvo Svetog Save'''{{sfn|Vogel|2018|p=336}} ili '''Hercegovina Svetog Save'''<ref>Vasa Čubrilović, [https://books.google.com/books?id=DLdBAAAAYAAJ Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama u novom veku do Karlovačkog mira 1699: zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. aprila 1986]</ref><ref>Nebojša Damnjanović, Vladimir Merenik, ''The first Serbian uprising and the restoration of the Bosniak state'', p. 21</ref> ({{Jez-la|Ducatus Sancti Sabae}}<ref>''Caroli Du Fresne domini Du Cange Illyricum vetus & novum, siue, Historia...'', [https://books.google.com/books?id=_c4GAAAAQAAJ&pg=PA126 p. 126]</ref>), jest kasna srednjovjekovna država koja je postojala dok je trajalo [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijsko]] osvajanje Balkana. Vladari su bili [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]] i njegov sin [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav]], iz plemićke porodice [[Kosače|Kosača]], i obuhvatali su značajan dio moderne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a proširili su se i na primorske dijelove [[Hrvatska|Hrvatske]] između današnje [[Dubrovnik]]a{{sfn|Hösch|2018|p=75}} i [[Omiš]]a, istočne [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelove današnjeg [[Srbija|Srbije]].{{sfn|Hösch|2018|p=75}}


Stjepan je sebe imenovao ''Hercegom Svetog Save'' po prvom [[Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|srpskom arhiepiskopu]], [[Sveti Sava|Svetom Savi]]. Naslov je njemačkog porijekla, ''Herzog'' što znači ''vojvoda''. Stjepanova titula kasnije će dati ime današnjoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]], pošto su Osmanlije nazvali [[Hercegovački sandžak|osvojenu pokrajinu]] po njemu.{{sfn|Vogel|2018|p=336}}<ref>[https://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&pg=PA44 p. 44]</ref>
Stjepan je sebe imenovao ''Hercegom Svetog Save'' po prvom [[Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|srpskom arhiepiskopu]], [[Sveti Sava|Svetom Savi]]. Naslov je njemačkog porijekla, ''Herzog'' što znači ''vojvoda''. Stjepanova titula kasnije će dati ime današnjoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]], pošto su Osmanlije nazvali [[Hercegovački sandžak|osvojenu pokrajinu]] po njemu.{{sfn|Vogel|2018|p=336}}<ref>[https://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&pg=PA44 p. 44]</ref>


== Historija ==
== Historija ==
Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.<ref>Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358</ref>
Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsom V]], [[Kruna Aragonska|kraljem Aragona i Napulja]], i time postao njegov [[vazal]] u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], vojvode Ivaniša Pavlovića i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.<ref>Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358</ref>


U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''Vojvoda [[Sveti Sava|Svetog Save]]'', ''Gospodar [[Hum]]a i obale'' i V''eliki knez'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.<ref>[https://books.google.com/books?id=p5U3AAAAIAAJ&pg=PA756 page 756]</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=ym01AAAAMAAJ&q= "Duke+of+Saint+Sava" The Danube-Aegean waterway project: a paper]</ref> Titula ''Vojvoda Svetog Save'' imala je značajnu vrijednost za javnost, jer su Savine relikvije u [[Manastir Mileševa|manastiru Mileševa]], čudotvornim smatrali ljudi svih kršćanskih vjera u regionu.{{sfn|Van Antwerp Fine|1994|p=578}}
U dokumentu upućenom [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|caru Frederiku III]] 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao ''Vojvoda [[Sveti Sava|Svetog Save]]'', ''Gospodar [[Hum|Huma]] i obale'' i V''eliki knez'', te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.<ref>[https://books.google.com/books?id=p5U3AAAAIAAJ&pg=PA756 page 756]</ref><ref>[https://books.google.com/books?id=ym01AAAAMAAJ&q= "Duke+of+Saint+Sava" The Danube-Aegean waterway project: a paper]</ref> Titula ''Vojvoda Svetog Save'' imala je značajnu vrijednost za javnost, jer su Savine relikvije u [[Manastir Mileševa|manastiru Mileševa]], čudotvornim smatrali ljudi svih kršćanskih vjera u regionu.{{sfn|Van Antwerp Fine|1994|p=578}}


Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je najstariji sin [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]]. Konačno, Vladislav će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].
Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je najstariji sin [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]]. Konačno, Vladislav će 1482. biti poražen od [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, [[Ahmed-paša Hercegović Kosača]], koji je prije toga prešao na [[islam]], nakon čega će teritorija potpasti pod [[Hercegovački sandžak]].
Red 70: Red 70:
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vladislav Hercegović Kosača|Vladislav Hercegović]], 1466–1483
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Vlatko Hercegović Kosača|Vlatko Hercegović]]
* [[Balša Hercegović]] (titular)
* [[Balša Hercegović]] (titular)


