Razlika između verzija stranice "Afrika"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmxBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: fy:Afrika, vec:Àfrica
m robot Mijenja: ang:Affrica
Red 161: Red 161:
[[am:አፍሪቃ]]
[[am:አፍሪቃ]]
[[an:Africa]]
[[an:Africa]]
[[ang:Africa]]
[[ang:Affrica]]
[[ar:أفريقيا]]
[[ar:أفريقيا]]
[[arc:ܐܦܪܝܩܐ]]
[[arc:ܐܦܪܝܩܐ]]

Verzija na dan 5 august 2007 u 00:06

Afrika na karti svijeta

Afrika je drugi po veličini svjetski kontinent po broju stanovnika, kao i po površini. Sa 30,244,050 km2 (uključujući i ostrva koja joj pripadaju) čini 20.3% ukupne površine zemlje. U Africi živi više od 800 miliona stanovnika što čini oko jedne sedmine ukupne ljudske populacije.

Stari Rimljani su koristili ime Africa terra — „zemlja Afra“ (plural, od „Afer“) — za sjeverni dio kontinenta, koji odgovara današem Tunisu, gdje se nalazila Rimska provincija Afrika. Samo porijeklo imena Africa ima više tumačenja:od feničanski afar (prašina), grčki aphrike (bez hlada) ili latinski aprica (sunčano).


Geografija

U Africi se nalazi 56 država.Klima je u najvećem dijelu topla.Na području ekvatora je ekvatorijalna te se idući na sjever i jug nalaze tropska,pustinjska.Na visokim planinama se zbog nadmorske visine nalazi umjerena pa i hladna klima.Pod stalnim snijegom su Kilimandžaro,Kenija i dr.Afrika se sastoji od starih površi,pustinja,basena,stepa...

Historija

Afrika je najstarija naseljena teritorija na Zemlji i pretpostavlja se da ljudska rasa potiče sa tog kontinenta.

U većini ljudske historije, Afika (kao i ostali kontinenti) nije imala države, već je bila naseljena grupama plemena, kraljevinama i porodicama. Iako je Egipat prva ikad formirana država, najveći dio podsaharske Afrike, sa izuzetkom Etiopije, Nubijskog kraljevstva i Sahela, do nedavno nije bio organizovan u države. U četrnaestom vijeku evropski istraživači su stigli u Afriku. Prevarom lokalnih plemenskih vođa, Evropljani su zarobili milione Afrikanaca i razvezli ih širom svijeta kao roblje. U ranom devetnaestom vijeku evropske imperijalne sile su okupirale najveći dio kontinenta dormirajući mnoge kolonijalne države, ostavljajući samo dvije nezavisne nacije (Liberija i Etiopija). Ova okupacija je trajala do kraja Drugog svjetskog rata, kada je počelo postepeno proglašavanje nezavisnosti afričkih država. I danas najveći dio afričkih država ima granice koje su bile povučene u doba evropskog kolonijalizma.

Politika

Afrika se sastoji od 56 država od kojih su većina republike u kojima vlast ima predsjednik.

Od sticanja nezavisnosti, razvoj afričkih država je sputavan nestabilnošću, korupcijom, nasiljem i diktaturama. Do nedavno, samo nekoliko država u Africi je razvilo demokratske vlade, u kojima nije na vlasti diktatura.

U mnogim zemljama su se pojavila stara plemenska neprijateljstva, koja su bila smirena u doba kolonijalnih vlasti. U mnogim državama se vojska pojavila kao jedini faktor koji može održati red i praktično imati vlast.

U periodu između 1960. i 1980. u Africi je bilo više od 70 državnih udara i 13 atentata na predsjednike.

Hladni rat, sukob između SAD i SSSRa je takođe imao ulogu u nestabilnosti. Kada su države postajale nezavisne obje zaraćene strane su očeivale pristupanje jednom od blokova. Najveći broj država se u to vrijeme pridruživao Pokretu nesvrstanih. I pored toga mnoge države sjeverne Afrike su primale Sovjetsku vojnu pomoć, dok su centralne i južne afričke države bile potpomognute Sjedinjenim Državama ili Francuskom.


Padovi vlada i raširena korupcija su kao rezultat dali rašireno siromaštvo, glad, dok su u značajnoj mjeri distributivni sistemi nesposobni da stanovništvu obezbjede dovoljne količine vode i hrane za opstanak. U Africi je došlo i do velikog širenja brojnih zaraznih bolesti poput HIV virusa, uzročnika side.

Pod pritiskom međunarodnih finansijskih institucija, poput IMFa, mnoge afričke vlade su pokrenule ekonomije koja počinje da daje pozitivne rezultate.

Političke asocijacije kakva je Afrička unija, daju nadu za veću kooperativnost i mir među zemljama.

Demografija

Približno 80% Afrikanaca živi u južno od pustinje Sahara. Domorodačko stanovništvo Podsaharskih zemalja je uglavnom crnačko. Postoje brojne varijacije fizičkih odlika među crnačkim stanovništvom, a najuopštenija podjela je na tip Masai koji su poznati po visokoj građi i na tip Pigmeji koji su među najnižim tipovima na Zemlji.

Postoji dve vrste crnaca Bantu crnci i Sudanski crnci.

Bantu jezici su dominantni u zapadoj, centralnoj i južnoj Africi. U pustinjiKalahari u južnoj Africi, živi narod poznat pod imenom Bušmani

Na sjeveru Afrike živi brojna populacija koja ne pripada crnačkoj populaciji.

Narodi sjeverne Afrike u najvećem broju govore Afro-Azijskim jezicima. U ove narode spadaju i drevni Egipćani, Berberi, Nubijci koji su proširili civilizaciju iz Sjeverne Afrike po antičkom svijetu. U 600. godini, Arapi muslimani su sa istoka prešli u Afriku i osvojili čitav region.

Berberi su ostali u manjini u Maroku i Alžiru, dok jedan broj Berbera živi i u Tunisu i Libiji. Tuarezi i drugi nomadski narodi su većinsko stanovništvo u saharskim državama.

Narodi poput Etijopljana i Somalijaca se najčešće smatraju crncima, ali istorijski gledano oni su mješanog porijekla, i vezani su i za sjeverno afričku i za podsaharsku kulturu.

Neki dijelovi istočne Afrika, a naročito ostrvo Zanzibar su rpihvatili Arapske i muslimanske doseljenike i trgovce u srednjem vijeku. Od početka šesnaestog vijeka Evropljani poput Portugalaca i Holanđana su formirali trgovačke postaje i utvrđenja duž zapadne i južne obale Afrike. Veliki broj Holanđana, Francuza i Nijemaca su naselili današnju Južnu Afriku. Njihovi potomci, Afrikaneri, su najveća bijelačka populacija u Južnoj Africi.

Jezici

Postoje četiri grupe jezika koje pripadaju Africi.

Engleski, francuski i portugalski jezik su zvanični jezici u nekim državama.

Kultura

Mnoge sjeverne države od Egipta do Maroka se smatraju dijelom arapske kulture. Južno od Sahare postoji veliki broj kulturnih područja, od kojih su neki veoma mali. Veliki dio tih kultura se može smatrati dijelom Bantu kulture.

Religija

Skoro polovina afrikanaca su muslimani.Islam izrazito dominira na sjeveru u bijeloj africi.Kao i u savanskim oblastima juzno od Sahare.Medju narodima Gvineje,Senela,Malija,Nigera,Obale Slonovace,sjeverne Nigerije,Cada,Eritreje,Sudana te Somalije i Dzibutija.Trecinu cine hriscani.Medju njima su najbrojniji protestanti koji preovladavaju u Juznoj Africi,kao iu u oblasti Gvinejskog zaliva.Katolicizam dominira u zemljama sredisnje Afrike i Jezerske visoravni.U Etiopiji zive pravoslavni kopti.U Juznoj Africi, Mauriciusu i Keniji zivi 1,5 miliona hinduista.

Države

Istočna Afrika

Centralna Afrika

Sjeverna Afrika

Južna Afrika

Zapadna Afrika

Vanjski linkovi