Razlika između verzija stranice "Grčka"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: lij:Greçia
Red 177: Red 177:
[[lb:Griicheland]]
[[lb:Griicheland]]
[[li:Griekeland]]
[[li:Griekeland]]
[[lij:Greçia]]
[[ln:Gresi]]
[[ln:Gresi]]
[[lt:Graikija]]
[[lt:Graikija]]

Verzija na dan 5 august 2007 u 00:55

Republika Grčka
Ελληνική Δημοκρατία
Ellinikí Dimokratía
Zastava Grčke Grb Grčke
Zastava Grb
Himna"Ύμνος εις την Ελευθερίαν (Ímnos is tin Eleftherían)"
("Himna slobodi")
Položaj Grčke na karti
Položaj Grčke
Glavni grad Atena
Službeni jezik grčki
Državno uređenje  
Karolos Papoulias
Kostas Karamanlis
Zakonodavstvo  
Nezavisnost od Osmanlijskog carstva 25. marta 1821
Površina
• Ukupno
131,990 km2 (96.)
• Vode (%)
0.86
Stanovništvo
• Ukupno
11,170,957 (74.)
84/km2 
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona EET (UTC+2)
- ljeti EEST (UTC+3)
Pozivni broj +30
Internetska domena .gr
Atena, glavni grad Grčke
Kreta, jedan od mnogobrojinih otoka Grčke

Grčka je država Evropske unije,koja se nalazi na Balkanskom polutoku. Izlazi na Egejsko, Jonsko i na Jadransko more. Nalazi se na 39° sjeverne geogragske širine i 22° istočne geografske dužine. Kopnene granice su joj duge ukupno 1.288 km. Graniči se sa Albanijom u dužini od 282 km, Bugarskom 494 km, Turskom 206 km, Republikom Makedonijom 246 km. Obale su joj duge 13.676 km.

Historija

U Grčkoj se razvila jedna od prvih civilizacija. Najstariji stanovnici Grčke bili su Pelazgi ili Pelasti koje potiskuju Ahajci. Pelazgima se gubi svaki trag, ali bi oni prema nekim predpostavkama mogli biti biblijski Filistejci a prema kojima je nastao naziv Palestina.

Ahajci su na tlu Grčke stvorili kritsko-mikensku civilizaciju nazvanu prema tadašnjim centrima ( ostrvo Krit u Sredozemnom moru i grad Mikena na Peloponezu ).

U XIII v.p.n.e. sa sjevera Balkanskog poluostrva spuštaju se u Grčku tri srodna plemena: Dorci, Jonci i Eolci.

Vlada

Političke podjele

Grčka je podijeljena na 13 regija koje se zovu periferije. Periferije su podijeljenje na 51 manju administrativnu jednicu koje se nazivaju prefekture ( grč. nomoi). Tih 13 periferija je:

  1. Atika
  2. Epirus
  3. Istočna Makedonija i Trakija
  4. Jonska ostrva
  5. Južni Egejski
  6. Kreta
  7. Peloponez
  8. Sjeverni Egejski
  9. Središnja Grčka
  10. Središnja Makedonija
  11. Tesalija
  12. Zapadna Grčka
  13. Zapadna Makedonija

Geografija

Grčka se nalazi na jugu Balkanskog poluotoka. U Grčkoj živi oko 11 milona stanovnika a površina je 132 000 km2. Glavni grad je Atena. Ostali veći gradovi su: Pirej, Solun, Larisa, Ber, Patras i Janjina. Obala je veoma razuđena ,sa mnoštvom otoka, poluotoka i zaliva. Njihova obala je po razuđenosti druga u Europi. Neka od ostrva su: Mitilena, Hios, Kreta, Krf, Argostolion, Skiros, Andros i dr. Najveći dio države je pod planinama, najviši vrh je Olimp sa 2 911 metara nadomrske visine. Zemlja nije pogodna za razvoj poljuprivredne kulture osim u nekim dolinama uz rijeku.

Privreda

Grčka je razvijena zemlja sa ravijenim ribolovom, industrijom, pa donekle poljoprivredom. Grčka privreda nalazi se pod uticajem stranog kapitala, ali u posljednje vrijeme jača državni sektor, a samim tim i unutrašnja ulaganja.

Poljuprivreda je slabije razvijena zbog nedostatka pogodnog tla ali se sve više navodnjava tako da je svake godine sve veće proizvodnja. Glavne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, ječam, riža, masline, agrumi i mandarine. Također se praktikuje i vinogradarstvo.
Rudarstvo, uslovljeno prirodnim bogatstvom ruda, se u posljednjem vijeku poprilično razvilo. Grčka je bogata rudama: boksit, mangan, nikl, cink, barit, sumpor, so, srebro i dr.
Industrija se razvila posljednih 30 godina. Razvijena je obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, hemijska, elektrotehnička, farmaceutska, tekstilna industrija, brodogradnja, kožna i drvna industrija. Također postoji i nekoliko rafinerija nafte u Grčkoj.

Administrativna podjela Grčke

Stanovništvo

U Grčkoj živi približno 11 miliona stanovnika. 98% su autonomni Grci. Između Trakije i Egejske Makedonije ima nešto Turaka i Bugara, a na zapadu u oblasti Janja nešto Albanaca.
Najdominantnija religija u Grčkoj je pravoslavlje, sa islamskom manjinom (oko 1%).
Većina stanovništva se u posljednje vrijeme sve više seli u gradove, pa je stepen urbanizacije stalno u porastu. Skoro cijelo stanovništvo govori grčkim jezikom. U pograničnim mjestima se govori albanski i turski jezik. Koristi se staro grčko pismo.

Kultura

Relevantni članci

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Grčka koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Šablon:Link FA