Slatka voda: razlika između verzija

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjena 2 bajta ,  prije 5 mjeseci
m
Vraćene izmjene korisnika 93.137.111.106 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika WumpusBot
(Izmijenila sam da su naslovi napisani velikim slovom;])
m (Vraćene izmjene korisnika 93.137.111.106 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika WumpusBot)
oznaka: vraćanje
'''Slatka voda''' je [[voda]] koja se prirodno javlja na površini [[Zemlja|Zemlje]] u [[led]]enom pokrivaču, [[ledeno polje|ledenim poljima]], [[glečer|ledenjacima]], [[santa leda|santama leda]], [[močvara]]ma, [[laguna]]ama, [[jezero|jeterima]], [[rijeka]]ama, [[potok|potocima]] ispod površine kao [[podzemna voda]], u [[vodonosnik|vodonosnicima]], podzemnim vodenjm tokovima i u distributivnoj mreži [[pijaće voda|pijaće vode]] koju su izgradili ljudi. Slatku vodu obično karakterizira niska [[koncentracija]] otopljenih [[soli]] i niska [[ukupna otopljena čvrsta supstanca]]. Pojam posebno isključuje [[morska voda|morsku vodu]] i [[bočatna voda|slankaste]], iako uključuje vode bogate mineralima, kao što su izvori mineralne vode. Termin "slatka voda" nastao je iz opisa vode za razliku od [[slana voda|slane vode]].
 
==Definicija==
'''DEFINICIJA'''
=== Numerička===
Svježa ili slatka voda može se definirati kao voda sa manje od 500 dijelova na milion (ppm) rastvorenih [[soli]].<ref>{{cite web | url=http://www.groundwater.org/gi/gwglossary.html#F | title=Groundwater Glossary | date=27. 3. 2006 | access-date=14. 5. 2006 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20060428102341/http://www.groundwater.org/gi/gwglossary.html#F | archive-date=28. 4. 2006 | df=dmy-all }}</ref>
Većina slatke vode na Zemlji nalazi se u [[ledena kapa|ledenim kapama]].
 
== IZVORIIzvori ==
Izvor gotovo sve slatke vode su [[Padavine (meteorologija)|padavine]] iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]], u obliku [[magla|magle]], [[kiša|kiše]] i [[snijeg]]a i ostalih fotmi . Svježa voda koja pada kao magla, kiša ili snijeg sadrži materijale rastvorene iz [[atmosfera|atmosfere]] i materijale iz mora i kopna preko kojih su putovali oblaci s kišom. U [[industrijalizacija|industrijalizovanim]] područjima, kiša je obično [[kiselina|kisela]] zbog rastvorenih oksida [[sumpor]]a i [[dušik]]a, nastalih izgaranjem fosilnih goriva u automobilima, fabrikama, vozovima i avionima i iz atmosferske ndustrijske emisije. U nekim slučajevima ova [[kisela kiša]] rezultira [[zagađenje]]m jezera i rijeka.
 

Navigacija