Razlika između verzija stranice "Rabia el-Adevijja"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m →top: pravopis, replaced: Božj → Božij |
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Rabia al-Adawiyya.jpg|mini|desno|250px|Rabia, islamska minijatura]] |
[[Datoteka:Rabia al-Adawiyya.jpg|mini|desno|250px|Rabia, islamska minijatura]] |
||
'''Rābiʻa al-ʻAdawiyya al-Qaysiyya''' ([[arapski jezik|arap.]] رابعة العدوية القيسية) '''Rabia od Basre''' (717–801) bila je [[Tesavuf|sufijska]] učiteljica |
'''Rābiʻa al-ʻAdawiyya al-Qaysiyya''' ([[arapski jezik|arap.]] رابعة العدوية القيسية) '''Rabia od Basre''' (717–801) bila je [[Tesavuf|sufijska]] učiteljica iz 8. vijeka. |
||
Rabija je rođena oko [[717]]. godine u gradu [[Basra|Basri]], u [[Irak]]u. U rodnom gradu je provela najveći dio života, najprije kao čuvena sviračica na flauti, a potom kao duhovni učitelj.<ref>{{Cite web |url=http://www.mullasadra.com/knjige/nacelatesawufa3b.html |title=Rešid Hafizović, Temeljni tokovi sufizma |access-date=16. 1. 2013 |archive-date=17. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090517000514/http://www.mullasadra.com/knjige/nacelatesawufa3b.html |url-status=dead }}</ref> Život joj je bio obilježen molitvama, osamom, duhovnim pjesništvom i kontemplacijom. Rabija je podigla nasljeđenu asketsku tradiciju do nove dimenzije kroz strastveni ljubavni [[misticizam]]. Ona je usvojila pojam [[ljubav]]i (ar. ''jiubb'') kao najviši pojam svog mističkog iskustva i potrage za Istinom. Njena ljubav prema [[Bog]]u bila je apsolutna i ekskluzivna u odnosu na sve drugo, ne dopuštajući prostor niti za strah od [[pakao|pakla]] niti za želju za [[raj]]em niti za mržnju prema Satani.<ref>Mirča Elijade, Vodič kroz svetske religije, Narodna knjiga, 1996.</ref> Dogmatska određenja Raja i Pakla Rabija je smatrala "zastorima" koji priječe pogled hodočasnika da gleda Boga živoga. Molitva Rabie al-Adawiyye bila je: "''O Bože, ako te obožavam iz straha od pakla, tada daj neka u paklu izgorim, ako te obožavam radi nade u raj, onda mi ga ne daj. No ako te obožavam zarad tebe samoga, ne ustegni od mene svoju vječnu krasotu!''" <ref> [[:w:de:Annemarie Schimmel|Annemarie Schimmel]], Gärten der Erkenntnis: Das Buch der vierzig Sufi-Meister (Düsseldorf und Köln, 1982.) str. 21.</ref> |
Rabija je rođena oko [[717]]. godine u gradu [[Basra|Basri]], u [[Irak]]u. U rodnom gradu je provela najveći dio života, najprije kao čuvena sviračica na flauti, a potom kao duhovni učitelj.<ref>{{Cite web |url=http://www.mullasadra.com/knjige/nacelatesawufa3b.html |title=Rešid Hafizović, Temeljni tokovi sufizma |access-date=16. 1. 2013 |archive-date=17. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090517000514/http://www.mullasadra.com/knjige/nacelatesawufa3b.html |url-status=dead }}</ref> Život joj je bio obilježen molitvama, osamom, duhovnim pjesništvom i kontemplacijom. Rabija je podigla nasljeđenu asketsku tradiciju do nove dimenzije kroz strastveni ljubavni [[misticizam]]. Ona je usvojila pojam [[ljubav]]i (ar. ''jiubb'') kao najviši pojam svog mističkog iskustva i potrage za Istinom. Njena ljubav prema [[Bog]]u bila je apsolutna i ekskluzivna u odnosu na sve drugo, ne dopuštajući prostor niti za strah od [[pakao|pakla]] niti za želju za [[raj]]em niti za mržnju prema Satani.<ref>Mirča Elijade, Vodič kroz svetske religije, Narodna knjiga, 1996.</ref> Dogmatska određenja Raja i Pakla Rabija je smatrala "zastorima" koji priječe pogled hodočasnika da gleda Boga živoga. Molitva Rabie al-Adawiyye bila je: "''O Bože, ako te obožavam iz straha od pakla, tada daj neka u paklu izgorim, ako te obožavam radi nade u raj, onda mi ga ne daj. No ako te obožavam zarad tebe samoga, ne ustegni od mene svoju vječnu krasotu!''" <ref> [[:w:de:Annemarie Schimmel|Annemarie Schimmel]], Gärten der Erkenntnis: Das Buch der vierzig Sufi-Meister (Düsseldorf und Köln, 1982.) str. 21.</ref> |
||
Verzija na dan 10 maj 2022 u 20:50
Rābiʻa al-ʻAdawiyya al-Qaysiyya (arap. رابعة العدوية القيسية) Rabia od Basre (717–801) bila je sufijska učiteljica iz 8. vijeka.
Rabija je rođena oko 717. godine u gradu Basri, u Iraku. U rodnom gradu je provela najveći dio života, najprije kao čuvena sviračica na flauti, a potom kao duhovni učitelj.[1] Život joj je bio obilježen molitvama, osamom, duhovnim pjesništvom i kontemplacijom. Rabija je podigla nasljeđenu asketsku tradiciju do nove dimenzije kroz strastveni ljubavni misticizam. Ona je usvojila pojam ljubavi (ar. jiubb) kao najviši pojam svog mističkog iskustva i potrage za Istinom. Njena ljubav prema Bogu bila je apsolutna i ekskluzivna u odnosu na sve drugo, ne dopuštajući prostor niti za strah od pakla niti za želju za rajem niti za mržnju prema Satani.[2] Dogmatska određenja Raja i Pakla Rabija je smatrala "zastorima" koji priječe pogled hodočasnika da gleda Boga živoga. Molitva Rabie al-Adawiyye bila je: "O Bože, ako te obožavam iz straha od pakla, tada daj neka u paklu izgorim, ako te obožavam radi nade u raj, onda mi ga ne daj. No ako te obožavam zarad tebe samoga, ne ustegni od mene svoju vječnu krasotu!" [3]
Ona sama nije ostavila pisanih dela. Za njen život se vezuju mnoge duhovne priče koje je ponekad teško razlučiti od legende. Njen uticaj je rastao kroz popularne i maštovite anegdote o njenom životu, koje su kružile i bile zapisivane. Tako npr, kad su Rabiju zvali da izađe iz svoje kuće i "posvedoči o čudima Božijeg stvaranja", njen odgovor je bio: "Uđi u kuću i pogledaj ih", tj. uđi u samo srce kontemplacije jednosti koja je iznad mnogostrukosti stvarnosti.[4]
Rabija je preminula u dubokoj starosti u Basri 185/801 godine.[5]
Reference
- ^ "Rešid Hafizović, Temeljni tokovi sufizma". Arhivirano s originala, 17. 5. 2009. Pristupljeno 16. 1. 2013.
- ^ Mirča Elijade, Vodič kroz svetske religije, Narodna knjiga, 1996.
- ^ Annemarie Schimmel, Gärten der Erkenntnis: Das Buch der vierzig Sufi-Meister (Düsseldorf und Köln, 1982.) str. 21.
- ^ "Hakim Bey: Prevladati turizam". Arhivirano s originala, 12. 10. 2013. Pristupljeno 16. 1. 2013. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Rešid Hafizović, Temeljni tokovi sufizma". Arhivirano s originala, 17. 5. 2009. Pristupljeno 16. 1. 2013.
- M.M. Shariff, Historija islamske filozofije, Zagreb, 1988.