Razlika između verzija stranice "Cavendish Laboratory"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017) |
m razne ispravke |
||
Red 3: | Red 3: | ||
Laboratorija se preselila na svoje sadašnje mjesto u West Cambridgeu 1974. |
Laboratorija se preselila na svoje sadašnje mjesto u West Cambridgeu 1974. |
||
Po podacima iz 2019., 30 Cavendish istraživača je dobilo [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]].<ref>{{Cite web|url=http://www-outreach.phy.cam.ac.uk/resources/nobel/about.php|title=Nobel Prize Winners who have worked for considerable periods of time at the Cavendish Laboratory|archive-url=https://web.archive.org/web/20060112165035/http://www-outreach.phy.cam.ac.uk/resources/nobel/about.php|archive-date= |
Po podacima iz 2019., 30 Cavendish istraživača je dobilo [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]].<ref>{{Cite web|url=http://www-outreach.phy.cam.ac.uk/resources/nobel/about.php|title=Nobel Prize Winners who have worked for considerable periods of time at the Cavendish Laboratory|archive-url=https://web.archive.org/web/20060112165035/http://www-outreach.phy.cam.ac.uk/resources/nobel/about.php|archive-date=12. 1. 2006|url-status=dead}}</ref> Značajna otkrića iz Cavendish Laboratory uključuju otkrića [[elektron]]a, [[neutron]]a, i strukture [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNA]]. |
||
[[Datoteka:Cavendish_Laboratory_door.jpg|desno|mini|300x300piksel| Ulaz u originalnu lokaciju Cavendish Laboratory na Free School Laneu]] |
[[Datoteka:Cavendish_Laboratory_door.jpg|desno|mini|300x300piksel| Ulaz u originalnu lokaciju Cavendish Laboratory na Free School Laneu]] |
||
[[Datoteka:Sir_Ernest_Rutherfords_laboratory,_early_20th_century._(9660575343).jpg|mini| |
[[Datoteka:Sir_Ernest_Rutherfords_laboratory,_early_20th_century._(9660575343).jpg|mini|Fizička laboratorija Sir Ernesta Rutherforda - početak 20. vijeka]] |
||
Ovdje je napravljeno nekoliko važnih ranih otkrića u fizici, uključujući otkriće [[ |
Ovdje je napravljeno nekoliko važnih ranih otkrića u fizici, uključujući otkriće [[elektron]]a od strane [[Joseph John Thomson|J. J. Thomsona]] (1897), Townsendovo pražnjenje Johna Sealyja Townsenda i razvoj oblačne komore od strane [[Charles Thomson Rees Wilson|C. T. R. Wilsona]] . |
||
[[Ernest Rutherford]] postao je direktor Cavendish laboratorije 1919. Pod njegovim vođstvom [[neutron]] je otkrio [[James Chadwick]] 1932. godine, a iste godine prvi eksperiment za potpuno kontrolisano razdvajanje jezgra izveli su studenti koji su radili pod njegovim vođstvom; [[John Cockcroft]] i [[Ernest Walton]]. |
[[Ernest Rutherford]] postao je direktor Cavendish laboratorije 1919. Pod njegovim vođstvom [[neutron]] je otkrio [[James Chadwick]] 1932. godine, a iste godine prvi eksperiment za potpuno kontrolisano razdvajanje jezgra izveli su studenti koji su radili pod njegovim vođstvom; [[John Cockcroft]] i [[Ernest Walton]]. |
||
Red 45: | Red 45: | ||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{Refspisak}} |
{{Refspisak}} |
||
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] |
[[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] |
||
[[Kategorija:Nobelova nagrada]] |
[[Kategorija:Nobelova nagrada]] |
Trenutna verzija na dan 3 novembar 2021 u 20:11
Laboratorija Cavendish je Odsjek za fiziku na Univerzitetu u Kembridžu i dio je Škole za fizičke nauke. Laboratorija je otvorena 1874. godine na lokaciji New Museums kao laboratorija za eksperimentalnu fiziku i nazvana je po britanskom hemičaru i fizičaru Henryju Cavendishu. Laboratorija je imala veliki uticaj na istraživanja u disciplinama fizike i biologije.
