Razlika između verzija stranice "Saz"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Prevođenje varijabli
Red 1: Red 1:
[[Slika:Ratko Simeunović i saz.jpg|thumb|250px|Sazlija Ratko Simeunović na Folk Fest-u u Sarajevu 1991.]]
[[Slika:Ratko Simeunović i saz.jpg|mini|250p|Sazlija Ratko Simeunović na Folk Fest-u u Sarajevu 1991.]]
'''Saz''' ({{FaJ|ساز‎}} ''sāz'') je drevni [[Muzički instrumenti|muzički instrument]] iz grupe [[tambura]] porijeklom iz [[Iran]]a. Na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pojavljuje se u [[15. vijek]]u dolaskom [[osmanlije|Osmanlija]]. Najviše se upotrebljavao saz sa šest žica i veoma dugom drškom, dok neki muzički stručnjaci tvrde da je broj žica na sazu varirao i do dvanaest žica. Saz i šargija su bili prošireni po urbanim sredinama Bosne i Hercegovine. Često se saz poistovjećuje sa šargijom, a ustvari radi se o dva različita instrumenta. [[Šargija]] ima kratku dršku, a saz veoma dugačku dršku. Sazevi su ukrašavani sa [[srebro]]m, tako što su se vezli ornamenti srebrenom žicom i kitili sa [[biser]]ima. Ukrašeni sazevi su se u našim narodnim pjesmama nazivali 'sedefli tambura', 'biserli tambura', 'tamburica bisernica', 'bisernica' i drugo.
'''Saz''' ({{FaJ|ساز‎}} ''sāz'') je drevni [[Muzički instrumenti|muzički instrument]] iz grupe [[tambura]] porijeklom iz [[Iran]]a. Na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pojavljuje se u [[15. vijek]]u dolaskom [[osmanlije|Osmanlija]]. Najviše se upotrebljavao saz sa šest žica i veoma dugom drškom, dok neki muzički stručnjaci tvrde da je broj žica na sazu varirao i do dvanaest žica. Saz i šargija su bili prošireni po urbanim sredinama Bosne i Hercegovine. Često se saz poistovjećuje sa šargijom, a ustvari radi se o dva različita instrumenta. [[Šargija]] ima kratku dršku, a saz veoma dugačku dršku. Sazevi su ukrašavani sa [[srebro]]m, tako što su se vezli ornamenti srebrenom žicom i kitili sa [[biser]]ima. Ukrašeni sazevi su se u našim narodnim pjesmama nazivali 'sedefli tambura', 'biserli tambura', 'tamburica bisernica', 'bisernica' i drugo.



Verzija na dan 5 april 2007 u 20:45

Datoteka:Ratko Simeunović i saz.jpg
Sazlija Ratko Simeunović na Folk Fest-u u Sarajevu 1991.

Saz (perzijski: ساز‎ sāz) je drevni muzički instrument iz grupe tambura porijeklom iz Irana. Na teritoriji Bosne i Hercegovine pojavljuje se u 15. vijeku dolaskom Osmanlija. Najviše se upotrebljavao saz sa šest žica i veoma dugom drškom, dok neki muzički stručnjaci tvrde da je broj žica na sazu varirao i do dvanaest žica. Saz i šargija su bili prošireni po urbanim sredinama Bosne i Hercegovine. Često se saz poistovjećuje sa šargijom, a ustvari radi se o dva različita instrumenta. Šargija ima kratku dršku, a saz veoma dugačku dršku. Sazevi su ukrašavani sa srebrom, tako što su se vezli ornamenti srebrenom žicom i kitili sa biserima. Ukrašeni sazevi su se u našim narodnim pjesmama nazivali 'sedefli tambura', 'biserli tambura', 'tamburica bisernica', 'bisernica' i drugo.

Među istaknutim sazlijama u BiH su Selim Salihović, Muhamed Mešanović - Hamić i Šukrija Trako, koji je napisao i knjigu o sazu, "Saz u Bosni" (Visoko: Institut sevdaha - Fondacija Omera Pobrića, 2003). Adi Lukovac, pionir elektronske muzike u Bosni i Hercegovini, često je provlačio motive saza u svojoj muzici.

Također pogledajte

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Saz koji govori o muzici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.