Vranica

Pogled na Vranicu

Vranica je najpoznatija rudna planina u Bosni i Hercegovini, između Fojnice i Gornjeg Vakufa.

Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa, Bosne i Neretve na jugu. Najviši vrh zove se Nadkrstac i ima nadmorsku visinu 2112 m. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka, površinskih voda i nekoliko vrhova preko 2000 m n/v. Prostire se na približno 100 km². Rosinj (jedan od vrhova) nalazi se 12 kilometara od centra općine.

Geologija

Planinska grupa Vranica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i osim Vranice (2112 m) čine je: Ivan-planina (1534 m), Bitovnja (1742 m), Lopata (1383 m), Inač (1437 m), Pogorelica (1437 m), Zec planina (1871 m), Vitreuša (1919 m), Matorac (1937 m) i Dobruška Vranica (1964 m). Ovaj planinski masiv ima drugačiju građu i sastav stijena (petrografsku građu) od okolnih krečnjačko-dolomitnih bosansko-hercegovačkih planina te zbog toga ima i drugačija reljefna obilježja. Vrhovi planinske grupe Vranice su zaobljeni i imaju oblik prostranih bila, padine su blaže nagnute, a doline su razvijenije. Okolne dinarske planine imaju oštre vrhove i strme i raščlanjene padine.

Uglavnom se u osnovnoj masi nalaze kristali kvarca, feldspata, nešto muskovita, a u pojedinim varijetetima i biotita. Od kristalastih škriljevaca zastupljeni su gnajsevi, mikašisti, filiti i argilošisti. Gnajsevi su zastupljeni na području Matorca i Sjekire. Kvarciti i kvarcni pješčenjaci zauzimaju grebene. Sjeverne padine Vranice su građene od kiselih silikatnih stijena, gdje dominantnu ulogu imaju kristalasti škriljevci.

Na području Vranice su utvrđene najstarije geološke naslage koje potiču iz starijeg paleozoika. Ovu planinsku grupu, koja je u geološkoj prošlosti bila aktivno vulkansko područje, obično nazivaju srednjebosanskim rudnim planinama. Specifična geološka građa i tektonski sklop ovdje su doprinijeli pojavi rudnih ležišta (željezo, bakar, živa, kvarc, barit, mangan, srebro, zlato). Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prahistorijsko doba. Fojnica i Kreševo su kroz cijeli srednji vijek bili su centar bosanskog rudarstva, koje je bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne.

Hidrologija

Na njoj je Prokoško jezero. Udaljeno je od planinarskog doma 6 km. Također ima dosta izvora od kojih su najinteresantniji izvor Vrbasa, Kozićke rike, Sikirskog potoka i drugih, kao i mnoštvo slapova (Crndo, Kozički) i mnogo pećina i jama.

Vanjski linkovi

• Vrhovi Balkana: Vranica, Al Jazeera Balkans, 21. 1. 2016.
• Planinska grupa Vranica - ZONE 2000 Arhivirano 7. 1. 2016. na Wayback Machine