Razlika između verzija stranice "Mali Šengen"

Dodaj veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Promijeniti ime na Open Balkan i staviti preusmjerenje starog imena na ovu stranicu.
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
mNo edit summary
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 29: Red 29:
Planovi za to područje proglašeni su 10. oktobra 2019. u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Održana su još dva sastanka, jedan u [[Ohrid]]u 11. novembra 2019. godine, a drugi u [[Drač]]u 12. decembra 2019. godine. Te su zemlje izjavile da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine. Ovom zonom roba i kapital između ovih zemalja brže bi tekli, ljudi iz tih zemalja mogli bi prelaziti granicu samo s ličnim kartama, a uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri države svake godine. Kosovo se 4. septembra 2020. godine odlučilo da se pridruži Malom Šengenu kao dio [[2020. sporazum između Kosova i Srbije|sporazuma Kosovo i Srbija]] za 2020. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30821548.html|title=Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref> [[Svjetska banka]] kaže da bi se ovim projektom uštedjelo 3,2 milijarde američkih dolara, od čega bi, rekao je [[predsjednik Srbije]], [[Srbija]] dobila najmanje 1,5 milijardi. Zona je proglašena 9. novembra 2020.  Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u [[Evropska unija|Europskoj uniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|last=Simić|first=Julija|date=11. 10. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=25. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|last=Holroyd|first=Matthew|date=11. 11. 2019|website=euronews|language=en|access-date=25. 4. 2020}}</ref>
Planovi za to područje proglašeni su 10. oktobra 2019. u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Održana su još dva sastanka, jedan u [[Ohrid]]u 11. novembra 2019. godine, a drugi u [[Drač]]u 12. decembra 2019. godine. Te su zemlje izjavile da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine. Ovom zonom roba i kapital između ovih zemalja brže bi tekli, ljudi iz tih zemalja mogli bi prelaziti granicu samo s ličnim kartama, a uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri države svake godine. Kosovo se 4. septembra 2020. godine odlučilo da se pridruži Malom Šengenu kao dio [[2020. sporazum između Kosova i Srbije|sporazuma Kosovo i Srbija]] za 2020. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30821548.html|title=Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref> [[Svjetska banka]] kaže da bi se ovim projektom uštedjelo 3,2 milijarde američkih dolara, od čega bi, rekao je [[predsjednik Srbije]], [[Srbija]] dobila najmanje 1,5 milijardi. Zona je proglašena 9. novembra 2020.  Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u [[Evropska unija|Europskoj uniji]].<ref>{{Cite web|url=https://www.euractiv.com/section/enlargement/news/three-countries-agree-mini-schengen-in-the-balkans/|title=Three countries agree mini Schengen in the Balkans|last=Simić|first=Julija|date=11. 10. 2019|website=www.euractiv.com|language=en-GB|access-date=25. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.euronews.com/2019/11/11/western-balkan-leaders-plot-their-own-mini-schengen-zone|title=Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone|last=Holroyd|first=Matthew|date=11. 11. 2019|website=euronews|language=en|access-date=25. 4. 2020}}</ref>


Dana 29. jula 2021. na sastanku [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]]<nowiki/>sa premijerima [[Albanija|Albanije]] i Sjeverne Makedonije Mini Šengen mijenja ime u "Open Balkan". Također je dogovoreno da će od 1. januara 2023. godine biti uklonjene sve granične kontrole između te tri zemlje.<ref name=":0" />
Dana 29. jula 2021. na sastanku [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]], premijera [[Albanija|Albanije]] i premijera [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] inicijativa mijenja ime u "Open Balkan". Također je dogovoreno da će od 1. januara 2023. godine biti uklonjene sve granične kontrole između te tri zemlje.<ref name=":0" />


== Svrha ==
== Svrha ==

Verzija na dan 29 juli 2021 u 16:02

Open Balkan
Mini Šengen
Mala Šengenska zona
Položaj na karti
  Članice EU koje su u Šengenskoj zoni
  Članice EU koje nisu u Šengenskoj zoni
  Članice Open Balkana
  Potencijalne članice Open Balkana
Broj zemalja članica
4
Lideri Ekonomska zona
Aleksandar Vučić
Edi Rama
Zoran Zaev
Zakonodavstvo

