Razlika između verzija stranice "Henry Stuart"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: thumb|desno|200px|Henrik Stuart, lord Darnley '''Henrik Stuart''' (7. decembar 1545 - 10. februar 1567) bio je kralj [[Škotska|...
 
PipepBot (razgovor | doprinosi)
Red 24: Red 24:
[[cs:Jindřich Stuart, Lord Darnley]]
[[cs:Jindřich Stuart, Lord Darnley]]
[[de:Henry Stewart, Lord Darnley]]
[[de:Henry Stewart, Lord Darnley]]
[[en:Henry Stuart, Lord Darnley]]
[[es:Enrique Estuardo, Lord Darnley]]
[[es:Enrique Estuardo, Lord Darnley]]
[[fr:Henry Stuart (Lord Darnley)]]
[[fr:Henry Stuart (Lord Darnley)]]
[[nl:Henry Stuart Darnley]]
[[ja:ヘンリー・ステュアート (ダーンリー卿)]]
[[ja:ヘンリー・ステュアート (ダーンリー卿)]]
[[nl:Henry Stuart Darnley]]
[[pl:Henryk Stuart, lord Darnley]]
[[pl:Henryk Stuart, lord Darnley]]
[[pt:Henrique Stuart, Lorde Darnley]]
[[pt:Henrique Stuart, Lorde Darnley]]

Verzija na dan 2 mart 2008 u 06:09

Henrik Stuart, lord Darnley

Henrik Stuart (7. decembar 1545 - 10. februar 1567) bio je kralj Škota kao muž Marije Stuart. Prije braka sa Marijom I bio je poznat kao lord Darnley (Darnli) i vojvoda od Albanija.

Rođen je 1545. godine u Engleskoj. Njegova majka je bila Margareta Douglas, kćerka Margarete Tudor i njenog drugog supruga, te je Henrik preko nje držao visoko mjesto u nasljednom nizu za engleski tron. Ovo porijeklo, kao i ono preko Jakova II, činilo ga je rođakom svoje žene i mogućim nasljednikom škotskog trona.

Brak između Henrika i tri godine starije kraljice sklopljen je 29. jula 1565. godine u Edinburghu. Istog dana Marija je Henriku dala titulu kralja Škota, ali nikakve pravne kraljevske ovlasti uz nju. Marija je ubrzo zanijela i 19. juna 1566. godine rodila sina, budućeg Jakova VI Škotskog i I Engleskog. Ova unija je bila velika prijetnja Elizabeti I, budući da su i Marija i Henrik držali jako pravo na njen tron, a pored toga bili katolici. Njihov brak nije razbjesnio samo Elizabetu, već i Marijinog vanbračnog polubrata, koji je zajedno sa ostalim protestantima digao otvorenu pobunu protiv nje.

Brak Henrika i Marije ubrzo se pokazao neuspjehom; Henrik je bio kralj na papiru, ali Marija se potrudila da nikada ne dođe do ovlasti koje je želio. Bio je nepopularan kod plemstva, prilično nezreo devetnaestogodišnjak i imao je problema sa ovisnošću o alkoholu. [1] Tokom braka postajao je sve zahtjevniji i ljubomorniji. Njegova ljubomora na Davida Rizzioa, kraljičinog ličnog sekretara, završila je Rizziovim ubistvom u martu 1566. godine pred očima same Marije.

U noći 9. februara dogodila se snažna eksplozija u kući u kojoj se Henrik liječio od sifilisa. [1] Tijela Henrika i njegovog sluge pronađena su u dvorištu kuće sljedeći dan, što je navelo na pomisao da je Henrik bio upozoren na mogući atentat, te da je izbjegao eksploziju i bio zadavljen nakon što je izašao iz kuće. [2] Za ubistvo Henrika optužena je Marija i njen budući suprug, James Hepburn. Sumnja da je naručila ubistvo muža bit će jedan od glavnih uzroka Marijinog prisilnog odricanja krune 1567. godine.

Reference

  1. ^ a b Fraser, Antonia; 1989, Mary Queen of Scots
  2. ^ The Murder of Lord Darnley

Vanjski linkovi