Razlika između verzija stranice "Grčka"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: lij:Greçia |
|||
Red 177: | Red 177: | ||
[[lb:Griicheland]] |
[[lb:Griicheland]] |
||
[[li:Griekeland]] |
[[li:Griekeland]] |
||
[[lij:Greçia]] |
|||
[[ln:Gresi]] |
[[ln:Gresi]] |
||
[[lt:Graikija]] |
[[lt:Graikija]] |
Verzija na dan 5 august 2007 u 00:55
Republika Grčka Ελληνική Δημοκρατία Ellinikí Dimokratía |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)" ("Himna slobodi") |
||||||
Položaj Grčke
|
||||||
Glavni grad | Atena |
|||||
Službeni jezik | grčki | |||||
Državno uređenje | ||||||
Karolos Papoulias | ||||||
• Premijer |
Kostas Karamanlis | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | od Osmanlijskog carstva 25. marta 1821. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
131,990 km2 (96.) | |||||
0.86 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
11,170,957 (74.) | |||||
• Gustoća |
84/km2 | |||||
Valuta | Euro (€) (EUR) | |||||
Vremenska zona | EET (UTC+2) - ljeti EEST (UTC+3) |
|||||
Pozivni broj | +30 | |||||
Internetska domena | .gr |
Grčka je država Evropske unije,koja se nalazi na Balkanskom polutoku. Izlazi na Egejsko, Jonsko i na Jadransko more. Nalazi se na 39° sjeverne geogragske širine i 22° istočne geografske dužine. Kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km. Graniči se sa Albanijom u dužini od 282 km, Bugarskom 494 km, Turskom 206 km, Republikom Makedonijom 246 km. Obale su joj duge 13.676 km.
Historija
U Grčkoj se razvila jedna od prvih civilizacija. Najstariji stanovnici Grčke bili su Pelazgi ili Pelasti koje potiskuju Ahajci. Pelazgima se gubi svaki trag, ali bi oni prema nekim predpostavkama mogli biti biblijski Filistejci a prema kojima je nastao naziv Palestina.
Ahajci su na tlu Grčke stvorili kritsko-mikensku civilizaciju nazvanu prema tadašnjim centrima ( ostrvo Krit u Sredozemnom moru i grad Mikena na Peloponezu ).
U XIII v.p.n.e. sa sjevera Balkanskog poluostrva spuštaju se u Grčku tri srodna plemena: Dorci, Jonci i Eolci.
Vlada
Političke podjele
Grčka je podijeljena na 13 regija koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture ( grč. nomoi). Tih 13 periferija je:
- Atika
- Epirus
- Istočna Makedonija i Trakija
- Jonska ostrva
- Južni Egejski
- Kreta
- Peloponez
- Sjeverni Egejski
- Središnja Grčka
- Središnja Makedonija
- Tesalija
- Zapadna Grčka
- Zapadna Makedonija
Geografija
Grčka se nalazi na jugu Balkanskog poluotoka. U Grčkoj živi oko 11 milona stanovnika a površina je 132 000 km2. Glavni grad je Atena. Ostali veći gradovi su: Pirej, Solun, Larisa, Ber, Patras i Janjina. Obala je veoma razuđena ,sa mnoštvom otoka, poluotoka i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u Europi. Neka od ostrva su: Mitilena, Hios, Kreta, Krf, Argostolion, Skiros, Andros i dr. Najveći dio države je pod planinama, najviši vrh je Olimp sa 2 911 metara nadomrske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljuprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku.
Privreda
Grčka je razvijena zemlja sa ravijenim ribolovom, industrijom, pa donekle poljoprivredom. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja.
Poljuprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veće proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, ječam, riža, masline, agrumi i mandarine. Također se praktikuje i vinogradarstvo.
Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: boksit, mangan, nikl, cink, barit, sumpor, so, srebro i dr.
Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj.
Stanovništvo
U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca.
Najdominantnija religija u Grčkoj je pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%).
Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik. Koristi se staro grčko pismo.
Kultura
Relevantni članci
Vanjski linkovi
Grčka na Wikimedia Commonsu. |
Wikicitati imaju citate vezane za: Grčka |
- Hronologija Grške
- Enciklopedija Britannica o Grčkoj
- stranica grčke turističke organizacije
- Službena stranica Ureda za statistiku Grške
- Historija Grške
- Predsjednik Helenske republike
- Premijer Grčke
- Helenski parlament
- Grčka baština
- Helenska historija
- Grčka kraljevska porodica
- Hellas Net: 360° Virtual tour kroz Gršku
- Vodič za jedrenje Grčkom
- Spisak gradova Grčke sa satelitskim snimcima
- Sarti Info
Nedovršeni članak Grčka koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.