"Open Balkan" (ranije Mali Šengen)[1] jest ekonomska zona između Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Planovi za zonu objavljeni su 2019. godine. Nadimak se odnosi na šengensku zonu, zajedničko turističko područje koje uključuje 26 evropskih zemalja, ali ne i gore spomenute balkanske zemlje. Ideju o tom području donio je Edi Rama u Berlinu kada je o tome razgovarao sa zainteresiranim zemljama. Rama je prihvatio ideju starog albanskog premijera Fatosa Nanoa (2002-2005), ali tadašnju ideju nije bilo moguće ostvariti.[2]

Planovi za to područje proglašeni su 10. oktobra 2019. u Novom Sadu. Održana su još dva sastanka, jedan u Ohridu 11. novembra 2019. godine, a drugi u Draču 12. decembra 2019. godine. Te su zemlje izjavile da će formirati jedinstveno tržište od 14 miliona ljudi do kraja 2020. godine. Ovom zonom roba i kapital između ovih zemalja brže bi tekli, ljudi iz tih zemalja mogli bi prelaziti granicu samo s ličnim kartama, a uštedjelo bi se više od 30 miliona sati prelazeći granice ove tri države svake godine. Kosovo se 4. septembra 2020. godine odlučilo da se pridruži Malom Šengenu kao dio sporazuma Kosovo i Srbija za 2020. godinu.[3] Svjetska banka kaže da bi se ovim projektom uštedjelo 3,2 milijarde američkih dolara, od čega bi, rekao je predsjednik Srbije, Srbija dobila najmanje 1,5 milijardi. Zona je proglašena 9. novembra 2020.  Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u Europskoj uniji.[4][5]

Dana 29. jula 2021. na sastanku predsjednika Srbije, premijera Albanije i premijera Sjeverne Makedonije inicijativa mijenja ime u "Open Balkan". Također je dogovoreno da će od 1. januara 2023. godine biti uklonjene sve granične kontrole između te tri zemlje.[1]

Svrha

Namjere Male Šengenske zone su pružanje većih mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i podsticanje integracije u EU državama članicama.[6] Građanima država članica trebat će samo lična karta za posjetu ostalim državama članicama, štedeći vrijeme na graničnim prijelazima.[7] Također je potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji u borbi protiv COVID-19. Ovo je ocrtalo sljedeće akcije za 3 države:

  • Informacije o COVID-19 podijelit će države
  • Državljanima svih država će biti dozvoljen ulazak u ostale bez potrebe za PCR testom
  • Ako je državljanin jedne od država hospitaliziran, pokriti će troškove liječenja.[8]

Historija

Prvo spominjanje ekonomskog područja između ovih zemalja došlo je početkom 1990-ih. Planovi su na kraju napušteni zbog NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, Preševskog konflikta i Sukoba u Makedoniji. Prvi znakovi Male Šengenske zone pojavili su se 2018. godine, ali u početku je planiran kao način za poboljšanje političkih odnosa. Međutim, na samitu u Ohridu 2019. godine, predsjednik Srbije i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije dogovorili su se da stvore ekonomsku zonu, koja bi dalje poboljšala političke i ekonomske odnose i ojačala kulturne veze među narodima.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija proglasile su 10. oktobra 2019. Malu Šengensku zonu.[6] Sljedeći sastanak predviđen je u Beogradu, krajem proljeća ili ljeta 2020. Prvi sastanak trebao je biti održan u januaru ili februaru 2020. u Beogradu. Međutim, zbog pandemije COVID-19, nije održan sastanak, a potencijalni datum za novi sastanak u Beogradu okvirno je zakazan za proljeće ili ljeto 2020. godine. Na tom sastanku očekuje se da lideri zemalja daju dalje detalje o projektu. U zajedničkoj deklaraciji iz oktobra 2019. godine Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija zagarantovale su da će do kraja 2020. stvoriti Malu Šengensku zonu, osigurati slobodan protok robe i kapitala i osigurati jedinstvene postupke prelaska granice  .

Tokom pandemije COVID-19, ekonomije uključenih zemalja teško su pogođene. Međutim, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija uspjele su biti najmanje pogođene zemlje u Evropi. Europska unija je vidjela ovaj potencijal za suradnju i otvorila je pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Europska unija, Kina, Rusija, Turska i nekoliko drugih zemalja pomogle su zemljama da se oporave od pandemije.

Potencijalni članovi

Dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina . Predsjednik Crne Gore rekao je da podržava samit u Draču, ali Crna Gora je usredotočena na pridruživanje Evropskoj uniji.[9] Predsjedavajući Bosne i Hercegovine rekao je tokom samita u Ohridu da je i Bosna i Hercegovina trenutno usredotočena na pridruživanje Europskoj uniji.

