Razlika između verzija stranice "Jasenovac (Bosanski Petrovac)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8 |
|||
| Red 52: | Red 52: | ||
== Historija == |
== Historija == |
||
U doba [[Iliri|Ilira]] ovo je bilo granično područje plemena iz |
U doba [[Iliri|Ilira]] ovo je bilo granično područje plemena iz [[Jadransko more|jadranskog]] zaleđa ([[Sardeati|Sardeata]] i [[Deuri|Deura]]), prema plemenu [[Mezeji]] na [[sjever]]u, sa kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Bjelajskog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom historijskom značenju. Ljudi na [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] Bosnom smatraju područja oko [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[Lušci Palanka|Lušci Palanke]], [[Sanica (Ključ)|Sanice]] i [[Ključ]]a, pa oko [[Banja Luka|Banja Luke]], dakle, sve ono što je sa druge strane [[Grmeč]]a, u dolinama [[Una|Une]], [[Sana|Sane]] i [[Vrbas]]a, koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku [[Petrovačko polje]] s Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.<ref>Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba</ref>. Čak i u prvom periodu [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske okupacije]] ovo je područje vezano za [[Kliški sandžak]] sa sjedištem u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Tek je [[Karlovački mir|mirom u Sremskim Karlovcima]] 1699 god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za teritoriju koja čini današnju Bosnu i Hercegovinu. |
||
Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. U njegovim raskopinama je nađeno koplje. Druga gradina, na brdu Visoko, je iz rimskog perioda. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa latinskim natpisom. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.<ref>Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE</ref> Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodosija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car [[Konstantin Veliki]] i carica Jelena sa krstom u ruci.<ref>BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO |
Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. U njegovim raskopinama je nađeno koplje. Druga gradina, na brdu Visoko, je iz rimskog perioda. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa [[Latinski jezik|latinskim natpisom]]. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.<ref>Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE</ref> Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodosija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car [[Konstantin Veliki]] i carica Jelena sa krstom u ruci.<ref name="Rađenović">{{Cite web |url= https://www.poreklo.rs/2012/09/03/digitalizovana-knjiga-bjelajsko-polje-i-bravsko/ |title=Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja |work= Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> |
||
Ovuda su prolazili i rimski i |
Ovuda su prolazili i rimski i osmanski put za dolinu [[Sana|Sane]]. |
||
Kroz naselje je nekad prolazila uskotračna pruga [[Drvar]] – [[Prijedor]]. |
Kroz naselje je nekad prolazila [[Steinbeis–Šipadove pruge|Steinbeis–Šipadova uskotračna pruga]] [[Drvar]] – [[Prijedor]]. |
||
== Poznate osobe == |
== Poznate osobe == |
||
Verzija na dan 6 maj 2021 u 23:37
Jasenovac | |
|---|---|
(naselje) | |
  Jasenovac | |
| Koordinate: 44°33′37″N 16°33′21″E / 44.5603°N 16.5558°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton |  Unsko-sanski |
| Općina | Bosanski Petrovac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 157 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 105678[1] |
| Matični broj općine | 11436 |
Jasenovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.
Geografija
Naselje je smješteno uz put Bosanski Petrovac – Ključ, u dužini oko 4 km, na sjevernoj strani Bravskog polja, ispod Grmečkih vrhunaca. Prostor sela je nagnut prema polju i nije svuda jednake visine. Prosječna nadmorska visina je preko 800 metara. Nema ni jednog izdašnijeg izvora vode pa naselje tokom godine ima probleme sa vodosnabdjevanjem.
Historija
U doba Ilira ovo je bilo granično područje plemena iz jadranskog zaleđa (Sardeata i Deura), prema plemenu Mezeji na sjeveru, sa kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Bjelajskog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom historijskom značenju. Ljudi na Petrovačkom polju Bosnom smatraju područja oko Bosanske Krupe, Lušci Palanke, Sanice i Ključa, pa oko Banja Luke, dakle, sve ono što je sa druge strane Grmeča, u dolinama Une, Sane i Vrbasa, koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku Petrovačko polje s Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.[2]. Čak i u prvom periodu osmanlijske okupacije ovo je područje vezano za Kliški sandžak sa sjedištem u Dalmaciji. Tek je mirom u Sremskim Karlovcima 1699 god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za teritoriju koja čini današnju Bosnu i Hercegovinu.
Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. U njegovim raskopinama je nađeno koplje. Druga gradina, na brdu Visoko, je iz rimskog perioda. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen sa likom i sa latinskim natpisom. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruisati natpis.[3] Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodosija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car Konstantin Veliki i carica Jelena sa krstom u ruci.[4]
Ovuda su prolazili i rimski i osmanski put za dolinu Sane.
Kroz naselje je nekad prolazila Steinbeis–Šipadova uskotračna pruga Drvar – Prijedor.
Poznate osobe
U naselju je rođen narodni heroj Mile Latinović.
Stanovništvo
| Sastav stanovništva – naselje Jasenovac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991. | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 157 (100,0%) | 430 (100,0%) | 490 (100,0%) | 553 (100,0%) | |||
| Srbi | 153 (97,45%) | 424 (98,60%) | 429 (87,55%) | 544 (98,37%) | |||
| Nisu se izjasnili | 3 (1,911%) | – | – | – | |||
| Hrvati | 1 (0,637%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 4 (0,930%) | 57 (11,63%) | – | |||
| Ostali | – | 2 (0,465%) | – | 3 (0,542%) | |||
| Bošnjaci | – | – | 4 (0,816%)1 | 4 (0,723%)1 | |||
| Crnogorci | – | – | – | 2 (0,362%) | |||
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba
- ^ Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE
- ^ "Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja". Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)