Razlika između verzija stranice "Wilhelm Dilthey"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 26: | Red 26: | ||
Čitave generacije značajnih evropskih mislilaca njegovi su učenici i nastavljači. Neki od njih su |
Čitave generacije značajnih evropskih mislilaca njegovi su učenici i nastavljači. Neki od njih su |
||
Georg Misch, Max Frischeisen-Kohler, Eduard Spranger, Hans Freyer, Theodor Litt, Hans Leisegang, veliki i utjecajni mislioci 20. stoljeća. |
Georg Misch, Max Frischeisen-Kohler, Eduard Spranger, Hans Freyer, Theodor Litt, Hans Leisegang, veliki i utjecajni mislioci 20. stoljeća. |
||
=Sociologija= |
|||
Dilthey je bio vrlo zainteresiran za sociologiju kakvu danas poznajemo, iako je bio protiv direktnog povezivanja s sociologijom kao naukom upravo zbog toga što je sociologija tog vremena bila pod jakim utjecajem Auguste Comtea i Herbert Spencera. Prigovarao je njihovim evolucionističkim predstavama o tomu kako svi društveni oblici moraju da prolaze kroz nužne promjene, pa tako i njihova naturalističko-znanstvena metodologija. |
|||
[[bg:Вилхелм Дилтай]] |
[[bg:Вилхелм Дилтай]] |
Verzija na dan 4 decembar 2007 u 00:56
Ovaj članak nije uopće ili je loše kategoriziran. |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Wilhelm | |
---|---|
Wilhelm Dilthey, njemački filozof, rođen 1833.god na Rajni, a umro god. 1912. Studirao je teologiju, povijest i filozofiju u Heidelbergu i Berlinu. Učitelji mu bijahu: Knu Fischer, Bockl, Ranke i Trendelenburg. Poznata djela Wilhelma Diltheya su "Doživljaj i poezija", "Bit filozofije", "Tipovi svjetskih nazora". Rješenja osnovnih filozofskih pitanja o bitku i smislu ljudskoga života Dilthey predlaže kroz analizu povijesnih situacija čovjeka. Čitave generacije značajnih evropskih mislilaca njegovi su učenici i nastavljači. Neki od njih su Georg Misch, Max Frischeisen-Kohler, Eduard Spranger, Hans Freyer, Theodor Litt, Hans Leisegang, veliki i utjecajni mislioci 20. stoljeća.
Sociologija
Dilthey je bio vrlo zainteresiran za sociologiju kakvu danas poznajemo, iako je bio protiv direktnog povezivanja s sociologijom kao naukom upravo zbog toga što je sociologija tog vremena bila pod jakim utjecajem Auguste Comtea i Herbert Spencera. Prigovarao je njihovim evolucionističkim predstavama o tomu kako svi društveni oblici moraju da prolaze kroz nužne promjene, pa tako i njihova naturalističko-znanstvena metodologija.