Razlika između verzija stranice "Mikloš Küzmič"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m članak Mikloš Kuzmič premješten na stranicu Mikloš Küzmič putem preusmjerenja: Mikloš Küzmič, kako Düsseldorf |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Mikloš |
'''Mikloš Küzmič''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Küzmics Miklós'') (Donji Slaveči, [[Mađarska]], danas [[Slovenija]], oko [[15. septembar|15. septembra]] [[1737]]. - [[Kančevci]], [[Mađarska]], [[11. april]] [[1804]].) slovenski [[pisac]], [[Rimokatolička crkva|rimokatolički]] svećenik i [[Prekmurje|prekmurski]] dekan. |
||
Rođen u Donjim Slavečima ''(Alsócsalogány)'', u Prekmurju, u Mađarskoj. Bio je svećenik u Kančovcima ''(Kancsócz/Felsőszentbenedek)'', prvo kao kapelan u gradu Felsőlendva). |
Rođen u Donjim Slavečima ''(Alsócsalogány)'', u Prekmurju, u Mađarskoj. Bio je svećenik u Kančovcima ''(Kancsócz/Felsőszentbenedek)'', prvo kao kapelan u gradu Felsőlendva). |
Verzija na dan 10 novembar 2007 u 21:58
Mikloš Küzmič (mađarski: Küzmics Miklós) (Donji Slaveči, Mađarska, danas Slovenija, oko 15. septembra 1737. - Kančevci, Mađarska, 11. april 1804.) slovenski pisac, rimokatolički svećenik i prekmurski dekan.
Rođen u Donjim Slavečima (Alsócsalogány), u Prekmurju, u Mađarskoj. Bio je svećenik u Kančovcima (Kancsócz/Felsőszentbenedek), prvo kao kapelan u gradu Felsőlendva).
Preveo je četiri evanđelja i pisao molitvene knjige, kalendare itd. 1790. godine je napisao knjigu pod imenom ABC knjiga. Dobro je govorio hrvatski jezik i koristio ga u svojim djelima. Ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti mađarskih Slovenaca.
Njegova djela su dalje promovisali pisac Jožef Košič i slovenski svećenik Jožef Sakovič u 20. vijeku.
Djela
- Krátká Šumma Velikoga Katekizmuša, Sopron 1780.
- Svéti evangeliomi, za nedele i svétke celoga lete, 1780.
- Slovenski Šilabikar, 1780.
- Pomouč Beté'snih, Mirajoucsih, 1781.
- Kniga Molitvena, na hasek Szlovénskegá národá, 1783.
- ABC Kni'sica na narodni šoul haszek, Büdin 1790.
- Stárogá i nouvogá Teštamentumé svéte histórie Kratke Šumma, Sambotel 1796.
Literatura
- Csaplovics János: Croaten und Wenden in Ungarn, Bratislava 1829.
- Ivan Zelko: K. bibliografiji Mikloša Küzmiča, 1934.
- Vilko Novak: Delo in pomen Mikoša Küzmiča, Murska Sobota 1976.
- Izbor prekmurskega slovstva, Lubljana 1976.
- Ivan Skafar: Bibliografija prekmurskih tiskov od 1715 do 1919