Razlika između verzija stranice "John Locke"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
| Red 17: | Red 17: | ||
}} |
}} |
||
'''John Locke''' ( |
'''John Locke''' (29. august 1632 – 28. oktobar 1804) bio je engleski [[Filozofija|filozof]] i empirista 17. vijeka. Bio je glavni engleski predstavnik [[Empirizam|empirizma]]. Osnivač je spoznajne teorije i smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Smatrao je da sve znanje potiče iz iskustva, jer je naša duša po rođenju "tabula rasa". Pošto ukida bilo kakav prostor za "urođene ideje" u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-[[Racionalizam|racionalistički]]. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost saznanja da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje. |
||
Locke je imao veliki utjecaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje bile su temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lockeova [[epistemologija]] i filozofija imala je veliki utjecaj i na period [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. |
|||
Locke |
Locke je naročito kritikovao autoritativnu vlast koja je većinu moći osiguravala jednoj osobi (monarhu) te je zagovarao ideju razdvajanja svjetovne i crkvene vlasti, odnosno države i crkve.<ref>{{Citation|edition=Spring 2020|title=John Locke|url=https://plato.stanford.edu/archives/spr2020/entries/locke/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2020|accessdate=2022-01-09|first=William|last=Uzgalis}}</ref> |
||
== Djela == |
== Djela == |
||
Verzija na dan 9 januar 2022 u 19:16
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
John Locke | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 29. august 1632. Bristol, Engleska |
| Smrt | 28. oktobar 1704 (72 godine) Oates, Engleska |
John Locke (29. august 1632 – 28. oktobar 1804) bio je engleski filozof i empirista 17. vijeka. Bio je glavni engleski predstavnik empirizma. Osnivač je spoznajne teorije i smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Smatrao je da sve znanje potiče iz iskustva, jer je naša duša po rođenju "tabula rasa". Pošto ukida bilo kakav prostor za "urođene ideje" u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-racionalistički. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost saznanja da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje.
Locke je imao veliki utjecaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje bile su temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lockeova epistemologija i filozofija imala je veliki utjecaj i na period prosvjetiteljstva.
Locke je naročito kritikovao autoritativnu vlast koja je većinu moći osiguravala jednoj osobi (monarhu) te je zagovarao ideju razdvajanja svjetovne i crkvene vlasti, odnosno države i crkve.[1]
Djela
- Ogled o ljudskom razumu (Essay Concerning Human Understanding)
- Dvije rasprave o vladi (Two Treatises of Government)
- Pismo o toleranciji (Letter on Toleration)
- Neke misli o obrazovanju (Some Thoughts Concerning Education)
- Razumnosti krišćanstva (The Reasonableness of Christianity)
Također pogledajte
Vanjski linkovi
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: John Locke |
 |
Commons ima datoteke na temu: John Locke |
- Tekstovi Johna Locka
- John Locke na Project Gutenberg
- Djela Džona Loka na Internetu
- John Locke online bibliografija
- ^ Uzgalis, William (2020), John Locke (Spring 2020 izd.), Metaphysics Research Lab, Stanford University, pristupljeno 2022-01-09 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)