Laboratorija se preselila na svoje sadašnje mjesto u West Cambridgeu 1974.
Po podacima iz 2019., 30 Cavendish istraživača je dobilo Nobelovu nagradu.[1] Značajna otkrića iz Cavendish Laboratory uključuju otkrića elektrona, neutrona, i strukture DNA.
Ovdje je napravljeno nekoliko važnih ranih otkrića u fizici, uključujući otkriće elektrona od strane J. J. Thomsona (1897), Townsendovo pražnjenje Johna Sealyja Townsenda i razvoj oblačne komore od strane C. T. R. Wilsona .
Ernest Rutherford postao je direktor Cavendish laboratorije 1919. Pod njegovim vođstvom neutron je otkrio James Chadwick 1932. godine, a iste godine prvi eksperiment za potpuno kontrolisano razdvajanje jezgra izveli su studenti koji su radili pod njegovim vođstvom; John Cockcroft i Ernest Walton.
Nobelovci u Cavendishu[uredi | uredi izvor]
- John William Strutt, 3. Baron Rayleigh (fizika, 1904)
- Sir J. J. Thomson (fizika, 1906)
- Ernest Rutherford (hemija, 1908)
- Sir William Lawrence Bragg (fizika, 1915)
- Charles Glover Barkla (fizika, 1917)
- Francis William Aston (hemija, 1922)
- Charles Thomson Rees Wilson[2] (fizika, 1927)
- Arthur Compton (fizika, 1927)
- Sir Owen Willans Richardson (fizika, 1928)
- Sir James Chadwick (fizika, 1935)
- Sir George Paget Thomson[3] (fizika, 1937)
- Sir Edward Victor Appleton (fizika, 1947)
- Patrick Blackett, Baron Blackett (fizika, 1948)
- Sir John Cockcroft[4] (fizika, 1951)
- Ernest Walton (fizika, 1951)
- Francis Crick (medicina, 1962)
- James Watson (medicina, 1962)
- Max Perutz (hemija, 1962)
- Sir John Kendrew (hemija, 1962)
- Dorothy Hodgkin[5] (hemija, 1964)
- Brian Josephson (fizika, 1973)
- Sir Martin Ryle (fizika, 1974)
- Antony Hewish (fizika, 1974)
- Sir Nevill Francis Mott (fizika, 1977)
- Philip Warren Anderson (fizika, 1977)
- Pyotr Kapitsa (fizika, 1978)
- Allan McLeod Cormack (medicina, 1979)
- Mohammad Abdus Salam (fizika, 1979)
- Sir Aaron Klug[6] (hemija, 1982)
- Didier Queloz (fizika, 2019)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Nobel Prize Winners who have worked for considerable periods of time at the Cavendish Laboratory". Arhivirano s originala, 12. 1. 2006.
- ^ Blackett, P. M. S. (1960). "Charles Thomson Rees Wilson 1869-1959". Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. Royal Society. 6: 269–295. doi:10.1098/rsbm.1960.0037.
- ^ Moon, P. B. (1977). "George Paget Thomson 3 May 1892 -- 10 September 1975". Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. 23: 529. doi:10.1098/rsbm.1977.0020.
- ^ Oliphant, M. L. E.; Penney, L. (1968). "John Douglas Cockcroft. 1897-1967". Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. 14: 139. doi:10.1098/rsbm.1968.0007.
- ^ Dodson, Guy (2002). "Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin, O.M. 12 May 1910 - 29 July 1994". Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. 48: 179–219. doi:10.1098/rsbm.2002.0011.
- ^ Amos, L.; Finch, J. T. (2004). "Aaron Klug and the revolution in biomolecular structure determination". Trends in Cell Biology. 14 (3): 148–152. doi:10.1016/j.tcb.2004.01.002. PMID 15003624.