Razlika između verzija stranice "Pravopis"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
m robot Dodaje: als, be, be-x-old, bg, br, ca, cs, cv, da, de, el, en, eo, es, eu, fi, fr, gl, he, hu, ia, it, ja, ko, la, mk, nds, nl, no, oc, pl, pt, qu, ro, ru, simple, sk, sl, sr, sv, tr, uk, wa, zh, zh-min-nan
Red 38: Red 38:
[[Kategorija:Jezici]]
[[Kategorija:Jezici]]


[[als:Orthographie]]
[[be:Арфаграфія]]
[[be-x-old:Правапіс]]
[[bg:Правопис]]
[[br:Reizhskrivadur]]
[[ca:Ortografia]]
[[cs:Pravopis]]
[[cv:Орфографи]]
[[da:Retskrivning]]
[[de:Orthographie]]
[[el:Ορθογραφία]]
[[en:Orthography]]
[[eo:Ortografio]]
[[es:Ortografía]]
[[eu:Ortografia]]
[[fi:Oikeinkirjoitus]]
[[fr:Orthographe]]
[[gl:Ortografía]]
[[he:אורתוגרפיה]]
[[hr:Pravopis]]
[[hr:Pravopis]]
[[hu:Helyesírás]]
[[ia:Orthographia]]
[[it:Ortografia]]
[[ja:正書法]]
[[ko:맞춤법]]
[[la:Orthographia]]
[[mk:Правопис]]
[[nds:Schriefwies]]
[[nl:Spelling]]
[[no:Ortografi]]
[[oc:Ortografia]]
[[pl:Ortografia]]
[[pt:Ortografia]]
[[qu:Allin qillqay]]
[[ro:Ortografie]]
[[ru:Орфография]]
[[simple:Orthography]]
[[sk:Pravopis]]
[[sl:Pravopis]]
[[sr:Правопис]]
[[sv:Ortografi]]
[[tr:Ortografi]]
[[uk:Правопис]]
[[wa:Ortografeye]]
[[zh:正字法]]
[[zh-min-nan:Chiàⁿ-jī-hoat]]

Verzija na dan 8 mart 2008 u 19:24

Pravopis (ili ortografija od grč. Ḍρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv sa skup pravila koji se određuje način pisanja nekog jezika.

Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse:jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, trećao rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija i najvažnija su ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni samo po jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako na primjer u slavenskom jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u bosanskom, hrvatskom, srpskom i makedonskom jeziku prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela:

Fonetsko načelo

Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se premjerice u hrvatskome ili bosanskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. i dan, danas, noć), drugi glas n u genitiv u sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti.

Fonološko načelo

Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu nazvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika određenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n, Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao u p u hropca prema nominativu hropac.

Morfonološko načelo

Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se slažu.

Etimološko načelo

Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svadbi, d u sladka prema sladak, i slično.

Historijsko načelo

Rusko pisanje --ogo, --ego umjesto -ovo, --evo, može se objasniti ne samo etimološkim nego i drugim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis -- u njem se i danas veoma često piše kako se nekoć izgovaralo. Tako se za "100" piše cent, a danas se izgovara sa (a = nosni a)

Arbitrarni propisi

Šesto načelo nije u pravom smislu načelo -- radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima. Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918 pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom u.

Ideografsko načelo

Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obredenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru.

Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima.

Također pogledajte