Razlika između verzija stranice "Zagreb"

Uredi veze
Koordinate: 45°48′46″N 15°58′39″E / 45.81278°N 15.97750°E / 45.81278; 15.97750
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Poništena izmjena 3338436 korisnika Srđan (razgovor)
oznake: poništenje vraćeno linkovi ka čvor-člancima
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 5.43.81.160 i vraćeno na izmjenu 3338436 korisnika Srđan
oznaka: ručno vraćanje
Red 1: Red 1:
{{geokutija naselje u Hrvatskoj
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** gornji dio *** -->
<!-- *** Gornji dio *** -->
|ime = Zagreb
|ime = Zagreb
|vrsta = grad
|vrsta = Grad
<!-- *** ime **** -->
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Zagreb
|slogan =
|slogan =
|nadimak =
|nadimak =
<!-- *** slika *** -->
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|opis_slike = Kolaž
|opis_slike = Zagreb, kolaž
|dimenzija_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** simboli *** -->
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
<!-- *** države, regije i.t.d. *** -->
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina =
|općina =
Red 26: Red 27:
|općina9 =
|općina9 =
|općina10 =
|općina10 =
<!-- *** položaj *** -->
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** površina *** -->
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina grad =
|površina općina = 641.00
|površina općina = 641.00
<!-- *** stanovništvo *** -->
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo grad = 688163
|stanovništvo grad = 688163
Red 42: Red 43:
|gustoća =
|gustoća =
|gustoća općina = 1232.47
|gustoća općina = 1232.47
<!-- *** historija i administracija *** -->
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|osnovano =
|gradonačelnik = Jelena Pavičić Vukičević (v.d.)
|gradonačelnik = Jelena Pavičić Vukičević (v.d.)
|gradonačelnik stranka = nezavisni
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** kod *** -->
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 10000
|poštanski broj = 10000
|pozivni broj = (+385) 1
|pozivni broj = (+385) 1
<!-- *** karta *** -->
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
| opis_karte =
<!-- *** web stranice *** -->
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [https://www.zagreb.hr www.zagreb.hr]
| web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb]
<!-- *** bilješka *** -->
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
|bilješka =
}}
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|bana Jelačića]]]]
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.


== Historija ==
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje 1094. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na [[Kaptol]]u. Za Zagreb je važna i 1242. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]].<ref>{{cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|title=Muzej grada Zagreba – 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu|accessdate=20. 6. 2017|archive-date=5. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170705053418/http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67295|title=Zlatna bula Bele IV. – Hrvatska enciklopedija|accessdate=20. 6. 2017}}</ref> Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top – pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]]; tu je i staro gornjogradsko jezgro s Crkvom [[Sveti Marko|Sv. Marka]] i zagrebačka [[barok]]na Crkva [[Sveta Katarina|Sv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, kočili su jači razvoj Zagreba u politički i privredni centar. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.


U međuvremenu, [[jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet (1669). Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva željeznička linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862. godine; nakon godinu dana, proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija.
U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.


Krajem 19. vijeka, Zagreb se širi i razvija: uveden je prvi [[tramvaj]] na konjsku vuču i [[uspinjača]], te svečano otvorena zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište|Hrvatskog narodnog pozorišta]] ({{abbr|HNK|hrv. Hrvatsko narodno kazalište}}). Od 1921. do 1931. godine, broj stanovnika je povećan za 70% – što je najveći demografski rast u historiji Zagreba. 1926. godine u gradu je počela da radi prva radio-stanica na [[Balkan]]u; 1947. je održana sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]]; krajem 1950-ih održan je prvi '[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]'. Godine 1961, otvoren je zagrebački aerodrom u naselju [[Pleso]]; 1975. otvoren je hotel 'Intercontinental'; 1987. grad je bio domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], 1947. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem 1950-ih i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].


Značaj Zagreba je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica, uz [[Aerodrom "Franjo Tuđman"]] (Pleso) najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.


