Razlika između verzija stranice "Atlantida"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Mijenja: es:Atlántida |
m robot Dodaje: fa:آتلانتیس |
||
Red 53: | Red 53: | ||
[[es:Atlántida]] |
[[es:Atlántida]] |
||
[[et:Atlantis]] |
[[et:Atlantis]] |
||
[[fa:آتلانتیس]] |
|||
[[fi:Atlantis]] |
[[fi:Atlantis]] |
||
[[fr:Atlantide]] |
[[fr:Atlantide]] |
Verzija na dan 1 mart 2008 u 00:09
Atlantida je ostrvo legendarne drevne kulture, o čijem samom postojanju i lokaciji nema čvrstih dokaza. Prvi put Atlantidu spominje starogrčki filozof Platon, koji kaže da je ona razorena prirodnom katastrofom, najvjerojatnije potresom ili potopom.
To je navodno bilo više od 9 000 godina prije Platona.
Opis
U djelu "Critas", Platon opisuje rat između Atlanta i ostatka tadašnjeg svijeta. Navodno se dogodio 9 000 godina prije Platona i završen je prirodnom katastrofom.
Prema Platonu, Atlantida je bila veliko ostrvo, veličine kao Libija i Azija zajedno. Nalazio se s "one strane Herkulovih stuba" (Gibraltar). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dvije žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo poljoprivredom, stočarstvom i zanatima. Kopali su i topili rude. U izobilju je bilo zlata, najcjenjenijeg materijala. Raširen je bio i materijal "orihalk".
U sredini ostrva nalazila su se dva izvora; jedan s hladnom, a jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Postojalo je više gradova i tri pristraništa.
Zemljom je vladao Atlant uz pomoć 10 careva. Sastajali su se svakih 6 godina, donosili zakone i sudili.
Stanovništvo je uživalo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi nisu zaratili sa ostatkom svijeta. Atlantiđanima neprijateljsku vojsku predvodili su Jelini, a na njihovom čelu bijaše Atenjani. U strahovitoj bici Grci su odnijeli potpunu pobijedu i spriječili Atlantiđane da se prošire "s ove strane Herkulovih stuba".
Ostali antički autori impresionirani Atlantidom
i mnogi drugi.