Razlika između verzija stranice "Mezolit"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznaka: vraćeno
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 188.2.110.195 i vraćeno na izmjenu 3097412 korisnika Zavičajac
oznaka: ručno vraćanje
 
Red 2: Red 2:
'''Mezolit''' (grč. Μεσολιθικός - od - Μεσο srednje i λίθος - kamen) ili srednje kameno doba trajalo je od kraja ledenog doba, prije 10.000 godina do pojave zemljoradnje pa sve do [[neolit]]a, odnosno mlađeg kamenog doba. Datiranje varira u odnosu na različita podneblja. U nekim oblastima (npr. na Bliskom istoku), zemljoradnja javlja se krajem [[pleistocen]]a, tako da je mezolit veoma kratko trajao i teško ga je definisati. U oblastima sa ograničenim efektom promjena u smjeni ledenih i međuledenih doba - koristi se termin epipaleolit, a u drugim regijama gdje se vidi jasna promjena nastala smjenom glacijala (koja se ogleda u [[Ekologija|ekološkim]] razlikama) vidi se jasna slika ovog doba.
'''Mezolit''' (grč. Μεσολιθικός - od - Μεσο srednje i λίθος - kamen) ili srednje kameno doba trajalo je od kraja ledenog doba, prije 10.000 godina do pojave zemljoradnje pa sve do [[neolit]]a, odnosno mlađeg kamenog doba. Datiranje varira u odnosu na različita podneblja. U nekim oblastima (npr. na Bliskom istoku), zemljoradnja javlja se krajem [[pleistocen]]a, tako da je mezolit veoma kratko trajao i teško ga je definisati. U oblastima sa ograničenim efektom promjena u smjeni ledenih i međuledenih doba - koristi se termin epipaleolit, a u drugim regijama gdje se vidi jasna promjena nastala smjenom glacijala (koja se ogleda u [[Ekologija|ekološkim]] razlikama) vidi se jasna slika ovog doba.


Tokom mezolita, ljudi i dalje žive u pećinama, ali i grade prva trajna naselja, najčećše na obalama rijeka, [[Jezero|jezera]] i [[More|mora]] i razvijaju tehnologiju. Oruđa se i dalje izrađuju okresivanjem kamena, javljaju se mirkoliti, kamene sjekire i predmeti od [[Drvo|drveta]]. Na nekim lokalitetima otkriveni su kanui i čamci. Opstanak se osim na sakupljanju plodova i lovu, zasniva i na [[ribolov]]u. U šumskim područjima pojavljuju se znaci deforestacije, koja se razvija u neolitu tokom koga je čovjek počeo sa krčenjem šuma, da bi stvorio više prostora za zemljoradnju. pakistan
Tokom mezolita, ljudi i dalje žive u pećinama, ali i grade prva trajna naselja, najčećše na obalama rijeka, [[Jezero|jezera]] i [[More|mora]] i razvijaju tehnologiju. Oruđa se i dalje izrađuju okresivanjem kamena, javljaju se mirkoliti, kamene sjekire i predmeti od [[Drvo|drveta]]. Na nekim lokalitetima otkriveni su kanui i čamci. Opstanak se osim na sakupljanju plodova i lovu, zasniva i na [[ribolov]]u. U šumskim područjima pojavljuju se znaci deforestacije, koja se razvija u neolitu tokom koga je čovjek počeo sa krčenjem šuma, da bi stvorio više prostora za zemljoradnju.


Mezolitska nalazišta su Vlasac i [[Lepenski Vir]] na desnoj obali [[Dunav]]a, u [[Đerdap]]u ([[Srbija]]), [[Cramond]], [[Howick house]] i [[Star Carr]], ([[Velika Britanija]]), pećina [[Franhti]] (grč. Σπήλαιον Φράγχθη) (Grčka), [[Swifterbant]] ([[Holandija]]).
Mezolitska nalazišta su Vlasac i [[Lepenski Vir]] na desnoj obali [[Dunav]]a, u [[Đerdap]]u ([[Srbija]]), [[Cramond]], [[Howick house]] i [[Star Carr]], ([[Velika Britanija]]), pećina [[Franhti]] (grč. Σπήλαιον Φράγχθη) (Grčka), [[Swifterbant]] ([[Holandija]]).