Sve do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj<!--kada?-->, nalazio se u sastavu užeg područja Grada Zagreba.
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba.


== Geografija ==
== Geografija ==
Zagreb se nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijeke [[Sava|Save]]. Čine ga Gornji grad (historijski centar grada), Donji grad (izgrađen početkom 19. vijeka) i [[Novi Zagreb]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, [[vinograd]]ima i [[dvorac|dvorcima]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica
Smješten je u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], duž [[Sava|Save]], a istočno od centra grada prolazi [[16. meridijan (istok)|16. meridijan]]. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište [[Hrvatski sabor|Sabora]], [[Predsjednik republike Hrvatske|predsjednika]] i [[Vlada Hrvatske|Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te [[Podsused]]a na zapadu i [[Sesvete|Sesveta]] na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]. [[Industrija]] obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.


=== Klima ===
== Klima ==
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i ima prosječnu godišnju temperaturu 12&nbsp;°C.
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine<ref>{{cite web|url=http://www1.zagreb.hr/zgstat/osnovni_stat_podaci.html|title=OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU|accessdate=20. 6. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|title=Zagreb, Zagreb... – ZPR – FER|archive-url=https://web.archive.org/web/20070730134020/http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|archive-date=30. 7. 2007|url-status=dead|accessdate=20. 6. 2017}}</ref> i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.<ref name="normals">{{cite web|url=http://klima.hr/k1/k1_2/zagreb_maksimir.pdf|title=Zagreb Climate Normals|publisher=Croatian Meteorological and Hydrological Service|accessdate=2. 12. 2015}}</ref>


== Privreda ==
==Stanovništvo==
{{tačnost sekcija}}
U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.

== Stanovništvo ==
=== Popis 2011 ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|Popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine]], Grad Zagreb je imao 790.017 stanovnika od čega u samom gradu Zagrebu 688.163.
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|popisu stanovništva 2011.]] Grad Zagreb imao je 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.


==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====
=== Grad Zagreb ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr<!--potreban je precizniji izvor--> Državni zavod za statistiku] (Republika Hrvatska)</ref>
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.]</ref>
|-
|-
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
|-
|-
| 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017
| 48.266 || 54.761 || 67.188 || 82.848 || 111.565 || 136.351 || 167.765 || 258.024 || 356.529 || 393.919 || 478.076 || 629.896 || 723.065 || 777.826 || 779.145 || 790.017
|-
|}
|}
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>


==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====
=== Zagreb (naseljeno mjesto) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 />
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1/>
|-
|-
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
| 1857. || 1869. || 1880. || 1890. || 1900. || 1910. || 1921. || 1931. || 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2001. || 2011.
|-
|-
| 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163
| 32.203 || 37.001 || 48.136 || 60.910 || 87.239 || 109.029 || 140.815 || 227.838 || 325.223 || 361.564 || 442.768 || 579.943 || 656.380 || 706.770 || 691.724 || 688.163
|-
|}
|}
⚫
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>
<!--
⚫
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->


=== Popis 1991 ===
=== Popis 1991. ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|Popisu stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991. godine]], naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg etničkog sastava:
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:


{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
Red 122: Red 116:
| {{Tortni grafikon
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| thumb = center
| caption= Ukupno: 706.770
| caption=ukupno: 706,770
| label1 = [[Hrvati]]: 594.323
| label1 = [[Hrvati]] 594,323
| value1 = 84.09
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]]: 44.384
| label2 = [[Srbi]] 44,384
| value2 = 6.27
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]]: 14.218
| label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218
| value3 = 2.01
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]]: 11.247
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247
| value4 = 1.59
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]]: 6.299
| label5 = [[Slovenci]] 6,299
| value5 = 0.89
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]]: 2.526
| label6 = [[Albanci]] 2,526
| value6 = 0.35
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]]: 2.332
| label7 = [[Crnogorci]] 2,332
| value7 = 0.32
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]]: 1.707
| label8 = [[Makedonci]] 1,707
| value8 = 0.24
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]]: 1.033
| label9 = [[Mađari]] 1,033
| value9 = 0.14
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]]: 973
| label10 = [[Česi]] 973
| value10 = 0.13
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]]: 902
| label11 = [[Romi]] 902
| value11 = 0.12
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]]: 392
| label12 = [[Jevreji]] 392
| value12 = 0.05
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]]: 296
| label13 = [[Nijemci]] 296
| value13 = 0.04
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]]: 261
| label14 = [[Italijani]] 261
| value14 = 0.03
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]]: 249
| label15 = [[Ukrajinci]] 249
| value15 = 0.03
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]]: 214
| label16 = [[Rusi]] 214
| value16 = 0.03
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]]: 203
| label17 = [[Slovaci]] 203
| value17 = 0.02
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]]: 144
| label18 = [[Bugari]] 144
| value18 = 0.02
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]]: 127
| label19 = [[Poljaci]] 127
| value19 = 0.01
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]]: 117
| label20 = [[Rusini]] 117
| value20 = 0.01
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]]: 105
| label21 = [[Rumuni]] 105
| value21 = 0.01
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]]: 77
| label22 = [[Turci]] 77
| value22 = 0.01
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]]: 68
| label23 = [[Grci]] 68
| value23 = 0.00
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]]: 56
| label24 = [[Austrijanci]] 56
| value24 = 0.00
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]]: 7
| label25 = [[Vlasi]] 7
| value25 = 0.00
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| color25 = #96C8A2
| label26 = Ostali: 621
| label26 = ostali 621
| value26 = 0.08
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| color26 = #FFBF00
| label27 = Neopredijeljeni: 14.498
| label27 = neopredijeljeni 14,498
| value27 = 2.05
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| color27 = #C154C1
| label28 = Region. opr.: 1.297
| label28 = region. opr. 1,297
| value28 = 0.18
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| color28 = #66424D
| label29 = Nepoznato: 8.094
| label29 = nepoznato 8,094
| value29 = 1.14
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
| color29 = #A2A2D0
Red 214: Red 208:
|}
|}


=== Popis 1910 ===
===Popis 1910. ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
|-
! colspan="2" | Zagreb
! colspan="2" | Zagreb
|-
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
! Jezik !! Religija
|-
|-
| {{Tortni grafikon
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| thumb = center
| caption= Ukupno: 109.029
| caption=ukupno: 109,029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 88.595
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595
| value1 = 81.25
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]]: 5.469
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469
| value2 = 5.01
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]]: 4.512
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512
| value3 = 4.13
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]]: 4.104
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104
| value4 = 3.76
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]]: 4.024
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024
| value5 = 3.69
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]]: 1.234
| label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234
| value6 = 1.13
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]]: 338
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338
| value7 = 0.31
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]]: 134
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134
| value8 = 0.12
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]]: 46
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46
| value9 = 0.04
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]]: 22
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22
| value10 = 0.02
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| color10 = #08E8DE
| label11 = Ostali: 551
| label11 = ostali 551
| value11 = 0.50
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
| color11 = #A2A2D0
Red 260: Red 254:
| {{Tortni grafikon
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| thumb = center
| caption= Ukupno: 109.029
| caption=ukupno: 109,029
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Katolici]]: 98.998
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998
| value1 = 90.79
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]]: 4.275
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275
| value2 = 3.92
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]]: 4.201
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201
| value3 = 3.85
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]]: 598
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598
| value4 = 0.54
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]]: 552
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552
| value5 = 0.50
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]: 330
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330
| value6 = 0.30
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| color6 = #592720
| label7 = Ostali: 75
| label7 = ostali 75
| value7 = 0.06
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
| color7 = #A2A2D0
Red 297: Red 291:
|}
|}


== Obrazovanje ==
=== Univerzitet ===
⚫
=== Naučne institucije ===
⚫
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut [[Ruđer Bošković]], društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].

==== Univerzitet ====
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu'') drugi je najstariji univerzitet u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; 1396); među najstarijim je u Evropi Do danas je ovdje diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište'') drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.


Na Univerzitetu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, 'Učiteljskoj akademiji' i 'Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.
Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

⚫
=== Naučne institucije ===
⚫
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest [[Institut "Ruđer Bošković"]], društvenih nauka [[Institut "Ivo Pilar"]], a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].


==== Srednje škole i gimnazije ====
=== Srednje škole i gimnazije ===
U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.


== Galerija ==
== Galerija ==
<gallery mode="packed" heights="120px">
<gallery mode="packed" heights="120px">
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|Kamenita vrata
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|[[Kamenita vrata]]
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula Lotrščak
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula [[Lotrščak]]
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište (Zagreb)|Hrvatskog narodnog pozorišta]]
Datoteka:Banski dvori.jpg|Banski dvori
Datoteka:Banski dvori.jpg|[[Banski dvori]]
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|Zagrebačka katedrala
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|[[Zagrebačka katedrala]]
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz na groblje Mirogoj, izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz u groblje [[Mirogoj]], izgrađeno 1876.
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]], {{abbr|JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti}} (danas zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]])
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU-a]]
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice grada
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|Zgrada Mamutica u Novom Zagrebu
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada Kockica na Prisavlju
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada Hrvatskog državnog arhiva
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]]
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada Hrvatske narodne banke
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica Hrvatske|Nacionalne i univerzitetske biblioteke]]
⚫
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|[[Crkva sv. Marka (Zagreb)|Crkva sv. Marka]]
⚫
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|Zagrebačka džamija
⚫
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg
⚫
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|Crkva Sv. Marka
⚫
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Crkva Preobraženje Gospodnje; pripada SPC-u
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva
⚫
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|[[Zagrebačka džamija]]
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave
|"Eurotower", zgrada Zagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|Muzej Mimara
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|[[Muzej "Mimara"]]
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|Koncertna dvorana/sala [[Vatroslav Lisinski]]
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|[[Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"]]
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada rektorata univerziteta i pravnog fakulteta
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnog fakulteta]]
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu Jelačiću
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Jelačiću]]
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju Tomislavu
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju [[Tomislav I Trpimirović|Tomislavu]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]]
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt/bašta
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|Uspinjača i kula Lotrščak
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|[[Zagrebačka uspinjača|Uspinjača]] i kula Lotrščak
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|Dom sportova
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|[[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]]
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|Arena Zagreb
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|[[Zagrebačka arena]]
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Zagrebački plavi tramvaj
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Plavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|Aerodrom "Franjo Tuđman" (tada "Pleso") u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|Zagrebački aerodrom]] Pleso u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
</gallery>


{{široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb, panorama}}
{{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Panorama Zagreba}}


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
⚫
* [[Cibonin toranj]]
* [[Eurotower]]
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
* [[Zagrepčanka]]
⚫
* [[Cibonin toranj]]

⚫
== Literatura ==
⚫
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
⚫
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};


== Reference ==
== Reference ==
{{reflist}}
{{refspisak}}

⚫
== Literatura ==
⚫
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991)
⚫
* Knjiga: Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Commonscat|Zagreb}}
* [https://www.zagreb.hr Službene stranice Grada Zagreba]
* [http://www.zagreb.hr Službeni sajt]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica Grada Zagreba]


⚫
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Zagreb}}
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{glavni gradovi evropskih država}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{gradovi u Hrvatskoj}}
{{županije u Hrvatskoj}}
{{Županije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}
{{Sava}}


[[Kategorija:Zagreb| ]]
[[Kategorija:Zagreb|*]]
⚫
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
⚫
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]


