Razlika između verzija stranice "Pion"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m razne ispravke |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
U [[Fizika elementarnih čestica|fizici čestica]] '''pion''' (ili '''pi mezon''', označen [[Grčko pismo|grčkim]] slovom [[Pi (slovo)|pi]]: π) je bilo koja od tri [[subatomske čestice]]: π<sup>0</sup>, π<sup>+</sup>, i π<sup>−</sup>. Svaki pion se sastoji od [[ |
U [[Fizika elementarnih čestica|fizici čestica]] '''pion''' (ili '''pi mezon''', označen [[Grčko pismo|grčkim]] slovom [[Pi (slovo)|pi]]: π) je bilo koja od tri [[subatomske čestice]]: π<sup>0</sup>, π<sup>+</sup>, i π<sup>−</sup>. Svaki pion se sastoji od [[kvark]]a i [[Kvark|antikvarka]] i stoga je [[mezon]]. Pioni su najlakši mezoni i općenito najlakši [[hadron]]i. Oni su nestabilni, sa nabijenim pionima π<sup>+</sup> i π<sup>−</sup> propada nakon prosječnog životnog vijeka od 26.033 [[Nanosekunda|nanosekunde]] ({{Val|2.6033|e=-8}} sekunde) i neutralni pion π<sup>0</sup> propada nakon mnogo kraćeg životnog vijeka od 85 attosekundI ({{Val|8.5|e=-17}} sekundi).<ref name="pdg"><cite class="citation journal cs1" id="CITEREFZylaBarnett2020"><span class="cx-segment" data-segmentid="528">Zyla, P. A.; et al. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="529">(Particle Data Group) (2020). </span><span class="cx-segment" data-segmentid="530">[[doi:10.1093/ptep/ptaa104|"Review of Particle Physics"]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="531">''Progress of Theoretical and Experimental Physics''. '''2020''': 083C01. [[Doi (identifier)|doi]]:<span class="cs1-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.1093/ptep/ptaa104|10.1093/ptep/ptaa104]]</span>.</span></cite></ref> Nabijeni pioni najčešće se raspadaju u [[mion]]e i muon neutrina, dok se neutralna pioni uglavnom raspadaju u [[Gama zračenje|gama zrake]]. |
||
Pion također igra ključnu ulogu u kosmologiji, namećući gornju granicu energije kosmičkih zraka koje preživljavaju sudare sa kosmičkom mikrotalasnom pozadinom, preko granice Greisen – Zatsepin – Kuzmin. |
Pion također igra ključnu ulogu u kosmologiji, namećući gornju granicu energije kosmičkih zraka koje preživljavaju sudare sa kosmičkom mikrotalasnom pozadinom, preko granice Greisen – Zatsepin – Kuzmin. |
||
| Red 5: | Red 5: | ||
== Reference == |
== Reference == |
||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Mezoni]] |
[[Kategorija:Mezoni]] |
||
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] |
[[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] |
||
| ⚫ | |||
Verzija na dan 3 novembar 2021 u 20:12
U fizici čestica pion (ili pi mezon, označen grčkim slovom pi: π) je bilo koja od tri subatomske čestice: π0, π+, i π−. Svaki pion se sastoji od kvarka i antikvarka i stoga je mezon. Pioni su najlakši mezoni i općenito najlakši hadroni. Oni su nestabilni, sa nabijenim pionima π+ i π− propada nakon prosječnog životnog vijeka od 26.033 nanosekunde (2,6033×10−8 sekunde) i neutralni pion π0 propada nakon mnogo kraćeg životnog vijeka od 85 attosekundI (8,5×10−17 sekundi).[1] Nabijeni pioni najčešće se raspadaju u mione i muon neutrina, dok se neutralna pioni uglavnom raspadaju u gama zrake.
Pion također igra ključnu ulogu u kosmologiji, namećući gornju granicu energije kosmičkih zraka koje preživljavaju sudare sa kosmičkom mikrotalasnom pozadinom, preko granice Greisen – Zatsepin – Kuzmin.
Reference
- ^ Zyla, P. A.; et al. (Particle Data Group) (2020). "Review of Particle Physics". Progress of Theoretical and Experimental Physics. 2020: 083C01. doi:10.1093/ptep/ptaa104.