Razlika između verzija stranice "Alpsko skijanje"

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 8 juni 2007 u 16:19

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.

Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju u Evropi gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom svijetu i na svim kontinentima, naziv se zadržao do danas. Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih olimpijski sportova na zimskim Olimpijskim igrama.

Historijski razvoj skijanja

Iako niko sa sigurnošću ne može reći ko je i gdje izumio skijanje kao takav način kretanja kroz snijeg, neke činjenice o historiji skijanja su ipak bitne... Početci skijanja sežu u daleku prošlost.

Kako bi se adaptirali i preživjeli na mjestima gdje je u večini snijeg i led, stari Kinezi su morali primjenjivati razne metode kako bi bili dovoljno pokretljivi. Za njih je brzina i pokretljivost bila od velikog značaja, pa su tako od kore drveta izrađivali cipele koje bi obložili životinjskom kožom čime su istovremeno dobijali tvrdoću i toplinu. Za posebno neprohodne dijelove izrađivali su ravne drvene plohe na kojima bi mogli stajati bez straha od propadanja u snijeg.

Takve metode su se upotrebljavale i u drugim djelovima svijeta tako da se misli da je skijanje «rođeno» na više mjesta u približno jednako vrijeme.

O tim mjestima rođenja skijanja postoje mnoge teorije. Jedna od teorija je Nijemca Luthera da se skijanje pojavilo u planinama Mongolije, te da se kasnije tokom ledenog doba proširilo na Sjevernu Ameriku (preko Beringovog prolaza), a onda kasnije preko zapadne Azije i konačno stiglo u Sjevernu i Srednju Evropu. Takođe postoji i teorija koja kaže da je Skandinavija kolijevka skijanja.

Najveće otkriće na tom području otkriveno je u špilji «Rodoy» na sjeveru Norveške gdje je pronađena urezana slika u stijeni koja prikazuje lovca na skijama (nalaz je star oko 7000g.). Ova slika se i danas nalazi u skijaškom muzeju u Oslu (“Holmenkollen Ski Museet”).

Prema staroj Norveškoj legendi, korijeni sežu još dalje u prošlost. Oko 8000 g.p.n.e. dogodila se invazija na zemlje Skandinavije od strane ljudi koji su se pojavili na «skijama». Inaće riječ «SKI» dolazi od Norveške riječi «skid» što bi značilo «Obložen sa kožom». Taj naziv je upotrebljen iz razloga što im je desna skija bila kraća od lijeve i bila je presvučena životinjskom kožom, te je radi većeg otpora bila pogodna za odgurivanje, dok je lijeva skija bila duža, bez kožne obloge i služila je isključivo za klizanje po snijegu.

Kasnije, u srednjem vijeku, se sve više upoznavala vrijednost takvog kretanja kroz snijeg, tako da se primjena skijanja proširila sa lovaca i nomada na ratnike, kurire, svećenike itd.

Prvu trku opisuje švedski historičar Olaus Magnus 1555 godine, a iz tog perioda ostao je i zapisan marš švedskog kralja Gustava Vasa koji je na skijama prešao 86 kilometara. Novija historija je vezana je za Kristianiju gdje je 1910 godine formirana i Međunarodna skijaška komisija koja je pripremila i prva pravila za Međunarodna skijaška pravila.

U Francuskom Šamoniju 1924 godine formirana je i Međunarodna skijaška federacija (FIS), a tada su priznate i 1. zimske olimpijske igre.

Historijski razvoj skijanja u BiH

Kada govorimo o području BiH prve skije stigle su za vrijeme austrougarske okupacije 1878 godine, a donijeli su ih austrijski vojnici i namještenici koji su se ovim sportom bavili u Alpama. Prvi turistički klub osnovan je 1892 godine, a okupljao je strance i neke bogate naše ljude. Zatim se 1905 godine osnovano je i radničko društvo »Prijatelji prirode». To je bilo društvo partije sa sjedištem u Beču, a kasnije je organizirano i u Sarajevu nakon rata.

Prvi skijaški klub u Sarajevu osnovan je 1928 godine a naziv je zadržao i dan danas to je «Ski klub Sarajevo«. Prije ovoga kluba djelovali su i stariji, ali su to bila Planinarska društva kao što su (Bjelašnica, Đerzelez, Romanija, Slavija). Najveća ekspanzija u skijanju na ovim područjima desila se 1984 godine kada su BiH i Sarajevo bili organizatori zimskih olimpijskih igara i tada skijanje dobiva jednu novi segment u društvu u kojem živimo.

Samim time su se i skijaške tehnike sve više razvijale i postajale sve raznolikije, od pradavnih tehnika odgurivanja i klizanja sa dvije različite skije, pa sve do današnjih dana i najmodernijih tehnika koje se koriste u neke sasvim druge svrhe.

Tehnike alpskog skijanja

Kroz historiju su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.

Prva poznata alpska tehnika je Lilefender, a dobila je ime po gradu Lilenfeldu. Riječ je o tehnici skijanja pomoću jednog dugačkog štapa, kod kojeg skijaš zabada štap u središte zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj način određuje smjer skretanja. Kasnije su skijaši vrlo brzo usvojili korištenje dva kraća štapa a ne jednog dugačkog.

Puno je širu primjenu doživjela tzv. Alberg tehnika koju je ranih godina 20. vijeka prezentirao austrijanac Hannes Schneider, a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i norvežanina Sondre Norheima, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te carving (čitaj karving, od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.

Discipline alpskog skijanja

Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.

Najvažnije takmičenje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.

Poznati alpski skijaši

Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz historiju dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu Ingemar Stenmark, Alberto Tomba ali i brojni drugi.

Organizacije u alpskom skijanju

Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska).

@@ Red 3: / Red 3: @@
 Ime je dobilo po [[Alpi|Alpama]], planinskom gorju u [[Evropa|Evropi]] gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom [[Svijet|svijetu]] i na svim [[kontinent]]ima, naziv se zadržao do danas. Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih [[Olimpijske igre|olimpijski]] sportova na [[Olimpijske_igre#Zimske_olimpijske_igre|zimskim Olimpijskim igrama]].
+== Historijski razvoj skijanja ==
+Iako niko sa sigurnošću ne može reći ko je i gdje izumio skijanje kao takav način kretanja kroz snijeg, neke činjenice o historiji skijanja su ipak bitne... Početci skijanja sežu u daleku prošlost.
+Kako bi se adaptirali i preživjeli na mjestima gdje je u večini snijeg i led, stari [[Kinezi]] su morali primjenjivati razne metode kako bi bili dovoljno pokretljivi. Za njih je brzina i pokretljivost bila od velikog značaja, pa su tako od kore drveta izrađivali [[cipele]] koje bi obložili životinjskom kožom čime su istovremeno dobijali tvrdoću i toplinu. Za posebno neprohodne dijelove izrađivali su ravne drvene plohe na kojima bi mogli stajati bez straha od propadanja u snijeg.
+Takve metode su se upotrebljavale i u drugim djelovima svijeta tako da se misli da je skijanje «rođeno» na više mjesta u približno jednako vrijeme.
+O tim mjestima rođenja skijanja postoje mnoge teorije. Jedna od teorija je Nijemca [[Luther|Luthera]] da se skijanje pojavilo u planinama [[Mongolija|Mongolije]], te da se kasnije tokom [[ledeno doba|ledenog doba]] proširilo na [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] (preko [[Beringov moreuz|Beringovog prolaza]]), a onda kasnije preko zapadne [[Azija|Azije]] i konačno stiglo u Sjevernu i Srednju Evropu. Takođe postoji i teorija koja kaže da je [[Skandinavija]] kolijevka skijanja.
+Najveće otkriće na tom području otkriveno je u špilji «Rodoy» na sjeveru [[Norveška|Norveške]] gdje je pronađena urezana slika u stijeni koja prikazuje lovca na skijama (nalaz je star oko 7000g.). Ova slika se i danas nalazi u skijaškom muzeju u [[Oslo|Oslu]] ('''“Holmenkollen Ski Museet”''').
+Prema staroj Norveškoj legendi, korijeni sežu još dalje u prošlost. Oko 8000 g.p.n.e. dogodila se invazija na zemlje Skandinavije od strane ljudi koji su se pojavili na «skijama». Inaće riječ «SKI» dolazi od Norveške riječi '''«skid»''' što bi značilo '''«Obložen sa kožom»'''. Taj naziv je upotrebljen iz razloga što im je desna skija bila kraća od lijeve i bila je presvučena životinjskom kožom, te je radi većeg otpora bila pogodna za odgurivanje, dok je lijeva skija bila duža, bez kožne obloge i služila je isključivo za klizanje po snijegu.
+Kasnije, u srednjem vijeku, se sve više upoznavala vrijednost takvog kretanja kroz snijeg, tako da se primjena skijanja proširila sa lovaca i nomada na ratnike, kurire, svećenike itd.
+Prvu trku opisuje švedski historičar [[Olaus Magnus]] 1555 godine, a iz tog perioda ostao je i zapisan marš švedskog kralja Gustava Vasa koji je na skijama prešao 86 kilometara. Novija historija je vezana je za Kristianiju gdje je 1910 godine formirana i Međunarodna skijaška komisija koja je pripremila i prva pravila za Međunarodna skijaška pravila.
+U Francuskom [[Šamoni|Šamoniju]] [[1924]] godine formirana je i Međunarodna skijaška federacija ([[FIS]]), a tada su priznate i 1. zimske olimpijske igre.
+== Historijski razvoj skijanja u BiH ==
+Kada govorimo o području BiH  prve skije stigle su za vrijeme austrougarske okupacije [[1878]] godine, a donijeli su ih austrijski vojnici i namještenici koji su se ovim sportom bavili u [[Alpe|Alpama]]. Prvi turistički klub osnovan je [[1892]] godine, a okupljao je strance i neke bogate naše ljude. Zatim se [[1905]] godine osnovano je i radničko društvo '''»Prijatelji prirode»'''. To je bilo društvo partije sa sjedištem u Beču, a kasnije je organizirano i u Sarajevu nakon rata.
+''Prvi skijaški klub u Sarajevu'' osnovan je [[1928]] godine a naziv je zadržao i dan danas to je '''«Ski klub Sarajevo«'''. Prije ovoga kluba djelovali su i stariji, ali su to bila Planinarska društva kao što su (''Bjelašnica, Đerzelez, Romanija, Slavija''). Najveća ekspanzija u skijanju na ovim područjima  desila se 1984 godine kada su BiH i [[Sarajevo]] bili organizatori zimskih olimpijskih igara i tada skijanje dobiva jednu novi segment u društvu u kojem živimo.
+Samim time su se i skijaške tehnike sve više razvijale i postajale sve raznolikije, od pradavnih tehnika odgurivanja i klizanja sa dvije različite skije, pa sve do današnjih dana i najmodernijih tehnika koje se koriste u neke sasvim druge svrhe.
 == Tehnike alpskog skijanja ==