⚫
{{stub-grad-Hrvatska}}

Verzija na dan 19 august 2021 u 23:19

Zagreb
Grad
Grad Zagreb
Zagreb, kolaž
Zagreb, kolaž
Zastava Zagreb
Zastava
Službeni grb Zagreb
Grb
Zagreb nalazi se u Hrvatska
Zagreb
Zagreb
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°48′46″N 15°58′39″E / 45.81278°N 15.97750°E / 45.81278; 15.97750
Država Hrvatska
Županija Grad Zagreb
Vlada
 • GradonačelnikJelena Pavičić Vukičević (v.d.) (nezavisni)
Površina
 • Općina641,00 km2
Najveća nadmorska visina133 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina790.017
 • Općina (gustoća)1.232,48 /km2
 • Naselje688.163
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj10000
Pozivni broj(+385) 1
Veb-sajtGrad Zagreb
Zagreb, centralni gradski trg Bana Jelačića

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.

Historija

U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na hrvatskom jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani Most – Zagreb – Sisak) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a krajem 1950-ih i prvi Festival Zagreb. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba.

Geografija

Smješten je u podnožju Medvednice, duž Save, a istočno od centra grada prolazi 16. meridijan. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i Novog Zagreba (izgrađen poslije Drugog svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište Sabora, predsjednika i Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar jugoistočne Evrope. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.

Klima

Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu 12 °C.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)

Na popisu stanovništva 2011. Grad Zagreb imao je 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.

Grad Zagreb

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
48.266 54.761 67.188 82.848 111.565 136.351 167.765 258.024 356.529 393.919 478.076 629.896 723.065 777.826 779.145 790.017

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb.

Zagreb (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
32.203 37.001 48.136 60.910 87.239 109.029 140.815 227.838 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724 688.163

Napomena: Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))

Na popisu stanovništva 1991, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Zagreb
1991.

ukupno: 706,770

  Hrvati 594,323 (84,09%)
  Srbi 44,384 (6,27%)
  Jugoslaveni 14,218 (2,01%)
  Muslimani 11,247 (1,59%)
  Slovenci 6,299 (0,89%)
  Albanci 2,526 (0,35%)
  Crnogorci 2,332 (0,32%)
  Makedonci 1,707 (0,24%)
  Mađari 1,033 (0,14%)
  Česi 973 (0,13%)
  Romi 902 (0,12%)
  Jevreji 392 (0,05%)
  Nijemci 296 (0,04%)
  Italijani 261 (0,03%)
  Ukrajinci 249 (0,03%)
  Rusi 214 (0,03%)
  Slovaci 203 (0,02%)
  Bugari 144 (0,02%)
  Poljaci 127 (0,01%)
  Rusini 117 (0,01%)
  Rumuni 105 (0,01%)
  Turci 77 (0,01%)
  Grci 68 (0,00%)
  Austrijanci 56 (0,00%)
  Vlasi 7 (0,00%)
  ostali 621 (0,08%)
  neopredijeljeni 14,498 (2,05%)
  region. opr. 1,297 (0,18%)
  nepoznato 8,094 (1,14%)

Popis 1910.

Zagreb
jezik vjera

ukupno: 109,029

  Hrvatski 88,595 (81,25%)
  Slovenski 5,469 (5,01%)
  Njemački 4,512 (4,13%)
  Mađarski 4,104 (3,76%)
  Srpski 4,024 (3,69%)
  Češki 1,234 (1,13%)
  Italijanski 338 (0,31%)
  Slovački 134 (0,12%)
  Rusinski 46 (0,04%)
  Rumunski 22 (0,02%)
  ostali 551 (0,50%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 109,029

  Rimokatolici 98,998 (90,79%)
  Jevreji 4,275 (3,92%)
  Pravoslavci 4,201 (3,85%)
  Luterani 598 (0,54%)
  Kalvinisti 552 (0,50%)
  Grkokatolici 330 (0,30%)
  ostali 75 (0,06%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Univerzitet

Glavni članak: Univerzitet u Zagrebu

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište) drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest Institut "Ruđer Bošković", društvenih nauka Institut "Ivo Pilar", a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Galerija

Panorama Zagreba

Također pogledajte

Literatura

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

  1. ^ a b Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.–2001.

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Zagreb koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreb&oldid=3340694"