Statistika

Ekonomija

BDP ovih zemalja zajedno bi iznosio 79,613 milijardi dolara, a BDP PPP 211,971 milijarde dolara. BDP po stanovniku iznosio bi 6.694 dolara, BDP PPP po stanovniku 17.700 dolara. Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija će imati veći BDP po glavi stanovnika i BDP PPP po stanovniku, a Srbija 'BDP/BDP PPP po stanovniku će se malo smanjiti. Trenutne valute država su srpski dinar, albanski Lek, makedonski denar i euro. Službeni jezici država su srpski, albanski i makedonski . Glavni gradovi država su Beograd, Tirana, Priština i Skoplje. Ostali veliki gradovi su Novi Sad, Niš, Drač, Skadar, Vlora, Prizren i Kragujevac. Srbija je najveća država u ovoj zoni. Srbija također ima najveću ekonomiju, najveći indeks humanog razvoja i najveću populaciju. Najveći grad u ovoj ekonomskoj zoni je Beograd, sa oko 1,7 miliona ljudi.

Ekonomija država članica

Beograd, Srbija
  • Srbija
    • BDP: 58,333 milijarde dolara
    • BDP PPP: 140,878 milijardi dolara
    • BDP po stanovniku: 8.444 dolara
    • BDP PPP po stanovniku: 20.392 dolara
    • Rast BDP-a: -0,9% (2020), 6,0% (2021)
    • Inflacija: 1,2% (2020)
  • Albanija
    • BDP: 15.418 milijardi dolara
    • BDP PPP: 40.151 milijardi dolara
    • BDP po stanovniku: 5,373 dolara
    • BDP PPP po stanovniku: 13.991 dolara
    • Rast BDP-a: -5% (2020), 8,0% (2021)
    • Inflacija: 2,0% (2020)
  • Sjeverna Makedonija
    • BDP: 12.672 milijarde dolara
    • BDP PPP: 34.694 dolara
    • BDP po stanovniku: 6.096 dolara
    • BDP PPP po stanovniku: 16.486 dolara
    • Rast BDP-a: -4% (2020), 7,0% (2021)
    • Inflacija: -0,9% (2020)
  • Kosovo
    • BDP: 7.996 milijardi dolara
    • BDP PPP: 22.128 dolara
    • BDP po stanovniku: $ 4442
    • BDP PPP po stanovniku: 12.432 dolara
    • Rast BDP-a: -5% (2020), 7,5% (2021)
    • Inflacija: 1,3% (2020)

Stanovništvo

Također pogledajte

Napomene

  1. ^ Kosovo je predmet političkog i teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo proglasila je nezavisnost 17. februara 2008, ali Srbija je i dalje smatra dijelom svoje suverene teritorije. Dvije vlade počele su normalizirati odnose 2013, kao dio Briselskog sporazuma. Trenutno 94 od 193 države članice Ujedinjenih nacija priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Ukupno 113 država članica UN-a u jednom trenutku priznavalo je Kosovo, od kojih je 19 kasnije povuklo priznanje.

Reference

  1. ^ a b "'Mini-Šengen' promenio ime u 'Open Balkan'". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski). Pristupljeno 2021-07-29.
  2. ^ https://www.facebook.com/euronews.al/videos/447138156545775
  3. ^ "Šta piše u sporazumu Kosova i Srbije?". Radio Slobodna Evropa (jezik: srpskohrvatski).
  4. ^ Simić, Julija (11. 10. 2019). "Three countries agree mini Schengen in the Balkans". www.euractiv.com (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 4. 2020.
  5. ^ Holroyd, Matthew (11. 11. 2019). "Western Balkan leaders plot their own 'mini-Schengen' zone". euronews (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 4. 2020.
  6. ^ a b Simić, Julija (11. 10. 2019). "Three countries agree mini Schengen in the Balkans". www.euractiv.com (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 6. 2021.
  7. ^ "Mini-Schengen: what does this accord mean for the EU?". www.etiasvisa.com (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 6. 2021.
  8. ^ "Balkan states to form Mini Schengen Zone". ETIAS.info (jezik: engleski). 19. 11. 2020. Pristupljeno 3. 6. 2021.
  9. ^ "Montenegro Rejects Balkan 'Mini Schengen' Proposal". Balkan Insight (jezik: engleski). 12. 11. 2019. Pristupljeno 22. 5. 2021.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mali_Šengen&oldid=3334705"