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
Red 78: Red 78:
== Literatura ==
== Literatura ==
* {{Cite book|ref=harv|last=Hösch|first = Edgar|authorlink =Edgar Hösch|title = Geschichte der Balkanländer; Von der Frühzeit bis zur Gegenwart|year=2018|publisher = C. H. Beck|location = München|isbn=978-3-406-57299-9 |language=de}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Hösch|first = Edgar|authorlink =Edgar Hösch|title = Geschichte der Balkanländer; Von der Frühzeit bis zur Gegenwart|year=2018|publisher = C. H. Beck|location = München|isbn=978-3-406-57299-9 |language=de}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Vogel|first = Walther|authorlink =Walther Vogel|title = Das neue Europa und seine historisch-geografischen Grudlagen|year=2015|publisher = Salzwasser Verlag GmbH|location = Paderborn|isbn=978-3-84607-843-3 |language=de}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Vogel|first = Walther|authorlink =Walther Vogel|title = Dan neue Europa und seine historisch-geografischen Grudlagen|year=2015|publisher = Salzwasser Verlag GmbH|location = Paderborn|isbn=978-3-84607-843-3 |language=de}}


== Reference ==
== Reference ==

Trenutna verzija na dan 5 maj 2021 u 17:49

Vojvodstvo Svetog Save
1440[1] – 1483.
Države prije:
← Bosansko kraljevstvo
Države poslije:
Hercegovački sandžak →
Zastava Grb
Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni grad Herceg Novi
Državno uređenje Vojvodstvo
Zakonodavstvo  

Vojvodstvo Svetog Save[1] ili Hercegovina Svetog Save[2][3] (latinski: Ducatus Sancti Sabae[4]), jest kasna srednjovjekovna država koja je postojala dok je trajalo osmanlijsko osvajanje Balkana. Vladari su bili Stjepan Vukčić i njegov sin Vladislav, iz plemićke porodice Kosača, i obuhvatali su značajan dio moderne Bosne i Hercegovine, a proširili su se i na primorske dijelove Hrvatske između današnje Dubrovnika[5] i Omiša, istočne Crne Gore i dijelove današnjeg Srbije.[5]

Stjepan je sebe imenovao Hercegom Svetog Save po prvom srpskom arhiepiskopu, Svetom Savi. Naslov je njemačkog porijekla, Herzog što znači vojvoda. Stjepanova titula kasnije će dati ime današnjoj regiji Hercegovine, pošto su Osmanlije nazvali osvojenu pokrajinu po njemu.[1][6]

Historija[uredi | uredi izvor]

Stjepan Kosača je 15. februara 1444. godine potpisao ugovor sa Alfonsom V, kraljem Aragona i Napulja, i time postao njegov vazal u zamjenu za pomoć protiv bosanskog kralja Stjepana Tomaša, vojvode Ivaniša Pavlovića i Mletačke Republike. Istim ugovorom Stjepan je obećao plaćati danak Alfonsu umjesto Osmanlijskom sultanu, što je činio do tada.[7]

U dokumentu upućenom caru Frederiku III 20. januara 1448. godine, Stjepan Vukčić Kosača se nazvao Vojvoda Svetog Save, Gospodar Huma i obale i Veliki knez, te prisilio bosanskog kralja da ga prizna kao takvog.[8][9] Titula Vojvoda Svetog Save imala je značajnu vrijednost za javnost, jer su Savine relikvije u manastiru Mileševa, čudotvornim smatrali ljudi svih kršćanskih vjera u regionu.[10]

Stjepan Vukčić je umro 1466, a naslijedio ga je najstariji sin Vladislav Hercegović. Konačno, Vladislav će 1482. biti poražen od osmanlijskih snaga koje je predvodio najmlađi sin Stjepana Vukčića, Ahmed-paša Hercegović Kosača, koji je prije toga prešao na islam, nakon čega će teritorija potpasti pod Hercegovački sandžak.

Vladari[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hösch, Edgar (2018). Geschichte der Balkanländer; Von der Frühzeit bis zur Gegenwart (jezik: njemački). München: C. H. Beck. ISBN 978-3-406-57299-9. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Vogel, Walther (2015). Dan neue Europa und seine historisch-geografischen Grudlagen (jezik: njemački). Paderborn: Salzwasser Verlag GmbH. ISBN 978-3-84607-843-3. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Vogel 2018, str. 336.
  2. ^ Vasa Čubrilović, Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama u novom veku do Karlovačkog mira 1699: zbornik radova sa naučnog skupa održanog 24. i 25. aprila 1986
  3. ^ Nebojša Damnjanović, Vladimir Merenik, The first Serbian uprising and the restoration of the Bosniak state, p. 21
  4. ^ Caroli Du Fresne domini Du Cange Illyricum vetus & novum, siue, Historia..., p. 126
  5. ^ a b Hösch 2018, str. 75.
  6. ^ p. 44
  7. ^ Momčilo Spremić, Balkanski vazali kralja Alfonsa Aragonskog, Prekinut uspon, Beograd 2005, pp. 355–358
  8. ^ page 756
  9. ^ "Duke+of+Saint+Sava" The Danube-Aegean waterway project: a paper
  10. ^ Van Antwerp Fine 1994, str. 578.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Vojvodstvo_Svetog_Save&oldid=3312029"