Razlika između verzija stranice "Ključ (stari grad)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Drugo značenje|Ključ}}
{{Drugo značenje|naslov=Ključ|Ključ}}
[[Slika:Kljuc.gacko.jpg|250p|mini|Stari grad Ključ danas]]
[[Slika:Kljuc.gacko.jpg|250p|mini|Stari grad Ključ danas]]
'''Ključ''' je stari grad u istočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
'''Ključ''' je stari grad u istočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.


== Historija ==
== Historija ==

Ključ je bio rezidencija [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Kosače]] i njegov najvažniji grad u kome je izdao najviše povelja. Sandaljev nasljednik, [[Stjepan Vukčić Kosača]], često je boravio u Ključu i primao poslanstva, mada već tada grad nije imao isti status.
Ključ je bio rezidencija [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Kosače]] i njegov najvažniji grad u kome je izdao najviše povelja. Sandaljev nasljednik, [[Stjepan Vukčić Kosača]], često je boravio u Ključu i primao poslanstva, mada već tada grad nije imao isti status.


Red 12: Red 13:


Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Ključem od 1464-1468. godine, da bi slijedeće godine pao pred Osmanlijskim osvajačima namjesnik hercegovačkog paše. Pred Austrougarsku aneksiju, 1878. godine, ulogu Ključa preuzima novopodignuti grad u Koritima.
Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Ključem od 1464-1468. godine, da bi slijedeće godine pao pred Osmanlijskim osvajačima namjesnik hercegovačkog paše. Pred Austrougarsku aneksiju, 1878. godine, ulogu Ključa preuzima novopodignuti grad u Koritima.















== Arheologija ==
== Arheologija ==
Red 31: Red 19:


== Arhitektura ==
== Arhitektura ==

[[Slika:Kljuc2.gacko.JPG|250p|mini|Izgled u vrijeme Kosače]]
[[Slika:Kljuc2.gacko.JPG|250p|mini|Izgled u vrijeme Kosače]]
Položaj zidova ograničen je krečnjačkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti štiti istočni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz sa dovratnicima visokim 1,70 m i širokim 0,80 m. Teren je nivelisan ispred donjeg praga, a iznad njega usječeni su stepenici za izlaz na stražarsku stazu.
Položaj zidova ograničen je krečnjačkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti štiti istočni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz sa dovratnicima visokim 1,70 m i širokim 0,80 m. Teren je nivelisan ispred donjeg praga, a iznad njega usječeni su stepenici za izlaz na stražarsku stazu.
Red 43: Red 32:


Sa Hercegovom vlašću Ključ gubi političku ulogu, ali mu raste strateška i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojačani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krečnom malteru.
Sa Hercegovom vlašću Ključ gubi političku ulogu, ali mu raste strateška i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojačani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krečnom malteru.



== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==


[http://www.gacko.net Gacko.net]
* [http://www.gacko.net Gacko.net]


[[Kategorija:Hercegovina]]
[[Kategorija:Hercegovina]]

Verzija na dan 26 septembar 2007 u 16:33

Stari grad Ključ danas

Ključ je stari grad u istočnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Historija

Ključ je bio rezidencija Sandalja Kosače i njegov najvažniji grad u kome je izdao najviše povelja. Sandaljev nasljednik, Stjepan Vukčić Kosača, često je boravio u Ključu i primao poslanstva, mada već tada grad nije imao isti status.

Datoteka:Kosace.gif
Plemićki grb Kosača

Nije objašnjeno zašto se Ključ ne navodi već u prvoj povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa iz 1444. godine, kada se potvrđuju posjedi Stjepana Kosače. Kao ime Glutsch pominje se 1448. g., a kao ime Cluz cum castris et partinentiis suis, 1454. godine.

Nadgledajući susjednu Cernicu (staro naselje još u vrijeme Rimskog carstva), grad je osmatrao kretanje najvažnijim trgovačkim drumom, Dubrovnik-Goražde. Medu hercegovim rezidencijama najduže je opstajao pod osmanskom opsadom. Tako je upad njihovih pokretljivih trupa osujećen u julu 1463. godine, ponovnim i kratkim pripajanjem hercegovoj teritoriji. Krajem 1465. godine Kosača od Dubrovčana traži namirnice za opkoljenu tvrđavu. Zbog bojazni od odmazde, njegov zahtjev je odbijen i upućen na ugarske zapovjednike.

Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Ključem od 1464-1468. godine, da bi slijedeće godine pao pred Osmanlijskim osvajačima namjesnik hercegovačkog paše. Pred Austrougarsku aneksiju, 1878. godine, ulogu Ključa preuzima novopodignuti grad u Koritima.

Arheologija

Odmah poslije 1878. godine, na Ključu je istraživao inženjer Hugo Jedlička. Vodeći arheološka iskopavanja, prenio je dva topa u Zemaljski muzej u Sarajevu. Na brdu Ćućenica južno od grada nalaze se stećci iz srednjovjekovnog doba od kojih su neki prenešeni u Zemaljski muzej.

Arhitektura

Izgled u vrijeme Kosače

Položaj zidova ograničen je krečnjačkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti štiti istočni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz sa dovratnicima visokim 1,70 m i širokim 0,80 m. Teren je nivelisan ispred donjeg praga, a iznad njega usječeni su stepenici za izlaz na stražarsku stazu.

Unutrašnjost zatvara dvorišni prostor 51x19,2 m, a na najvišem grebenu uzdiže se glavna kula četverougaone osnove, 8,00x8,00 metara sa zidom debelim 1,80 metara. Južno od glavnog ulaza raspoređena je četvrtasta kula 7,00x3,40 metara koja je služila kao tamnica. Sa zidovima širokim od 0,80 do 1,00 metara, ona je nadzirala tajni izlaz za donji grad.

Iznad sjeveroistočnog bedema zapažaju se topovski otvori i brojne puškarnice. Na zidovima glavne kule vidljiva je daleko manja brojnost otvora za vatreno i hladno oružje.

Za arhitekturu grada možda je najvažniji opis spoljnog bedema gornjeg grada, visokog oko 7,00 metara i širokog do 3,50 metra, neuobičajeno za srednjovjekovne bosanske gradove.

Prilaz glavnom ulazu gornjeg grada bio je izveden kroz bočni zid visok 2,00 m i širok 1,40 m. Uz nju se prepoznaju ostaci neidentifikovane stambene zgrade na putu prema tamnici.

Sa Hercegovom vlašću Ključ gubi političku ulogu, ali mu raste strateška i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojačani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krečnom malteru.

Vanjski linkovi