Razlika između verzija stranice "Neumska džamija"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
dodane slike |
No edit summary |
||
Red 6: | Red 6: | ||
[[Datoteka:Natpis sa nišana iz 1860. godine.jpg|mini|Natpis sa nišana iz 1860. godine<ref>Mujezinović, Mehmed (1982), ''Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine, knjiga III'', Veselin Masleša. str. 402</ref>]] |
[[Datoteka:Natpis sa nišana iz 1860. godine.jpg|mini|Natpis sa nišana iz 1860. godine<ref>Mujezinović, Mehmed (1982), ''Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine, knjiga III'', Veselin Masleša. str. 402</ref>]] |
||
[[Datoteka:Jedini islamski epigrafski spomenik u Neumu.png|centar|mini|428x428px|Jedini islamski epigrafski spomenik u Neumu]] |
[[Datoteka:Jedini islamski epigrafski spomenik u Neumu.png|centar|mini|428x428px|Jedini islamski epigrafski spomenik u Neumu]] |
||
== Reference == |
== Reference == |
Verzija na dan 29 januar 2022 u 19:32
Za vrijeme turske uprave u Neumu, sagrađena je džamija, u blizini vojnih, stambenih i državnih zgrada tog doba. Nalazila se na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistralnog puta Neum–Dubrovnik.[1] Neum je periodu osmanske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali i nekoliko džamija.[2] Džamija je srušena. Lokalitet na kojem se nalazila džamija nalazi se na privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje spomenika BiH. Lokalitet je nelegalno pretvoren u parking[3].
Do danas su se u Neumu sačuvale samo zidine džamije koju je uništio potres 1927. godine, a nekada je postojalo i jedno muslimansko groblje koje je također uništeno. Uz džamiju je sagrađena i čatrnja zvana Bare. Ostaci džamije kao i nišani su uzidani u razne podzide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute. U podzidu parka se sačuvao sam dio jednog nišana iz 1860. godine. Ovi ulomci pokazuju da je to grob nekog pomorskog miralaja. [4][5]
Reference
- ^ Dnevni Avaz 30.6.2008.
- ^ Popović, Vasilj (1931). Meternihova politika na Bliskom istoku. Beograd. str. 123.
- ^ Dnevni Avaz 30.6.2008.
- ^ Hasandedić, Hivzija (2017). Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini. Sarajevo: Dobra knjiga. str. 157–158.
- ^ Mujezinović, Mehmed (1982). Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine, knjiga III. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 402.
- ^ Mujezinović, Mehmed (1982), Islamska epigrafija Bosne i Hercegovine, knjiga III, Veselin Masleša. str. 402