Razlika između verzija stranice "Gustoća"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Interwiki |
m Bot: brisanje nepotrebnih razmaka |
||
Red 21: | Red 21: | ||
[[Kategorija:Termodinamika]] |
[[Kategorija:Termodinamika]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Fizikalne veličine]] |
||
Verzija na dan 1 maj 2007 u 13:59
Gustoća je po definiciji odnos mase i volumena nekog tijela, a iz toga slijedi da je SI mjerna jedinica kilogram po metru kubnom [kg/m3]. Važi, dakle,
Gustoća nam govori kolika je masa neke tvari sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kažemo da je tijelo gušće.
Gustoća nikada nije nepromjenjiva karakteristika neke tvari, već ovisi ponajprije o temperaturi te to važi za sve tvari u svim agregatnim stanjima. Za plinovito agregatno stanje gustoća ovisi i o pritisku koji vlada u tom plinu.
U pravilu, gustoća svih tvari opada s porastom temperature. To neće biti slučaj samo ako je termičko širenje tvari na neki način mehanički spriječeno; tada će se kod plinova povećati pritisak, a kod čvrstih tvari će se pojaviti naprezanje. Tekućine će se ponašati vrlo slično kao i čvrste tvari, ali kod njih termičko rastezanje nema praktičnu važnost s obzirom da je zanemarivo i nema nikakve tehničke primjene - svaka tekućina će početi isparavati prije nego se dogodi znatno povećanje njenog volumena.
Jedina poznata tvar u prirodi za koju ne važi navedeno ponašanje gustoće u ovisnosti o temperaturi je voda. Voda je najgušća na temperaturi od 4°C, a u skrućenom stanju (led) ima osjetno manju gustoću nego u tekućem stanju - zbog toga led pluta na vodi.
Veličina usko povezana s gustoćom je specifični volumen. Veza specifičnog volumena s gustoćom je slijedeća
Mjerna jedinica specifičnog volumena je [m3/kg]. Ova veličina nam govori koliki volumen zauzima jedinica mase neke tvari. Baratanje specifičnim volumenom je od naročite važnosti u termodinamici.
Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |