Razlika između verzija stranice "Atlantida"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: sh:Atlantida
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 1: Red 1:
'''Atlantida''' je [[otok]] legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje [[Stara Grčka|starogrčki]] filozof [[Platon]], koji kaže da je ona razorena [[prirodna katastrofa|prirodnom katastrofom]], najvjerojatnije [[potres|potresom]] ili [[poplava|potopom]].
'''Atlantida''' je [[ostrvo]] legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje [[Stara Grčka|starogrčki]] filozof [[Platon]], koji kaže da je ona razorena [[prirodna katastrofa|prirodnom katastrofom]], najvjerojatnije [[potres|potresom]] ili [[poplava|potopom]].


To je navodno bilo više od 9 000 godina prije Platona.
To je navodno bilo više od 9 000 godina prije Platona.
Red 7: Red 7:
U djelu ''"Critas"'', Platon opisuje rat između Atlanta i ostatka tadašnjeg svijeta. Navodno se dogodio 9 000 godina prije Platona i završen je prirodnom katastrofom.
U djelu ''"Critas"'', Platon opisuje rat između Atlanta i ostatka tadašnjeg svijeta. Navodno se dogodio 9 000 godina prije Platona i završen je prirodnom katastrofom.


Prema Platonu, Atlantida je bila veliki otok, veličine kao [[Libija]] i [[Azija]] zajedno. Nalazio se s "one strane [[Heraklo|Herkulovih]] stuba" ([[Gibraltar]]). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo|stočarstvom]] i zanatima. Kopali su i topili [[ruda|rude]]. U izobilju je bilo [[zlato|zlata]], najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "[[orihalk]]".
Prema Platonu, Atlantida je bila veliko ostrvo, veličine kao [[Libija]] i [[Azija]] zajedno. Nalazio se s "one strane [[Heraklo|Herkulovih]] stuba" ([[Gibraltar]]). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo|stočarstvom]] i zanatima. Kopali su i topili [[ruda|rude]]. U izobilju je bilo [[zlato|zlata]], najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "[[orihalk]]".


U sredini otoka nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristraništa.
U sredini ostrva nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristraništa.


Zemljom je vladao [[Atlant]] uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.
Zemljom je vladao [[Atlant]] uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.

Verzija na dan 15 februar 2008 u 20:24

Atlantida je ostrvo legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje starogrčki filozof Platon, koji kaže da je ona razorena prirodnom katastrofom, najvjerojatnije potresom ili potopom.

To je navodno bilo više od 9 000 godina prije Platona.

Opis

U djelu "Critas", Platon opisuje rat između Atlanta i ostatka tadašnjeg svijeta. Navodno se dogodio 9 000 godina prije Platona i završen je prirodnom katastrofom.

Prema Platonu, Atlantida je bila veliko ostrvo, veličine kao Libija i Azija zajedno. Nalazio se s "one strane Herkulovih stuba" (Gibraltar). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo poljoprivredom, stočarstvom i zanatima. Kopali su i topili rude. U izobilju je bilo zlata, najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "orihalk".

U sredini ostrva nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristraništa.

Zemljom je vladao Atlant uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.

Stanovništvo je uživalo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi nisu zaratili sa ostatkom svijeta. Atlantiđanima neprijateljsku vojsku predvodili su Jelini, a na njihovom čelu bijaše Atenjani. U strahovitoj bici Grci su odnijeli potpunu pobijedu i spriječili Atlantiđane da se prošire "s ove strane Herkulovih stuba".

Ostali antički autori impresionirani Atlantidom

i mnogi drugi.

Vanjski linkovi

Šablon:Link FA Šablon:Link FA