Razlika između verzija stranice "Nukleotid"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
oznake: vraćeno mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 6: Red 6:
Svaki se ''nukleotid'' sastoji od petougljičnog [[šećer]]a za koji je esterski vezana [[fosfat]]na grupa i [[dušikova baza]]. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini ''nukleozid''. Šećer može biti <small>D</small>-[[riboza]] (kod RNK) ili <small>D</small>-[[deoksiriboza]] (kod DNK). [[Fosfat]] je fosfoesterskom vezom spojen s 5' [[ugljik]]om u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.
Svaki se ''nukleotid'' sastoji od petougljičnog [[šećer]]a za koji je esterski vezana [[fosfat]]na grupa i [[dušikova baza]]. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini ''nukleozid''. Šećer može biti <small>D</small>-[[riboza]] (kod RNK) ili <small>D</small>-[[deoksiriboza]] (kod DNK). [[Fosfat]] je fosfoesterskom vezom spojen s 5' [[ugljik]]om u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.


Baza može biti ''purinska'' ili ''pirimidinska''. DNK sadrži purinske '''[[adenin]] (A)''' i '''[[guanin]] (G)''', te pirimidinske baze '''[[citozin]] (C)''' i '''[[timin]] (T)'''. RNK također sadrži adenin, guanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom '''[[uracil]] (U)'''. Pet navedenih [[dušik]]ovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u [[molekula]]ma [[DNK]] odgovara po jedna komplementarna purinska:
Baza može biti ''purinska'' ili ''pirimidinska''. DNK sadrži purinske '''[[adenin]] (A)''' i '''[[gvanin]] (G)''', te pirimidinske baze '''[[citozin]] (C)''' i '''[[timin]] (T)'''. RNK također sadrži adenin, gvanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom '''[[uracil]] (U)'''. Pet navedenih [[dušik]]ovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u [[molekula]]ma [[DNK]] odgovara po jedna komplementarna purinska:
*'''A''' – '''T''' ('''T''' – '''A''')
*'''A''' – '''T''' ('''T''' – '''A''')
*'''C''' – '''G''' ('''G''' – '''C'''),
*'''C''' – '''G''' ('''G''' – '''C'''),

Verzija na dan 17 oktobar 2021 u 16:15

Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u ćelijama (adenozin).

Struktura

Struktura nukleotida

Svaki se nukleotid sastoji od petougljičnog šećera za koji je esterski vezana fosfatna grupa i dušikova baza. Šećer povezan sa dušikovom bazom čini nukleozid. Šećer može biti D-riboza (kod RNK) ili D-deoksiriboza (kod DNK). Fosfat je fosfoesterskom vezom spojen s 5' ugljikom u šećeru, dok je baza vezana za 1' ugljik.

Baza može biti purinska ili pirimidinska. DNK sadrži purinske adenin (A) i gvanin (G), te pirimidinske baze citozin (C) i timin (T). RNK također sadrži adenin, gvanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom uracil (U). Pet navedenih dušikovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u ćelijama. Svakoj purinskoj bazi u molekulama DNK odgovara po jedna komplementarna purinska:

  • AT (TA)
  • CG (GC),

a u RNK, umjesto timina, prilikom traskripcije ugrađuje se uracil.[1][2][3]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

Vanjski linkovi