Razlika između verzija stranice "Jakobinska diktatura"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 3: Red 3:
== Historija ==
== Historija ==


Prvi [[ustav]] Francuska je dobila [[1791]]. godine. Prema ovom ustavu Francuska je bila ustavna, [[parlament]]arna [[monarhija]] u kojo je narod izvor suvereniteta. [[Kralj]] je postao najviši državni službenik sa platom milion lihvara godišnje. U slučaju veleizdaje mogao je biti zbačen sa vlasti. Birao je visoke vojne i civilne službenike koji nisu odgovorni njemu nego zakonodavnoj skupštini.
Prvi [[ustav]] Francuska je dobila [[1791]]. godine. Prema ovom ustavu Francuska je bila ustavna, [[parlament]]arna [[monarhija]] u kojo je narod izvor suvereniteta. [[Kralj]] je postao najviši državni službenik sa platom milion lihvara godišnje. U slučaju veleizdaje mogao je biti zbačen sa vlasti. Birao je visoke vojne i civilne službenike koji nisu odgovorni njemu nego zakonodavnoj skupćini.


Donošenjem ustava ustavotvorna skupćina je prestala sa radom,a zamjenila ju je zakonodavna skupćina. U radu skupćine su se izdvajale dvije grupe:žirodinci i jakobinci.
Donošenjem ustava ustavotvorna skupćina je prestala sa radom,a zamjenila ju je zakonodavna skupćina. U radu skupćine su se izdvajale dvije grupe: žirondinci i jakobinci.


Prvi su svoje političke ideje temeljili na odredbama prvog francuskog ustava. Zastupali su interes bogatih građana.
Prvi su svoje političke ideje temeljili na odredbama prvog francuskog ustava. Zastupali su interes bogatih građana.
Red 11: Red 11:
Drugi su tražili produženje revolucije da bi se odbranili od unutrašnje reakcije i spoljne kontrarevolucije. Pobunom od [[31. maj]]a do [[2. juli|2. jula]] [[1739]]. godine jakobinci su postali vodeća snaga u Frabcuskoj. Formirali su Komitet javnog spasa pod vođstvom [[Maximilien Robespierre|Maximiliena Robespierrea]].
Drugi su tražili produženje revolucije da bi se odbranili od unutrašnje reakcije i spoljne kontrarevolucije. Pobunom od [[31. maj]]a do [[2. juli|2. jula]] [[1739]]. godine jakobinci su postali vodeća snaga u Frabcuskoj. Formirali su Komitet javnog spasa pod vođstvom [[Maximilien Robespierre|Maximiliena Robespierrea]].


Kao pristalice ideje o nastanku revolucije, [[Jakobinci|jakobinci]] su počeli obračun sa pristalicama kralja. Državu je zahvatio građanski rat u kome započinje primjena terora da bi se osigurala vlast. Posebno je izražen jakobinski teror protiv političkih protivnika. [[Jakobinci]] su provelo niz reformi, ukinut je feudalizam, kršćanstvo je zamjenjeno kultom razuma, uveden je revolucionarni kalendar, formiran je revolicionarni sud koji je za mjesec dana osudio na smrt 1350 ljudi. Veliki broj plemića se našao pod udarom jakobinske političke struje. Za to vrijeme žirodinci pripremaju prevrat koji je izvršen u julu [[1794]]. godine. [[Maximilien Robespierre|Robespierre]] je giljotiran, a vlast preuzimaju žirodinci. Oni na vlast dovode bogati sloj ljudi. Ovaj događaj u historiji je poznat kao Termidorski prevrat ili teror.
Kao pristalice ideje o nastanku revolucije, [[Jakobinci|jakobinci]] su počeli obračun sa pristalicama kralja. Državu je zahvatio građanski rat u kome započinje primjena terora da bi se osigurala vlast. Posebno je izražen jakobinski teror protiv političkih protivnika. [[Jakobinci]] su provelo niz reformi, ukinut je feudalizam, kršćanstvo je zamjenjeno kultom razuma, uveden je revolucionarni kalendar, formiran je revolicionarni sud koji je za mjesec dana osudio na smrt 1350 ljudi. Veliki broj plemića se našao pod udarom jakobinske političke struje. Za to vrijeme žirondinci pripremaju prevrat koji je izvršen u julu [[1794]]. godine. [[Maximilien Robespierre|Robespierre]] je giljotiran, a vlast preuzimaju žirondinci. Oni na vlast dovode bogati sloj ljudi. Ovaj događaj u historiji je poznat kao Termidorski prevrat ili teror.





Verzija na dan 1 maj 2007 u 13:59

Jakobinska diktatura je dio Francuske revolucije.

Historija

Prvi ustav Francuska je dobila 1791. godine. Prema ovom ustavu Francuska je bila ustavna, parlamentarna monarhija u kojo je narod izvor suvereniteta. Kralj je postao najviši državni službenik sa platom milion lihvara godišnje. U slučaju veleizdaje mogao je biti zbačen sa vlasti. Birao je visoke vojne i civilne službenike koji nisu odgovorni njemu nego zakonodavnoj skupćini.

Donošenjem ustava ustavotvorna skupćina je prestala sa radom,a zamjenila ju je zakonodavna skupćina. U radu skupćine su se izdvajale dvije grupe: žirondinci i jakobinci.

Prvi su svoje političke ideje temeljili na odredbama prvog francuskog ustava. Zastupali su interes bogatih građana.

Drugi su tražili produženje revolucije da bi se odbranili od unutrašnje reakcije i spoljne kontrarevolucije. Pobunom od 31. maja do 2. jula 1739. godine jakobinci su postali vodeća snaga u Frabcuskoj. Formirali su Komitet javnog spasa pod vođstvom Maximiliena Robespierrea.

Kao pristalice ideje o nastanku revolucije, jakobinci su počeli obračun sa pristalicama kralja. Državu je zahvatio građanski rat u kome započinje primjena terora da bi se osigurala vlast. Posebno je izražen jakobinski teror protiv političkih protivnika. Jakobinci su provelo niz reformi, ukinut je feudalizam, kršćanstvo je zamjenjeno kultom razuma, uveden je revolucionarni kalendar, formiran je revolicionarni sud koji je za mjesec dana osudio na smrt 1350 ljudi. Veliki broj plemića se našao pod udarom jakobinske političke struje. Za to vrijeme žirondinci pripremaju prevrat koji je izvršen u julu 1794. godine. Robespierre je giljotiran, a vlast preuzimaju žirondinci. Oni na vlast dovode bogati sloj ljudi. Ovaj događaj u historiji je poznat kao Termidorski prevrat ili teror.