Razlika između verzija stranice "Zemun"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: zh:泽蒙 |
opština=>općina |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:Grb-zemun.jpg|mini|Grb Zemuna]] |
[[Slika:Grb-zemun.jpg|mini|Grb Zemuna]] |
||
'''Zemun''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Zimony'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Semlin'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Taurunum'') je [[Beograd|beogradska |
'''Zemun''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Zimony'', [[njemački jezik|njemački]]: ''Semlin'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Taurunum'') je [[Beograd|beogradska općina]]. |
||
<br />Zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 152.950 stanovnika. |
<br />Zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 152.950 stanovnika. |
||
Zemun se nalazi u jugoistočnom djelu [[ |
Zemun se nalazi u jugoistočnom djelu [[Srijem]]a, ispod srijemske zaravni na desnoj obali [[Dunav]]a, nedaleko od ušća [[Sava|Save]]. Teritorijalno, historijski, politički, kulturno, ekonomski i saobraćajno vezan je za Beograd, u čijem je sastavu od [[1934]]. godine. Jedan je od najvećih industrijskih centara u [[Srbija|Srbiji]], sa metaloprerađivačkom, tekstilnom, industrijom kože i obuće, hemijsko-farmaceutskom, drvnom. Značajno je središte drumskog, riječnog i vazdušnog saobraćaja. Zemun je, kao dio Beograda, veliki kulturno-prosvetni centar. Danas se teritorijalno širi prema zapadu i jugozapadu, gde se spojio sa [[Novi Beograd|Novim Beogradom]]. |
||
Prvi naziv je bio ''Taurunum''. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz [[XII vijek]]a. Nastao je od slovenske reči „zemlin“ i pretpostavlja se da se ime vezuje za zemljani grad. Zemun, nekada zaseban grad, u sastavu beogradskih |
Prvi naziv je bio ''Taurunum''. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz [[XII vijek]]a. Nastao je od slovenske reči „zemlin“ i pretpostavlja se da se ime vezuje za zemljani grad. Zemun, nekada zaseban grad, u sastavu beogradskih općina je od [[1945]]. Godine [[2004]]. od dijela općine Zemun formirana je [[Općina Surčin]]. |
||
Slava |
Slava općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije [[Uskrs|Uskrsa]]). Kao dan općine slavi se 5. novembar, datum kada je srpska vojska oslobodila Zemun u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. |
||
Predsjednik |
Predsjednik općine Zemun je [[Gordana Pop-Lazić]]. |
||
== Naselja == |
== Naselja == |
||
Red 61: | Red 61: | ||
== Demografija == |
== Demografija == |
||
Nacionalni sastav |
Nacionalni sastav općine Zemun: |
||
*[[Srbi]] - 132.263 (86,48%) |
*[[Srbi]] - 132.263 (86,48%) |
Verzija na dan 30 april 2007 u 12:47
Zemun (mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina.
Zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 152.950 stanovnika.
Zemun se nalazi u jugoistočnom djelu Srijema, ispod srijemske zaravni na desnoj obali Dunava, nedaleko od ušća Save. Teritorijalno, historijski, politički, kulturno, ekonomski i saobraćajno vezan je za Beograd, u čijem je sastavu od 1934. godine. Jedan je od najvećih industrijskih centara u Srbiji, sa metaloprerađivačkom, tekstilnom, industrijom kože i obuće, hemijsko-farmaceutskom, drvnom. Značajno je središte drumskog, riječnog i vazdušnog saobraćaja. Zemun je, kao dio Beograda, veliki kulturno-prosvetni centar. Danas se teritorijalno širi prema zapadu i jugozapadu, gde se spojio sa Novim Beogradom.
Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII vijeka. Nastao je od slovenske reči „zemlin“ i pretpostavlja se da se ime vezuje za zemljani grad. Zemun, nekada zaseban grad, u sastavu beogradskih općina je od 1945. Godine 2004. od dijela općine Zemun formirana je Općina Surčin.
Slava općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije Uskrsa). Kao dan općine slavi se 5. novembar, datum kada je srpska vojska oslobodila Zemun u Prvom svjetskom ratu. Predsjednik općine Zemun je Gordana Pop-Lazić.
Naselja
Urbana
Ruralna
Demografija
Nacionalni sastav općine Zemun:
- Srbi - 132.263 (86,48%)
- Romi - 4.030 (2,64%)
- Jugoslaveni - 3.315 (2,17%)
- Hrvati - 1.970 (1,29%)
- Crnogorci - 1.725 (1,13%)
- ostali