Trenutna verzija na dan 1 oktobar 2021 u 19:33

Rekonstrukcija mezolitskog staništa u Irskom nacionalnom parku

Mezolit (grč. Μεσολιθικός - od - Μεσο srednje i λίθος - kamen) ili srednje kameno doba trajalo je od kraja ledenog doba, prije 10.000 godina do pojave zemljoradnje pa sve do neolita, odnosno mlađeg kamenog doba. Datiranje varira u odnosu na različita podneblja. U nekim oblastima (npr. na Bliskom istoku), zemljoradnja javlja se krajem pleistocena, tako da je mezolit veoma kratko trajao i teško ga je definisati. U oblastima sa ograničenim efektom promjena u smjeni ledenih i međuledenih doba - koristi se termin epipaleolit, a u drugim regijama gdje se vidi jasna promjena nastala smjenom glacijala (koja se ogleda u ekološkim razlikama) vidi se jasna slika ovog doba.

Tokom mezolita, ljudi i dalje žive u pećinama, ali i grade prva trajna naselja, najčećše na obalama rijeka, jezera i mora i razvijaju tehnologiju. Oruđa se i dalje izrađuju okresivanjem kamena, javljaju se mirkoliti, kamene sjekire i predmeti od drveta. Na nekim lokalitetima otkriveni su kanui i čamci. Opstanak se osim na sakupljanju plodova i lovu, zasniva i na ribolovu. U šumskim područjima pojavljuju se znaci deforestacije, koja se razvija u neolitu tokom koga je čovjek počeo sa krčenjem šuma, da bi stvorio više prostora za zemljoradnju.

Mezolitska nalazišta su Vlasac i Lepenski Vir na desnoj obali Dunava, u Đerdapu (Srbija), Cramond, Howick house i Star Carr, (Velika Britanija), pećina Franhti (grč. Σπήλαιον Φράγχθη) (Grčka), Swifterbant (Holandija).

Crvena stijena[uredi | uredi izvor]

U Crnoj Gori, uz put Nikšić - Bileća, na padini što se spušta prema Trebišnjici, otkrivena je polupećina u stijeni, oblika poluotvorene školjke. Prečnik je 30 m, dubina 15 m i visina 12 m. Ispod gotovo ravnog tla leže u gotovo neprekinutom nizu arheološki slojevi iz bronzanog doba, neolita, mezolita (četvrti sloj) i paleolita. Istraženi su do dubine 20 m, do sloja čija se starost cijeni na preko 60 000 god. U izvještaju koji je napisao Alojz Benac stoji da su tokom mezolita ovdje stalno ili povremeno boravile skupine mezolitskog stanovništva. Pronađene su naslage ugljenisanog drveta, pepela, životinjskih kostiju i puževih ljuštura, morskih školjki, stotine primjeraka alata i oružja od kremena, nekog drugog tvrdog kamena ili kostiju.

Ugljenisano drvo je bor, kakvog danas nema u okolini, što govori o sasvim drugom ambijentu toga vremena. Obilna vegetacija, na koju upućuje i obilje kostiju, sa bujnim životinjskim svijetom omogućivali su utočište i hranu zajednicama mezolitskih ljudi.[1] Jedna zajednica ne bi mogla sama postojati, pa je realnije da je čitava jadranska zona bila naseljena skupinama istog nivoa kulture.

Lista mezolitskih kultura u Evropi[uredi | uredi izvor]

Azilian kultura Španija 14000 pne. 10000 pne.
Kunda kultura Baltik, Rusija/ 10500 7000
Lepenski Vir Đerdap, Srbija/Rumunija 9500 6000
Tardenoisian Francuska, Belgija 10000 5000
Sauveterrian Francuska 8500 6500
Ertebolle Skandinavija 7300 5900
Irish Mesolithic Irska 7530 7320
Dnjepar - Don kultura Rusija 5000 4000 Kasnije neolitska kultura

Reference[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]